ČLANOVI Hrvatskog društva političkih zatvorenika (HDPZ) danas su na 7. saboru društva za novog predsjednika izabrali Alfreda Obranića i sa skupa poručili da politički zatvorenici ne odobravaju način na koji bi Hrvatska trebala ući u Europsku uniju.
"Osuđujemo nastavak takve hrvatske vanjske politike koja polazi od žrtvovanja nacionalnog ponosa i dostojanstva", ističu politički zatvorenici u zaključcima sa skupa i ocjenjuju da ulazak Hrvatske u EU nije uvjet opstanka i prosperiteta hrvatskog naroda i države jer se time, kažu, ne rješava ni jedan ozbiljan gospodarski problem.
U raspravi je Ivan Gabelica naglasio da HDPZ nije sindikalno, već političko društvo koje i nadalje treba njegovati borbu hrvatske države za neovisnost.
Politički zatvorenici još navode i da njihove mirovine, isplaćena i neisplaćena naknada "nisu nikakve privilegije, nego skromna naknada za robovski rad u komunističkom sustavu".
Dosadašnji predsjednik HDPZ-a Jure Knezović podsjetio je da Zakonom o pravima političkih zatvorenika iz 2001. danas 5921 umirovljeni politički uznik u prosjeku dobiva 3000 kuna mjesečne mirovine.
Knezović, koji će ubuduće obnašati dužnost dopredsjednika HDPZ-a zajedno s Marijanom Buconjićem i Slavkom Meštrovićem, u izvješću o svom dosadašnjem radu upozorio je da im je "Račanova vlada" izmjenom zakona ukinula neka stečena prava i pomoć za časopis "Politički zatvorenik" koju ponovno traže od aktualnih vlasti.
Opravdavajući svoj izostanak, predsjednik Hrvatskog sabora Vladimir Šeks u pismu političkim zatvorenicima poručio je da će učiniti sve kako bi skrb hrvatskog društva odgovarala njihovu doprinosu u stvaranju hrvatske države.
Čelništvo HDPZ-a i dalje će ustrajati na inicijativi za osnivanjem muzeja stradanja hrvatskog naroda i zaklade za istraživanje tih stradanja. Društvo je podržalo i Deklaraciju HAZU-a o položaju hrvatskog jezika i kulture, kao i stajališta Hrvatskog kulturnog kruga o toj temi.
Obranić, koji će društvom predsjedati u iduće četiri godine, rođen je 1940. u Zagrebu, a kao član "varaždinske skupine" s 19 godina završio je na Golom otoku gdje je robijao tri godine. Nakon toga, radio je u "Viaduktu", pa u Hrvatskim vodama. Sredinom 90-ih bio je gradonačelnik Varaždina, a zatim i pomoćnik ministra graditeljstva.
