NAJNOVIJA visokotehnološka forenzička studija krvi na Torinskom platnu, za koje kršćani vjeruju da je Isusova ukopna tkanina, pokazala je da je vrlo vjerojatno srednjovjekovna krivotvorina.
Rezultati istrage najmodernijim tehnologijama analize uzoraka krvnih mrlja (BPA), u kojoj su znanstvenici koristili dobrovoljca i lutku, objavljeni su u časopisu Journal of Forensic Sciences.
Rimokatolička crkva još nije zauzela konačan stav prema autentičnosti tkanine koja nosi sliku, obrnutu kao fotografski negativ, čovjeka čije ozljede upućuju na raspeće. Prikazuje prednju i stražnju stranu bradatog čovjeka, s prekriženim rukama na prsima. Na njoj su mrlje koje nalikuju tragovima krvi po zapešćima, stopalima i bokovima.
Tkanina je inače u posebnom spremniku u torinskoj katedrali, gdje je rijetko izložena javnosti.
Skeptici su tkaninu proglasili majstorskom srednjovjekovnom krivotvorinom, a ugljični testovi iz 1988. utvrdili su da potječe između 1260. i 1390., no njihova je točnost dovedena u pitanje zbog mnogobrojnih pokušaja restauracije.
Krv nije u skladu s dokazima
Korištenjem specifičnih instrumenata, studija je pokazala kako smjer i ponašanje krvi koja teče nije u skladu s dokazima, visoko razlučivim fotografijama tkanine.
"Kad je dobrovoljac bio u različitim pozama, smjer kretanja krvi po tijelu nikada se nije slagao s tkaninom", naglašeno je u studiji.
"Pretpostavljajući da su crvene mrlje na Torinskom platnu krv od ozljeda raspeća, rezultati eksperimenata demonstrirali su da različiti smjerovi kretanja krvi iz različitih dijelova tijela nisu konzistentni jedni s drugima", stoji u zaključku studije.
Povijest Torinskog platna dugačka je i kontroverzna. Prvi put se pojavilo na Bliskom istoku i u Francuskoj, a kasnije ga je savojska dinastija donijela u Torino 1578. godine. 1983. bivši kralj Umberto II. ostavio je tkaninu papi Ivanu Pavlu.
Tkanina je skoro bila i uništena kad je 1997. požar zahvatio kapelu Guarini torinske katedrale gdje je bila čuvana. Jedan vatrogasac riskirao je svoj život kako bi je spasio.