Očekivanja u hrvatskom gospodarstvu osjetno su pogoršana u ožujku, kliznuvši na najnižu razinu od otprilike godinu i pol dana, uz val pesimizma u uslužnom sektoru, pokazalo je danas mjesečno istraživanje Europske komisije. Indeks ekonomske klime (ESI) u Hrvatskoj pao je u ožujku za 1.7 bodova u odnosu na veljaču i iznosio je 103.3 boda. To je njegova najniža vrijednost od kolovoza 2023. godine.
Raspoloženje je u ožujku obilježio val pesimizma u uslužnom sektoru, prema padu indeksa za čak 10.7 bodova. Menadžeri znatno lošije ocjenjuju poslovanje i potražnju u protekla tri mjeseca i pesimistični su u prognozama za proljeće.
Osjetno je pogoršano i raspoloženje u građevinskom sektoru, prema padu indeksa od 5.2 boda koji odražava ponajprije prognoze menadžera o osjetno slabijem tempu zapošljavanja. Čelnici u industriji tek su nešto suzdržaniji no što su bili u veljači, uz pad indeksa za pola boda.
Optimizam su u ožujku signalizirali potrošači, uz bolju ocjenu financijske situacije unatrag godinu dana nego u veljači, što se očitovalo u rastu indeksa za 2.2 boda. Blago su poboljšana i očekivanja čelnika u maloprodaji, uz rast indeksa za 1.1 bod.
Menadžeri u gospodarstvu u cjelini planiraju više zapošljavati u idućim mjesecima, prema rastu indeksa EEI za 1.7 bodova u odnosu na veljaču. Neizvjesnost je pak, po njihovoj ocjeni, izraženija nego u veljači, prema rastu indeksa EUI za 2.2 boda.
I raspoloženje u gospodarstvu eurozone i EU pogoršalo se u ožujku uz pad indeksa ESI za 1.1 bod odnosno za 0.9 bodova. Najveće pogoršanje zabilježeno je u uslužnom sektoru, uz pad indeksa za 2,7 bodova u eurozoni i za dva boda u EU.
Osjetno je pogoršano i raspoloženje u maloprodaji, iskazano u padu indeksa za nekih 1.8 bodova na oba područja. Suzdržaniji su u prvom proljetnom mjesecu bili i potrošači čiji je indeks pao za otprilike jedan bod.
Raspoloženje u građevinskom sektoru bilo je u ožujku više-manje nepromijenjeno, a u industriji tek je neznatno poboljšano u odnosu na veljaču. Menadžeri u gospodarstvu u cjelini namjeravaju zakočiti zapošljavanje, prema padu indeksa EEI za 0.7 bodova na oba područja. Neizvjesnost je po njihovoj ocjeni ublažena.
Među vodećim gospodarstvima eurozone najsnažnije je pao ESI u Francuskoj, za 2.1 bod u odnosu na veljaču, a blizu je i Italija gdje se smanjio za dva boda. Najviše je porastao u Španjolskoj, a u Njemačkoj bio je više-manje nepromijenjen u odnosu na veljaču.
U skupini velikih gospodarstava izvan zone primjene zajedničke europske valute stabilna očekivanja pokazalo je i istraživanje u Poljskoj.