Europa se suočava s ozbiljnom javnozdravstvenom krizom, pri čemu gotovo svi diljem kontinenta žive u područjima s opasnim razinama onečišćenja zraka, pokazalo je istraživanje The Guardiana. Objavili su i interaktivnu kartu, a možete je pogledati OVDJE.
Analiza podataka prikupljenih korištenjem vrhunske metodologije - uključujući detaljne satelitske slike i mjerenja s više od 1400 zemaljskih nadzornih stanica - otkriva strašnu sliku prljavog zraka. Oko 98% ljudi živi u područjima s vrlo štetnim onečišćenjem finim česticama koje premašuje smjernice Svjetske zdravstvene organizacije (WHO). Gotovo dvije trećine ljudi živi u područjima gdje je kvaliteta zraka više nego dvostruko lošija nego što nalažu smjernice WHO-a.
Najgore u Sjevernoj Makedoniji. Evo kako je u Hrvatskoj
Najgore pogođena zemlja u Europi je Sjeverna Makedonija. Gotovo dvije trećine ljudi u toj zemlji živi u područjima s četiri puta većim onečišćenjem zraka od smjernica WHO-a, dok je za četiri područja utvrđeno da imaju gotovo šest puta veću onečišćenost zraka, uključujući glavni grad Skoplje.
Istočna Europa znatno je gora od zapadne Europe, osim Italije, gdje više od trećine stanovnika Padske nizine i okolnih područja na sjeveru zemlje udiše zrak koji ima četiri puta više najopasnijih čestica u zraku od količine koju preporučuje WHO.
U Hrvatskoj je onečišćenje najmanje u dijelovima Gorskog kotara, Istri i na otocima. S druge strane, najgora je situacija uz Unu i Savu od Hrvatske Kostajnice do granice sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, gdje su koncentracije višestruko veće od onih koje preporučuje WHO. U Zagrebu i Splitu je koncentracija duplo veća od dozvoljene granice.
Najveće zagađenje, gdje su koncentracije jednake kao i u najteže pogođenim dijelovima Europe, je na području Gradiške, Slavonskog Broda, Osijeka i Vinkovaca.
The Guardian je surađivao sa stručnjacima za zagađenje kako bi izradio interaktivnu kartu koja otkriva najteže pogođena područja na kontinentu. Mjerenja se odnose na PM2.5 - sićušne čestice u zraku koje uglavnom nastaju izgaranjem fosilnih goriva, od kojih neke mogu proći kroz pluća i ući u krvotok, utječući na gotovo svaki organ u tijelu. Trenutačne smjernice WHO-a navode da prosječne godišnje koncentracije PM2.5 ne bi smjele prelaziti pet mikrograma po kubnom metru (µg/m3). Nova analiza pokazala je da samo dva posto stanovništva Europe živi u područjima unutar ove granice. Stručnjaci kažu da onečišćenje PM2.5 uzrokuje oko 400.000 smrti godišnje diljem kontinenta.
"Ovo je ozbiljna javnozdravstvena kriza"
"Ovo je ozbiljna javnozdravstvena kriza. Ono što sasvim jasno vidimo je da gotovo svi u Europi udišu nezdrav zrak", rekao je Roel Vermeulen, profesor ekološke epidemiologije na Sveučilištu u Utrechtu, koji je vodio ekipu istraživača koja je diljem kontinenta prikupljala podatke.
Podaci također otkrivaju sljedeće:
- gotovo svi stanovnici u sedam zemalja istočne Europe - Srbiji, Rumunjskoj, Albaniji, Sjevernoj Makedoniji, Poljskoj, Slovačkoj i Mađarskoj - udišu dvostruko više čestica od smjernica WHO-a;
- više od polovine stanovništva Sjeverne Makedonije i Srbije živi s četiri puta većim brojem čestica nego što se preporučuje;
- u Njemačkoj tri četvrtine stanovništva žive u područjima s najmanje dvostruko više čestica nego što stoji u smjernicama WHO-a. U Španjolskoj je ta brojka 49%, a u Francuskoj 37%;
- u Ujedinjenom Kraljevstvu tri četvrtine stanovništva žive u područjima gdje je izloženost do dva puta veća, a gotovo četvrtina u područjima s povećanom koncentracijom čestica;
- gotovo 30 milijuna Europljana živi u područjima s koncentracijama čestica koje su najmanje četiri puta veće od smjernica WHO-a;
- u Švedskoj, nasuprot tome, ne postoji područje u kojem PM2.5 doseže više od dvostruke vrijednosti u odnosu na preporuke WHO-a, a neka područja u sjevernoj Škotskoj među rijetkima su diljem Europe koja su ispod te vrijednosti. Promet, industrija, grijanje kućanstava i poljoprivreda glavni su izvori PM2.5, a najsiromašnije zajednice često nesrazmjerno osjećaju taj utjecaj.
