STATISTIČKA agencija EU Eurostat objavila je podatke o rastu cijena hrane u EU, raščlanjene po članicama. Hrvatsku se može usporediti s prosjekom i ostalim državama, a to otkriva koliko su i zbog čega/koga rasle cijene hrane prethodnih godina, i to prilično detaljno.
Cijene hrane može se pratiti na više načina. Radi jednostavnosti prikazivanja, usporedit ćemo Hrvatsku s prosjekom EU, susjednim zemljama Slovenijom, Mađarskom i Italijom te Njemačkom kao najvećom ekonomijom EU. Dodana je još Slovačka, kao država EU koja je najsličnija Hrvatskoj po broju stanovnika i standardu.
Osim ukupnog rasta cijena, podaci su dani i po tipu prehrambenih proizvoda. Čitatelji mogu mijenjati kategorije klikom na izbornik u interaktivnim tablicama koje donosimo u nastavku. Objavljene su tablice s podacima o rastu cijena kruha, mesa, mlijeka, sira, jaja, ulja, masti, voća, povrća, piva i vina.
Koliko su rasle cijene hrane u trgovinama?
Najvažnija kategorija rasta cijena hrane za građane je harmonizirani indeks potrošačkih cijena, što je zapravo mjera inflacije i pokazuje kako su se mijenjale cijene u trgovinama koje plaćaju krajnji kupci, odnosno građani. U prosincu 2022. cijena hrane u Hrvatskoj, prema harmoniziranom indeksu potrošačkih cijena, bila je veća za 19.7 posto u odnosu na prosinac 2021.
To je veći rast cijena nego u Italiji, malo veći od prosjeka EU i Slovenije te u razini Njemačke. U Slovačkoj je hrana znatno više poskupjela, ali apsolutni rekorder je Mađarska, u kojoj je cijena hrane u trgovinama bila veća za 49.6 posto tijekom prosinca 2022. u odnosu na prosinac 2021.
Kruh
Razumljivo, nisu cijene svega rasle jednako. Cijena kruha u Hrvatskoj je rasla puno više nego u Italiji, Sloveniji i od prosjeka EU. Približno je isti rast zabilježen u Slovačkoj, a Mađarska je s rastom od 82.1 posto apsolutni rekorder EU. Zanimljivo je da je u listopadu rast uvoznih cijena tog proizvoda u Hrvatskoj bio 30.9 posto, daleko manje nego u Njemačkoj, Italiji, Mađarskoj i Sloveniji, u kojima su uvozne cijene kruha rasle oko 50 posto.
Meso
Rast cijena mesa u Hrvatskoj je na razini prosjeka EU (17 posto), više nego u Italiji, a manje nego u Njemačkoj i Sloveniji. Slovačka i Mađarska izdvajaju se posebno velikim rastom, od 30 i 40 posto. Uz indeks rasta potrošačkih cijena, odnosno cijena u trgovinama, mogu se pratiti rast uvoznih cijena nekog proizvoda te rast proizvođačkih cijena.
U studenom su proizvođačke cijene mesa u Hrvatskoj rasle najmanje od promatranih zemalja i manje od prosjeka EU. No podaci za listopad pokazuju da su uvozne cijene u Hrvatskoj rasle najviše od svih zemalja osim Mađarske.
Gledano po vrstama mesa, izdvaja se piletina, čiji je rast cijena u Hrvatskoj (18.1 posto) najmanji među promatranim zemljama i ispod prosjeka EU (23.5 posto).
Mlijeko, sir i jaja
Cijene mlijeka, sira i jaja u trgovinama (potrošačke cijene) u Hrvatskoj su bile veće od prosjeka EU, ali manje nego u Njemačkoj i Slovačkoj. Poskupljenje za 73.2 posto u Mađarskoj u odnosu na prosinac 2021. daleko je najveće u EU (drugo najveće je u Litvi i iznosi 47.4 posto).
Gledano po kategorijama, svježe punomasno mlijeko u Hrvatskoj je u odnosu na EU najmanje poskupjelo iako je do kolovoza Hrvatska bila rekorder po poskupljenju te namirnice. No između kolovoza i prosinca cijena je naglo pala pa je Hrvatska završila godinu s najmanjim poskupljenjem te namirnice od promatranih zemalja. Zanimljivo je kako podaci od listopada za uvozne cijene tog proizvoda pokazuju najveći rast u Hrvatskoj iako potrošačke cijene oštro padaju od kolovoza.
