ČEKAJU SE izmjene zakona o obnovi koji se čekalo mjesecima dulje nego što ga se trebalo čekati, sukus je priče o sanaciji Banije i Zagreba nakon potresa.
Priča o obnovi pretvorila se u katastrofu i golemi neuspjeh Plenkovićeve vlade. Drugi izraz ne treba ni tražiti ako se zna da je potres pogodio Zagreb 22. ožujka 2020., a Baniju 29. prosinca iste godine. U tih godinu i pol, odnosno devet mjeseci nije napravljeno apsolutno ništa.
Napravili zakon pa najavili izmjenu zakona. Kad? Ne zna se
Tek se dovršio Zakon o obnovi zgrada oštećenih potresom na području Grada Zagreba, Krapinsko-zagorske županije, Zagrebačke županije, Sisačko-moslavačke županije i Karlovačke županije. Kad će se on izmijeniti, odnosno kad će početi obnova, ne zna se.
Jasno, radi se o zakonu koji je loš, a da se to utvrdi, ne treba nikakvo predznanje iz građevine. Loš je prvenstveno jer se donosio sporo i nije riješio nijedan problem te kao takav spada u fijasko vlade kojoj je na čelu Andrej Plenković.
Trebalo im je godinu dana da priznaju da je zakon loš
Još u rujnu prošle godine mogle su se čuti kritike ovog zakona koje su naglašavale da obuhvaća previše institucija, što obećava sporost pri realizaciji obnove, te da njim nije predviđena temeljita obnova Zagreba, koji je tada bio u fokusu zakona. No, HDZ-ovoj vladi ne samo da kritike nisu bile dovoljne već nije bila dovoljna ni činjenica da jednostavno Zakon ne donosi progres u smislu početka obnove. Trebalo je čak godinu dana da bi se krenulo u izmjene zakona, što opet prolongira radove na određeno vrijeme.
I pritom za to nitko ne preuzima odgovornost, a trebao bi je preuzeti jer se približavamo zimi, ljudi žive u prostorima od osam kvadrata, ispod krovova koji prokišnjavaju...
Državni tajnik otvoreno priznao da je zakon o obnovi - eksperiment
Državni tajnik u Ministarstvu graditeljstva Željko Uhlir krajem prošlog tjedna rekao je za N1 vrlo nedvosmisleno da je doneseni zakon zapravo eksperiment koji se nije pokazao kao najbolje rješenje.
>> Državni tajnik priznao: Zakon o obnovi je bio eksperiment
"Trebalo je napraviti usko specijalistički zakon koji bi bio kratak i efikasan, išlo se malo šire, s najboljim namjerama, ali nije dovelo do najboljih rezultata", riječi su Uhlira, koji se inače ne smatra odgovornim za ovaj zakon.
Vanđelić: Obrađeno samo 2.3% zahtjeva građana
Ravnatelj Fonda za obnovu Damir Vanđelić u petak je održao konferenciju za novinare na kojoj je rekao da je provedba obnove u pet potresom pogođenih županija neefikasna, istaknuvši da je nadležno Ministarstvo graditeljstva i prostornog uređenja obradilo samo 2.3 posto zahtjeva građana.
Inače, Vanđelića smo kontaktirali nakon konferencije za novinare, pitajući ga upravo kako komentira tvrdnju državnog tajnika Uhlira da je zakon bio eksperimentalan, ali i što se toliko, prema njegovom mišljenju, pripremalo.
"U donošenju zakona nisam sudjelovao jer sam bio član Uprave Adrisa u vrijeme donošenja. Stoga ne bih komentirao", njegove su riječi.
Vanđelić iznio porazne podatke
Uputio nas je na Izvješće Fonda kojem je na čelu, koje je predstavio na spomenutoj presici.
"Efikasnost obnove je niska. Od 12.997 zahtjeva građana, samo 2.3 posto je obrađeno i pretvoreno u odluke i rješenja. To su jedini akti kojima Ministarstvo graditeljstva i prostornog uređenja Fondu ili Središnjem državnom uredu nalaže da provode obnovu", njegove su riječi.
Inače, vlada je u četvrtak usvojila novi program mjera obnove zgrada oštećenih potresom u pet županija kojim su korigirane cijene izvođenja radova zbog rasta cijena na tržištu i produljeni rokovi za predaju zahtjeva za obnovu.
Vanđelić je danas napomenuo kako je na hitnost njegovog donošenja javno upozoravao i prije, čak 25 puta u proteklih šest mjeseci.
U izvješću on navodi da su sada cijene za male zgrade sukladne tržišnim cijenama i odmah po stupanju na snagu novog programa mjera mogu se pokrenuti 43 postupka nabave koji su bili poništeni jer se nitko nije na njih javljao zbog preniskih cijena te dodaje kako su definirani i kriteriji javne nabave za stručni nadzor i izvođenje radova pa se sada mogu pokrenuti natječaji javne nabave za obnovu jer postoje kriteriji za sve sudionike.
