DO KRAJA godine građani mogu biti mirni što se tiče iznosa računa za struju i plin, sudeći prema informacijama koje smo dobili iz HEP-a i zagrebačke plinare, no to će vrijediti samo za ovu godinu, dok nas već iduće godine čekaju poskupljenja, i to se odnosi na cijene oba energenta, kako električne energije tako i plina.
Iako nismo uspjeli doći do informacija kad će točno krenuti poskupljenja te koliko građani mogu očekivati da će iznositi udarac na njihov kućni budžet, kao i na budžet gospodarskih subjekata, sigurno je da će do poskupljenja u 2022. doći.
HEP: Trenutne visoke cijene ugovaranja na tržištu odrazit će se na cijenu u 2022.
U HEP-u su Indexu odgovorili da u ovom trenutku HEP ne razmatra korekcije cijene električne energije za kućanstva. Međutim, najavljuju da će doći do povećanja cijena električne energije u 2022., 2023. i 2024. godini.
"Za kupce kategorije poduzetništvo, korisnike javne usluge u okviru zajamčene opskrbe koju pruža HEP Elektra, odluku o iznosu tarifnih stavki za zajamčenu opskrbu električnom energijom za svako nadolazeće tromjesečno razdoblje donosi HERA na temelju propisane metodologije. Što se tiče tržišne opskrbe poduzetništva, HEP Opskrba je u kontinuiranom kontaktu sa svim svojim velikim kupcima te svoje ponude i ugovore prilagođava zahtjevima i specifičnostima svakog pojedinog kupca, poglavito u dijelu vrste proizvoda i termina ugovaranja", odgovorili su nam iz HEP-a.
Ističu da je sve češći trend da kupci biraju povoljne trenutke ugovaranja na tržištu, i to za isporuku električne energije za 1 do 3 godine unaprijed.
"Trenutne visoke cijene ugovaranja na tržištu odrazit će se na cijenu električne energije koja će se konzumirati u 2022., 2023., pa i u 2024. godini. Jedan od ključnih pokazatelja stanja ugovaranja i cijene na tržištu električne energije je cijena električne energije na veleprodajnom tržištu. Na mađarskoj burzi HUDEX cijena isporuke za 2021./2022. porasla je s oko 50 EUR/MWh u 2020. na oko 110 EUR/MWh u ovom tjednu", odgovorili su nam u HEP-u.
Plinara: Do 31. ožujka 2022. cijene ostaju iste, a dalje...
Iz Gradske Plinare Zagreb-Opskrba za Index su poručili da se, prema dostupnim informacijama, sama cijena plina u nadolazećoj ogrjevnoj sezoni do 31. ožujka 2022. neće mijenjati.
"Gradska plinara Zagreb-Opskrba potrudila se da svim svojim potrošačima kategorije kućanstvo osigura nepromjenjivu cijenu za cijelu ogrjevnu sezonu. Korekcija ukupne cijene energenta moguća je početkom sljedeće godine, 2022., u vidu naknade za distribuciju. Distributivne naknade propisuje regulator tržišta, Hrvatska energetska regulatorna agencija HERA. Također smatramo da će plin kao energent i nadalje ostati jedna od najpovoljnijih opcija za grijanje u nadolazećoj ogrjevnoj sezoni", odgovorili su Indexu iz Gradske plinare Zagreb na pitanje možemo li i kad točno očekivati povećanje računa za plin.
Nadalje su naveli da je u ovom trenutku teško uopće prognozirati što će se sve događati na tržištu plina nakon ožujka 2022. godine, pogotovo glede cijene energenta.
"Svakako da će Vlada RH, Regulator tržišta HERA učiniti sve kako bi eventualni 'udar' cijena bio što manji. Naravno da će i Gradska plinara Zagreb-Opskrba učiniti sve što je u njezinoj moći, lokalnog opskrbljivača, da olakša situaciju svojim cijenjenim kupcima", stoji u odgovoru Davora Šestana, glasnogovornika Gradske plinare Zagreb-Opskrba.
Institut Hrvoje Požar: Čekaju nas turbulentnija vremena
Kontaktirali smo i Energetski institut Hrvoje Požar, iz kojeg su nam rekli da je potrebno naglasiti da smo na otvorenom tržištu, povezanim s globalnim tržištima, te da je vrlo teško ili gotovo nemoguće predviđati što će se događati s cijenama energenata u budućnosti. No, kažu i da razloga za optimizam nema.
"Jedino što se može konstatirati jest da nas čekaju turbulentnija vremena kada su u pitanju cijene energenata, no to svakako ne bi trebalo biti na razinama koje bi izazvale dramatične probleme u društvu. Dakako, i za građane i za gospodarstvo važno je da energenti ne poskupljuju, ali ako i poskupe, onda im je važno da to bude što manje i što kasnije", kazali su nam u Institutu Hrvoje Požar.
Navode da ova godina nije u tom smislu presudna, jer se primiče svom kraju.
"Ono što s razlogom brine i gospodarstvenike i građane jest kretanje cijena energenata u godinama koje dolaze. Trenutno stanje i perspektive na svjetskom tržištu energenata ne daju prevelikih razloga za optimizam. Cijene plina, ugljena i električne energije na razinama su koje se nisu mogle očekivati prije, primjerice, godinu dana. Iznimka je nafta, čija cijena danas i nije na pretjerano visokim razinama u odnosu na one koje smo imali u prošlosti", istaknuli su.
"Cijene energenata rasle za više od 100 posto u odnosu na lani"
Kada govorimo o električnoj energiji, plinu i ugljenu, njihove veleprodajne cijene posljednjih dana i tjedana dosegle su, navode, vrlo visoke vrijednosti, uz porast veći od 100% u odnosu na godinu ranije.