Iznimno je visok rast cijene jaja u Hrvatskoj, za čak 64.5 posto. To je manje nego u Slovačkoj i Mađarskoj, ali daleko iznad prosjeka EU (30.2 posto). Rast cijena jogurta i sira ne odstupa toliko puno od prosjeka EU iako je veći u Hrvatskoj.
Ulja i masti
Cijene ulja i masti najmanje su rasle u Hrvatskoj od promatranih zemalja. Do lipnja 2022. raste je bio čak veći od prosjeka EU, ali se od tada oštro smanjuje, odnosno cijene padaju. Uvozne cijene zabilježile su značajan rast tijekom godine (33.6 posto) iako od lipnja padaju. Proizvođačke cijene u Hrvatskoj su rasle puno manje od uvoznih, a u prosincu su bile samo 5.5 posto veće nego isti mjesec 2021.
Voće
Rast cijena voća u prosjeku je bio slabiji od rasta ostalih prehrambenih proizvoda. U Hrvatskoj (9 posto) je malo veći od prosjeka EU (8.1 posto). Zanimljivo, ukupno gledajući cijena voća od 2015. narasla je za 17.2 posto u Hrvatskoj, 29.9 posto u EU, a čak 94.5 posto u Mađarskoj. Za Hrvatsku je to najmanji rast cijena od te godine za sve kategorije hrane.
Povrće
Rast cijena povrća u Hrvatskoj (8.8 posto) najmanji je među promatranim zemljama i ispod prosjeka EU (15 posto). U odnosu na 2015. te su cijene 23.2 posto veće, a rekorder je Mađarska sa 117.9 posto većim cijenama u prosincu 2022. u odnosu na prosjek cijena povrća 2015.
Riba i morski plodovi
Cijene ribe i morskih plodova u Hrvatskoj su rasle više od prosjeka EU, 17.7 posto prema 13.3 posto. Od promatranih zemalja rast je bio veći samo u Njemačkoj, a u Mađarskoj je bio toliko velik (39.4 posto) da spada u vlastiti razred. Rast uvoznih cijena bio je veći od rasta proizvođačkih cijena.
Pivo
S obzirom na ostale prehrambene proizvode, cijena piva nije značajno rasla. U Hrvatskoj je zabilježen rast od 10.7 posto, koji se uglavnom dogodio u prosincu. Da nije bilo tog naglog skoka, rast cijene bio bi samo 5.1 posto i najmanji od promatranih zemalja. Rekorder je opet Mađarska.
Vino
Rast cijene vina u Hrvatskoj 2022. je bio atipičan, većinu godine i veći nego u Mađarskoj. U prosincu je rast cijene u odnosu na isti mjesec prošle godine iznosio 18.6 posto, što je usporavanje u odnosu na studeni. U Mađarskoj se usporavanje nije dogodilo pa je pretekla Hrvatsku s rastom od 19.5 posto. Prosjek EU je 7.6 posto.
Proizvođačke i uvozne cijene
U Hrvatskoj je cijena uvozne hrane rasla za 25.3 posto, manje od proizvođačke cijene koja je rasla 17.1 posto. To znači da rast cijena više proizlazi iz rasta uvoznih cijena nego iz rasta cijena domaćih proizvođača. Isto vrijedi za Italiju i Sloveniju.
Mađarska ima suprotnu situaciju - rast proizvođačkih cijena u zemlji veći je od rasta uvoznih cijena. Iako se proizvođačke cijene odnose na cijene domaćih i stranih proizvođača, uvozne cijene odnose se samo na inozemstvo. Po tome se može zaključiti što je imalo veći utjecaj na rast potrošačkih cijena u trgovinama.
U prosincu je zamjetno usporavanje rasta cijena većine kategorija prehrambenih proizvoda. Na razini EU indeks cijena hrane (HICP) pao je s 18.3 na 18.2 posto, što može biti nagovještaj početka novog trenda. U Hrvatskoj rast usporava još od kraja listopada, u kojem je rast u odnosu na isti mjesec prošle godine iznosio 20.5 posto, a u prosincu 19.7 posto. To ne znači da cijene padaju, ali je signal usporavanja rasta.