"Fond čeka odobrenje za zapošljavanje od 23. travnja"
Jasno, najzanimljiviji dio njegova izvješća jest onaj koji se tiče prepreka u provođenju obnove.
Piše se tu o nedostatku zaposlenih u sektoru Ministarstva graditeljstva, Fonda za obnovu i Središnjeg državnog ureda.
"Fond čeka odobrenje Ministarstva prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine za zapošljavanje s tržišta od 23. travnja 2021. godine", piše.
Vanđelić je istaknuo da je javni interes odobriti zapošljavanje iz državne službe i izvan nje, kao i uskladiti politiku plaća za sve ključne zaposlenike na obnovi.
"Nema dijeljenja znanja, treba centralizirati nabavu"
Kao problem Vanđelić spominje i previše provedbenih tijela.
Radi se o, kako se navodi, "disipiranim ključnim resursima, maloj sinergiji, nema dijeljenja znanja, otežano je kumulativno praćenje i izvještavanje". Kao prijedlog rješenja ističe se centralizacija nabave, vođenja projekata, kontrole, izvještavanja, davanja javnih ovlasti Fondu za obnovu.
Problem su neriješeni imovinsko-pravni odnosi
Piše i kako je obnova "zelenih" zgrada u segmentu hitnih intervencija u područjima katastrofe organizirana (Središnji državni ured u Sisačko-moslavačkoj županiji organizira, ugovara, financira, provodi), a u ostalim područjima građani moraju sami organizirati, financirati i predati zahtjev Ministarstvu.
Predlaže ujednačeniji pristup te smatra da se hitne mjere, popravci dimnjaka, zabatnih zidova, stubišta, dizala, trebaju rješavati organiziranom obnovom.
Prema Vanđelićevom viđenju, problem su i neriješeni imovinsko-pravni odnosi, kao i neusklađena participacija građana na područjima katastrofe i izvan tog područja. Navodi i kako se tijekom upravnog postupka prikupljaju podaci o suvlasničkim dijelovima u Ministarstvu, a Fond knjiži po pojedinom suvlasničkom dijelu.
Rješenje? Vanđelić ističe da predmet obnove jest zgrada, a javni interes je potresna otpornost zgrade kako bi se spriječili pogibelj i oštećenja imovine. Precizirao je da konstrukcijska obnova na cijelom području treba biti financirana 100 posto, navodeći i kako je provođenje cjelovite obnove ispravan konačan cilj, dok sada fokus ipak treba biti na konstrukcijskoj obnovi.
"Treba hitno promijeniti urbanističke planove"
Naveo je i da treba osigurati financiranje energetske obnove zgrada istovremeno s konstrukcijskom obnovom, ali i osigurati kreditne linije građanima za financiranje preostalih segmenata do cjelovite obnove.
Ističe i kako je prilika urbane obnove propuštena u zakonu o obnovi te da su građani mogli dodatnim dogradnjama financirati cjelovitu obnovu zgrada.
"Uslijed novih klizišta i likvefakcija tla, hitno treba izmijeniti urbanističke planove", navodi Vanđelić.
Napisao je da zakonom o obnovi treba definirati ubrzane točkaste izmjene urbanističkih planova prema urbanističkoj studiji za oštećene zgrade.
Benčić: Ne može šest i više institucija sudjelovati u procesu
Za Index je najnovija događanja oko zakona o obnovi prokomentirala i saborska zastupnica Možemo Sandra Benčić.
"Zakon nije trebao biti eksperimentalan. Govorili smo da će problem biti u institucionalnom dizajnu procesa. Ne može šest i više institucija sudjelovati u procesu. Ne možemo imati situaciju u kojoj građani moraju predavati zahtjeve na temelju kojih se onda izdaju rješenja koja putuju od ureda do ureda praktički golubom pismonošom", rekla je.
"Trebalo je učiniti da se sve vodi kroz jednu instituciju, a da se na nju prenesu ovlasti ministarstava, što je sve, zakonski gledano, moguće napraviti", kaže.
"Obnova teško oštećenih zgrada je pitanje javne sigurnosti"
Istaknula je na što su pri njegovom donošenju upozoravali.
"Upozoravalo se da problem može biti pitanje vlasništva ili suvlasništva, dokazivanje legalnosti, što ne bi trebalo biti važno. Važno je da se radi konstrukcijska obnova, a ne cjelokupna kako bismo zgradu vratili u stanje prije potresa, odnosno podigli joj protupotresnu otpornost. Ono što radimo nije pitanje privatne inicijative, nego javne sigurnosti. Znači, kad govorimo o žutim ili crvenim naljepnicama, mi govorimo o konstrukcijama koje nisu stabilne i predstavljaju nestabilnost za ljude, okolne zgrade i javnu sigurnost jer se mogu srušiti na cestu", rekla je.