Cijena električne energije, koja se dijelom proizvodi iz plina i ugljena, na strani opskrbe za sada nije porasla iz, kako kažu, nekoliko razloga.
"Prvi je razlog taj što jedan dio kupaca ima s opskrbljivačima ugovore na nekoliko godina, u kojima se jamči ugovorena cijena. Nadalje, izloženost glavnih opskrbljivača u Hrvatskoj (HEP Elektra d.o.o i HEP Opskrba d.o.o) nije toliko velika prema vanjskom tržištu jer se kupuje oko 25% električne energije proizvedene izvan Hrvatske, pa još uvijek mogu amortizirati ovaj porast veleprodajnih cijena. Proizvođači iz obnovljivih izvora u najvećoj su mjeri u sustavu poticaja pa je njihova pozicija definirana i oni također ne mogu povećavati cijenu", odgovorili su nam u Institutu Hrvoje Požar.
Što će se, kažu, događati u godinama koje dolaze, nije jednostavno predviđati, barem ne s visokom sigurnošću. Navode da će to ovisiti o većem broju čimbenika, a jedan od njih je stanje u okruženju.
Hrvatska će, navode, i sljedećih nekoliko godina uvoziti oko 20 do 25% električne energije te će u tom dijelu i maloprodajna cijena ovisiti o cijenama na regionalnim burzama.
"Dio električne energije koji se proizvodi iz ugljena i plina (ukupno oko 20%) izravno će ovisiti o svjetskim cijenama tih energenata. Činjenica da se još uvijek oko 30% potrošnje podmiruje iz proizvodnje hidroelektrana ukazuje na to da će i hidrološke prilike biti od znatnog utjecaja na cijene električne energije", objašnjavaju..
Što će biti s plinom?
Kada je, pak, riječ o prirodnom plinu, oko 60 do 65% se, kažu, uvozi i njegova je cijena izloženija međunarodnom tržištu nego cijena električne energije.
"Oporavak azijskih gospodarstava povećava potražnju za plinom i za očekivati je da će tržišne cijene biti na višim razinama nego što su bile u prošlosti. Prema dostupnim informacijama, skladišta plina u Europi nisu primjereno popunjena za ovo doba godine i to je još jedan od razloga koji ne daje pretjerano optimističnu perspektivu. Na kraju, hoće li i koliko porasti cijene električne energije i plina, pitanje je s vrlo neizvjesnim odgovorom. One će vjerojatno rasti, ali kada i koliko, teško je predvidjeti", rekli su nam.
U Institutu Hrvoje Požar smatraju da treba očekivati da će emisijske dozvole držati barem sadašnju razinu cijene, a u perspektivi i rasti, s obzirom na klimatske ciljeve EU i postupno povlačenje dijela tih dozvola s tržišta.
"Dok je dobar dio proizvodnje električne energije oslonjen na plin i ugljen, a cijena emisijskih dozvola bude rasla, rast će i cijena električne energije. Na kretanje njene cijene utjecat će i dinamika ulaska novih kapaciteta obnovljivih izvora energije u energetski sustav, kao i dinamika gašenja elektrana na fosilna goriva. Ono što će biti potrebno u tom procesu jest uvođenje novih tehnologija, prije svega skladištenja energije i tehnologije vodika. Sadašnja visoka cijena tih tehnologija također će utjecati na razinu cijena električne energije", zaključuju u Požaru.
Državni tajnik Milatić: Hrvatska je u drugoj poziciji nego ostale zemlje
Podsjetimo, državni tajnik Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja Ivo Milatić ovog tjedna je iz sabora poručio da cijene električne energije za kućanstva do kraja godine neće rasti. Kazao je i da cijene, s obzirom na turbulencije na svjetskom tržištu, ako i dođe do korekcija u idućoj godini, neće biti onakve kakve će biti na susjednim tržištima.
"Hrvatska je u drugoj poziciji nego ostale zemlje", naglasio je i objasnio da u Hrvatskoj postoji "energetski miks", odnosno da je 60 posto ukupne proizvodnje energije obnovljivo, od čega je polovica iz hidropotencijala, pa su ulazni parametri manji.
Istaknuo je da je po rangu cijena električne energije, kad su u pitanju kućanstva, Hrvatska na 26. mjestu po jeftinoći na listi od 33 europske zemlje, dok smo, što se tiče poduzetništva, na 21. mjestu.
Zakonskim prijedlogom o tržištu električne energije priprema se tranzicija prema čistoj energiji i preuzima direktiva EU o zajedničkim pravilima za unutarnje tržište za električnu energiju. Jedna od njegovih glavnih novosti je da će hrvatska kućanstva moći kupovati struju od opskrbljivača iz bilo koje druge članice EU, ali će i građani tih članica moći s HEP-om ugovarati opskrbu električnom energijom.
Računi za električnu energiju, osim podataka o potrošnji i troškovima, trebat će sadržavati i druge informacije koje će krajnjim kupcima pomoći da usporede svoj trenutačni ugovor s drugim ponudama. Krajnji kupac morat će imati jasne uvjete ugovora s opskrbljivačem te mu se u idućem petogodišnjem razdoblju omogućava promjena opskrbljivača unutar 24 sata.
Opskrbljivači moraju pripremiti besplatan alat kojim će biti dostupna usporedba cijena usluga na tržištu, kako bi krajnji kupci mogli izabrati za njih najpovoljniju opciju. Krajnjim kupcima se mora omogućiti bolja informacija i kontrola računa za električnu energiju.