OD TREĆEG vala koronavirusa do svađi političara - kako je sve što se događalo u ožujku utjecalo na rejting stranaka i političara? RTL donosi novi CRO Demoskop.
U samom poretku nema previše promjena, ali mogu se iščitati neki trendovi.
Vladajuća stranka ostaje prvi izbor među ispitanicima sa sličnim rejtingom kao prošlog mjeseca! Za HDZ bi, da se sada održavaju izbori, glasalo 26.8 posto ispitanika.
No ta stranka treći mjesec zaredom bilježi blagi pad (27 posto prije mjesec dana), a isto je vidljivo i kod SDP-a koji ostaje drugi izbor s 19.3 posto potpore ispitanika (19.5 posto u ožujku). Treću poziciju i u ožujku obranila je platforma MOŽEMO! s 8.2 posto (u odnosu na 8.3 posto u ožujku).
No jako su blizu obje desne opcije; i Domovinski pokret i Most. Vidimo 7.9 posto (prema prošlomjesečnih 7.5 posto) i 7.6 posto (u odnosu na 7.2 posto iz ožujka), dakle obje stranke od prošlog mjeseca bilježe rast. Iako također uz rast rejtinga, od njih su daleko i HSS i Živi zid.
Slijede Centar i FOKUS s istim rejtinzima (FOKUS u ožujku imao 1.5, a Centar 1.4 posto), nešto ispod toga je IDS, a stranka koja nosi ime preminulog gradonačelnika Bandića gotovo je prepolovila rejting u odnosu na prethodni mjesec.
Na jedan posto su i Radnička fronta i Reformisti, ali i HSU i HNS, a bazen neodlučnih ostaje dubok, 14.3 posto.
Najpozitivniji političar
Sukobima, svađama i javnim vrijeđanjima unatoč na vrhu ljestvice najpozitivnijih političara građani vide predsjednika, pa premijera. Najviše ispitanika, gotovo četvrtina, Zorana Milanovića smatra najpozitivnijim političarom u zemlji.
Predsjednik bilježi rast od gotovo pet postotnih bodova, 22.7 posto (prema 18 posto iz prethodnog mjerenja u ožujku) i ovo je njegov najbolji rejting u proteklih godinu dana. Blagi rast bilježi i premijer Plenković kojeg kao najpozitivca vidi gotovo 16.9 posto ispitanika (u ožujku 15.8 posto).
Daleko od vodećeg, posvađanog dvojca je Peđa Grbin kojem rejting također blago raste (4.1 u odnosu na 3.4 posto u ožujku). Nakon njega je Tomislav Tomašević (3.8 posto u odnosu na 3.9 posto iz ožujka)...
... slijede Zdravko Marić pa Miroslav Škoro, a onda i Vili Beroš. Nitko je i dalje popularan - titulu najpozitivnijeg daje mu gotovo 20 posto građana.
Najnegativniji političar
Drugi najnegativac je predsjednik Milanović, i njega i premijera, u odnosu na prethodni mjesec, građani češće negativno ocjenjuju s 16.4 posto (u ožujku 12.5 posto). Znatno rjeđe, ali treći izbor je predsjednik sabora s 4.8 posto (u ožujku 4.0 posto).
Raste i negativni doživljaj Milorada Pupovca kojeg predsjednik proziva, a premijer brani (3.7 posto u odnosu na 2.6 posto).
Uz rast negativnog doživljaja u top pet negativaca stigao je i Vladimir Šeks koji želi opozvati predsjednika Republike, a dao mu je i psihijatrijsku dijagnozu.
Slijedi Hrvoje Zekanović pa Miroslav Škoro. Ispod jedan posto su još Peđa Grbin, Tomislav Ćorić i Tomislav Karamarko, a da su negativni svi, poručuje 12.1 posto.
Ocjene institucijama vlasti
Da su u školi, rekli bismo da su svi popustili jer pad prosječne ocjene bilježi i Ured predsjednika, i vlada i sabor. Zaokruženo trojka i dvije dvojke.
Društveni optimizam
Posljedično je sve više građana koji smatraju da država ide u pogrešnom smjeru: čak 73 posto (67.2 posto prije mjesec dana)! Optimističnih je 19.8 posto građana (u odnosu na 19 posto iz ožujka), s tim da je među optimističnima najveći udio glasača HDZ-a.
Završavamo s događajima koji su obilježili prošli mjesec gdje je očekivano treći val pandemije, praćen problemima s isporukom cjepiva, prvi izbor za najviše ispitanika - njih 36.4 posto.
No više od četvrtine (26.9%) primat daje sukobu premijera i predsjednika koji su od svađe oko odabira čelne osobe Vrhovnog suda; preko javnih svađi i prozivki, stigli i do međusobnog zazivanja opoziva.
No građanima je to očito znatno važnije i od problema s isporukom lijekova zbog duga veledrogerijama (6.2%), afere s osječkim sucima (6.0%) i sporosti u obnovi nakon potresa (5.4%). Film čudnog žanra koji građani očito rado gledaju.
Istraživanje je ekskluzivno za RTL provela agencija Promocija plus na uzorku od 1300 ispitanika od 31. ožujka do 3. travnja 2021. godine. Standardna greška uzorka je +/- 2,7 posto, uz razinu pouzdanosti od 95 posto.