Rezultati obdukcije sedam uginulih glavatih želvi, koje su pronađene u uvali Sakarun na Dugom otoku, bit će vjerojatno poznati idućeg tjedna, potvrdila je danas Hini stručna voditeljica Javne ustanove za zaštitu prirode Zadarske Županije Natura Jadera Morana Bačić.
Kornjače su danas preuzeli radnici Komunalnog društva Općine Sali, poslijepodne će trajektom biti dopremljene u Zadar, gdje će ih zbrinuti radnici tvrtke Agroproteinka d.o.o. i otpremiti u Zagreb na obdukciju na Hrvatskom veterinarskom institutu. Iako je građevinar Vedran Petešić iz Sali na Dugom otoku u nedjelju na svom Facebook profilu objavio da je u uvali Sakarun pronašao 12 uginulih morskih kornjača, na obali ih je ostalo sedam, a ostale je more vjerojatno odnijelo na pučinu.
"Možda su i ove želve uginule i doplutale iz Albanije ili s nekog južnodalmatinskog otoka"
Pronađene kornjače bile su u različitim stadijima, obdukcija se neće moći napraviti na svim lešinama jer su neke želve bile u gotovo raspadnutom stanju, kaže Bačić. Sve to, kaže, dovodi nas do zaključka da su uginule želve u moru provele dosta vremena, a olujno jugo koje je puhalo protekli vikend ih je takve izbacilo na obalu.
Uvala Sakarun je na južnoj strani Dugog otoka tako da zimi na nju more izbacuje različiti otpad, pa i uginule životinje. Smeće najčešće pristiže iz Albanije, to nije problem samo uvale Sakarun nego mnogih otoka i priobalnih mjesta u južnoj Dalmaciji.
"Možda su i ove želve uginule i doplutale iz Albanije ili s nekog južnodalmatinskog otoka. To nikada nećemo doznati", rekla je Bačić. Ističe da glavate želve najčešće ugibaju zapetljane u ribarske mreže koje dugo ostaju u moru ili se udave plastikom koje u moru ima sve više.
Jedna od najugroženijih skupina na svijetu
Ovaj slučaj nije rijetkost, zimi u moru ugiba puno glavatih želvi jer one prezimljuju hibernirajući, omamljene su i kada se zapletu u ribarske mreže ili udare u brod u takvom je stanju smrt gotovo neizbježna, upozorava Bačić.
Morske kornjače prepoznate su kao jedna od najugroženijih skupina na svijetu, sve vrste su uvrštene na Crveni popis Međunarodne udruge za očuvanje prirode i prirodnih bogatstava i pod strogom su zaštitom u svim zemljama EU. Procjenjuje se da u Jadranu obitava oko 20.000 glavatih želvi.