Ključan problem
Zagađenje zraka postalo je ključan problem u Europi, a EU je pod pritiskom da učini više u rješavanju rastuće krize javnog zdravlja. Prošlog je tjedna Europski parlament izglasao usvajanje smjernica WHO-a o PM2.5 do 2035. godine Zakon koji se još mora finalizirati u pregovorima s vijećem, postavio bi pravno obvezujuću granicu za godišnje koncentracije PM2.5 od pet µg/m3, što je smanjenje s današnjih 25 µg/m3.
Međutim, stručnjaci kažu da je hitno potrebno poduzeti mjere. Oni ukazuju na sve veći broj dokaza koji pokazuju da onečišćenje zraka utječe na gotovo svaki organ u tijelu i povezano je s velikim rasponom zdravstvenih problema, od bolesti srca i pluća do raka i dijabetesa, depresije i mentalnih bolesti do kognitivnih oštećenja i niske porođajne težine.
Jedna nedavna studija pokazala je da je zagađenje zraka odgovorno za milijun mrtvorođenih godišnje, a druga da mladi ljudi koji žive u gradovima već imaju milijarde otrovnih čestica iz onečišćenog zraka u svojim srcima.
Dr. Hanna Boogaard, stručnjakinja za onečišćenje zraka u Europi pri američkom Institutu za zdravstvene učinke, rekla je da je nova analiza ključna za rasprave o onečišćenju zraka i njegovim učincima na kontinentu, za koje je rekla da rezultira stotinama tisuća smrtnih slučajeva godišnje.
"Ovi smrtni slučajevi se mogu spriječiti i procjena ne uključuje milijune slučajeva nesmrtonosnih bolesti, godine proživljene s invaliditetom, hospitalizacije ili zdravstvene učinke drugih zagađivača", rekla je Boogaard za The Guardian.
Rekla je da pooštravanje ograničenja EU pruža "jedinstvenu priliku da budemo hrabri i maksimiziramo dobrobiti javnog zdravlja za Europu i šire".
Dijelovi Europe poduzimaju korake
Neka mjesta i gradovi diljem Europe, uključujući London i Milano, poduzimaju korake u borbi protiv onečišćenja zraka, od uvođenja zona s ultraniskim emisijama do programa za smanjenje prometa te inicijativa za pješačenje i vožnju biciklom. Ali stručnjaci kažu da političari moraju djelovati hitnije u svjetlu sve većeg broja dokaza o štetnosti.
Istraživanja su također pokazala da unutar zemalja postoji veća vjerojatnost da će siromašnije zajednice živjeti u područjima s najgorim onečišćenjem zraka. Barbara Hoffmann, profesorica epidemiologije okoliša na Sveučilištu u Düsseldorfu, rekla je da je zagađenje zraka pitanje "nepravde prema okolišu".
"Zemlje koje su najviše pogođene također su zemlje s najnižim prosječnim prihodom, uz nekoliko značajnih iznimaka, što ilustrira stupanj ekološke nepravde s kojom se susrećemo u EU. Čišćenje zraka posebno u istočnoj Europi je hitno potrebno kako bi se pružile jednake mogućnosti za zdrav život diljem Europe", objasnila je Hoffmann.
Podatke su prikupili znanstvenici sa Sveučilišta Utrecht u Nizozemskoj i Švicarskog instituta za tropsko i javno zdravstvo u sklopu projekta Expanse koji financira EU. Kako bi modelirali prosječne godišnje razine PM2.5 u Europi 2019. godine, koristili su kombinaciju izvora, od satelitskih podataka visoke rezolucije do stanica za praćenje onečišćenja i informacija o korištenju zemljišta.
Kažu da razine onečišćenja danas neće biti znatno drugačije, ali dodaju da bi moglo biti područja u kojima su provedene stroge mjere protiv onečišćenja i koja su doživjela određeni napredak. Ukupni rezultat jedna je od najpreciznijih i najopsežnijih slika onečišćenja zraka diljem kontinenta.
Vermeulen je rekao: "Ovo su trenutno najbolji podaci koji su dostupni. Sada političari trebaju biti hrabri i ambiciozni i poduzeti potrebne hitne korake da se pozabave ovom krizom."