Ilustracija: 123rf
U NEKOMERCIJALNIM smještajnim objektima u Hrvatskoj prošle je godine 508,1 tisuća turista ostvarila više od 12 milijuna noćenja, što je u turističkim dolascima porast za 7,4 posto, a u noćenjima za čak 21,7 posto, pokazuju danas objavljeni podaci Državnog zavoda za statistiku (DZS).
Riječ je o turističkom prometu ostvarenom u kućama i stanovima za odmor koji se ne iznajmljuju komercijalno gostima niti se u njima obavlja ugostiteljska djelatnost te ih sezonski ili povremeno koriste i u njima noće vlasnici tih objekata, članovi njihovih obitelji, ostala rodbina i prijatelji, a koje je vlasnik obvezan prijaviti i odjaviti turističkoj zajednici općine ili grada.
DZS prati podatke o tom nekomercijalnom turističkom prometu zadnjih 20-ak godina, a od 2016. godine ih preuzima iz sustava eVisitor Hrvatske turističke zajednice (HTZ).
Lani 72 posto stranih turista
Prema podacima DZS-a, u strukturi ukupno ostvarenih dolazaka turista lani je udio stranih gostiju bio 72 posto, a domaćih 28 posto, dok su udjeli u noćenjima uravnoteženiji - stranci su imali udio od 51 posto, a domaći gosti 49 posto.
U kućama i stanovima za odmor tako je lani zabilježeno 366 tisuća stranih gostiju, što je 10,5 posto više nego 2016. godine, a njihovih 6,2 milijuna noćenja je porast za 20,4 posto.
Oko 142,1 tisuća domaćih gostiju lani je u kućama i stanovima za odmor ostvarila gotovo 5,9 milijuna turističkih noćenja. Tako su domaći gosti lani ostvarili blagi porast dolazaka, za 0,1 posto, ali znatno veći porast noćenja, za 23,1 posto.
U prosjeku 24 noćenja po turistu
Prosječno su prošle godine u nekomercijalnom turističkom smještaju ostvarena 24 noćenja po turistu. Pritom su domaći turisti ostvarili prosječno 41 noćenje, a stranci 17 noćenja.
Među stranim turistima najviše su noćenja u tim objektima, 46 posto od ukupnih stranih noćenja ili 2,8 milijuna, ostvarili Slovenci, za koje je poznato da su među strancima među brojnijima u Hrvatskoj koji u svom vlasništvu imaju kuće i stanove za odmor.
Slijede ih turisti iz Bosne i Hercegovine sa 789,2 tisuće ili 13-postotnim udjelom u noćenjima, dok su na trećem mjestu Nijemci s udjelom od 10 posto ili gotovo 596 tisuća noćenja.
Veće udjele u nekomercijalnim noćenjima imali su još turisti iz Srbije (7 posto), Austrije (4 posto) te Italije i Mađarske (svaki po 3 posto), koji su svi, slično kao i Slovenci, i česti vlasnici tih objekata.
Najviše dolazaka u Zadarskoj županiji
Među županijama najviše je dolazaka i noćenja turista u kućama i stanovima za odmor lani zabilježeno u Zadarskoj županiji, oko 138,1 tisuća dolazaka i više od 3,7 milijuna noćenja. Time Zadarska županija u ukupnim turističkim dolascima i noćenjima u nekomercijalnim smještajnim objektima ima udjele od 27 odnosno 31 posto.
Slijedi Primorsko-goranska županija u kojoj je 126,4 tisuće turista u nekomercijalnim smještajnim objektima ostvarilo više od 3,5 milijuna noćenja, čime ta županija ima udjele od 25 posto u dolascima i 29 posto u noćenjima.
U kućama i stanovima za odmor na području Istarske županije lani je boravilo gotovo 91,2 tisuće turista, koji su ostvarili 1,8 milijuna noćenja, čime ta županija u ukupnim dolascima i noćenjima u nekomercijalnom smještaju ima udjele od 18 odnosno 15 posto.
Više od milijun noćenja u kućama i stanovima za odmor lani je zabilježeno još samo u Šibensko-kninskoj županiji, gdje je oko 39,2 tisuće turista ostvarilo 1,1 milijun noćenja.