"Po načelu kriterija javne sigurnosti te bi zgrade trebale biti obnovljene 'ex lege', a ne temeljem privatne inicijative suvlasnika, pri čemu konstrukcijski dio obnove - dakle dio koji se tiče sigurnosti, trebaju financirati država i jedinica lokalne samouprave bez obaveze sufinanciranja stanara/suvlasnika/vlasnika. Trebaju biti obnovljene bez podnošenja zahtjeva. Uz to, treba potaknuti i ubrzanu obnovu privatnih kuća te uz nju omogućiti brzi beskamatni kredit preko HBOR-a, kako bi što više ljudi krenulo samostalno u samoobnovu uz troškove koji će se refinancirati. Da imamo takav model, imali bismo brzu obnovu. Ovako ljudi moraju čekati rješenja o obnovi da mogu obnavljati svoju kuću. To nije dobar model i na to smo upozoravali već pri prvoj raspravi o zakonu prije godinu dana", poručila je.
"Da nismo podržali zakon, imali bismo situaciju da nemamo ništa"
Odgovorila je na opasku da je Možemo također podržao zakon.
"Naravno da smo ga podržali jer je bilo nužno donijeti financijski okvir - koliko će dati država, koliko grad - i osigurati socijalne kriterije za građane koji ne mogu participirati u sufinanciranju obnove. To je bilo važno da bi se krenulo u projekt obnove. Ali dali smo amandmane i cijelo vrijeme smo upozoravali u raspravama i na odborima da tako neće funkcionirati stvari, a sad je to shvatio i HDZ", rekla je.
"Recimo, da nismo podržali zakon, ne bismo podržali ni financijski okvir, imali bismo situaciju da nemamo ništa. Ali od prvog dana smo govorili da su institucionalna rješenja loša i da ćemo, ako ih takva usvoje, morati mijenjati zakon", zaključila je Sandra Benčić.
Bakšić Mitić: Država u Glini nije obnovila nijednu kuću
Kontaktirali smo zamjenicu gradonačelnika Gline Branku Bakšić Mitić
"Stvari s obnovom ne funkcioniraju. Država u Glini nije obnovila nijednu kuću. Plenković kaže da su obnovili njih 52, ali to nije istina, to su one sa zelenom naljepnicom, odnosno one gdje nema strukturnog oštećenja nosivih elemenata. Ali to nije obnova, obnova je sanirati kuću koja ima crvenu naljepnicu. Ovdje se ništa ne događa. Pa mi imamo probleme i s rušenjem objekata i onda kad imamo donatore koji bi kuću obnovili jer se zakon nije u stanju prilagoditi stanju na terenu", rekla je.
Govori da je ono što je obnovljeno zapravo obnovljeno preko privatnih donacija.
"Kad se pita državu, nema dinamike, sporost je sveprisutna, kao i nesnalaženje. Prema mojem mišljenju, to je katastrofa", dodala je.
"Ljudi ne znaju kako će preživjeti zimu"
Pitamo je kakve su informacije s terena, što kažu građani.
"Ljudi su u strahu. Ne znaju kako će preživjeti zimu. Znate li da ima kontejnera koji nisu spojeni na odvod i na kanalizaciju?" govori ona.
"Jako puno kontejnera prokišnjava, problema je tisuću na terenu. Rušenje ne ide nikako, ima kuća u kojima ljudi žive s crvenim naljepnicama. Gospodin iz Stožera za sanaciju potresa mi je rekao da fali još 308 kontejnera. Ljudi žive u garažama, navukli su deke. Ne znam kako će preživjeti zimu", dodaje.
"Potres nas je unazadio stotinu godina"
Povukla je paralelu sa Zagrebom.
"Ako zakon ne valja za Zagreb, što očekujemo mi na Baniji? Bili smo i prije zaboravljeni, možete misliti kako će nam sada biti tu. Naši putevi su katastrofalni, ljudi nemaju rasvjetu, vodu, kanalizaciju. Potres nas je unazadio stotinu godinu", rekla je.
Podsjetila je na potres u Skoplju 1963. godine.
"Srušeno je tada 70 posto toga, ali pokazala se međunarodna solidarnost. Došli su Amerikanci, dali su Rusi... Sad smo u Europskoj uniji koja hoće sređene papire, a mi ih nemamo. Pa ovdje 90 posto objekata nije legalizirano, mi moramo dati mogućnost ljudima da podnesu zahtjev za legalizaciju. Moramo ljudima pomoći. Sad se prema mještanima kreće s pitanjima žele li preseliti preko zime, primjerice, u Knin ili Slavonski Brod. Pa gdje bi mi išli? Zar nas treba još iseljavati?" poručila je ona.