ZAŠTITAR škole i još osmero učenika ubijeni su u današnjem masakru koji je počinio 14-godišnji učenik Kosta K. u beogradskoj osnovnoj školi Vladislava Ribnikara. Više ljudi je ozlijeđeno.
"Oružje uzeo iz očevog stana"
Veselin Milić, načelnik Policijske uprave Beograd, izvijestio je na konferenciji za medije o detaljima masakra.
Rekao je kako je pomoćnica direktora prijavila da je u školu ušlo dijete s vatrenim oružjem i da nasumično puca. Zatim je nazvao sam dječak i rekao da je pucao u više osoba. Policija je po dolasku na lice mjesta utvrdila da je dječak ubio osam učenika, sedam djevojčica i jednog dječaka. Milić je naveo i njihove inicijale i godišta. Ubijen je i radnik osiguranja. Ozlijeđeni su još šest učenika i jedna nastavnica, rekao je.
"Planski i organizirano je ovo mjesec dana planirano", kaže i dodaje da je dijete dugo planiralo zločin, ali još se ne zna motiv.
"Ovaj dan je izabrao zato što je učionica blizu ulaza u školu, a njegov razred je imao sat povijesti. Oružje je uzeo iz očevog stana, u ruksaku je imao i četiri Molotovljeva koktela. Po dolasku u školu je odmah pucao u radnika osiguranja, zatim u dežurne učenike i lišio ih života. Zatim je nastavio hodnikom, zamijenio okvir i odmah s vrata učionice pucao u učiteljicu. Zatim je izašao van, zamijenio okvir i pozvao policiju", nastavio je.
Imao je i 3 puna okvira s po 15 metaka
"Otac počinitelja ovog teškog djela je uhapšen, oba pištolja su imala legalne dozvole od muškog roditelja. On tvrdi da su bili zaključani u sefu pod šifrom i da je dijete očigledno znalo šifru", rekao je ministar obrazovanja Branko Ružić.
Imao je i 3 puna okvira s po 15 metaka. "Prema neslužbenim informacijama, on je s ocem išao u streljane, trenirao pucanje. Treba li se dijete od 12, 13 godina time baviti? I prema ocu će biti poduzete zakonom predviđene mjere", rekao je ministar.
"Kako je mogao doći do oružja i znati tako gađati?"
Iz sindikata prosvjetnih radnika komentirali su masakr pitajući se kako je dijete donijelo oružje u školu.
"Ne mogu zamisliti da pošaljete dijete na sat povijesti i da se to dijete nikad ne vrati s nastave. Iz ovoga moramo naučiti da je svako nasilje kulminiralo u škole. Naše škole više nisu sigurna mjesta. Danas smo shvatili da sve što smo gledali u filmovima i čemu smo se čudili... danas je to naša realnost.
Ne znam detalje, ali me čudi kako je dijete donijelo oružje u školu. Pucao je u grudi, trbuh žrtvama. Kako je mogao doći do oružja i znati tako gađati? Ovo nije pitanje za škole, već za cijelo društvo. Sada kada brojimo mrtve, moramo shvatiti da je vrijeme da nešto učinimo", rekli su.
Govorilo se o zapadnim vrijednostima, a Srbija je i bez Zapada najnaoružanija u Europi
Odakle djetetu oružje, šaržeri, municija...? Na današnjoj konferenciji za novinare ministar je govorio o zapadnim vrijednostima.
"Evidentan je kancerogen i poguban utjecaj interneta i videoigrica i zapadnih vrijednosti. Mi smo danas imali vrlo sadržajan i emocijama nabijen razgovor s predsjednikom Aleksandrom Vučićem", rekao je Ružić.
No i bez tih zapadnih vrijednosti Srbija je zemlja čiji su civili uz Crnogorce među najnaoružanijima u svijetu. Konkretno, Srbija je na diobi prvog mjesta u Europi i šestog mjesta u svijetu.
Jedno vatreno oružje na dvije i pol osobe
Prema stranici World population review, u Srbiji na 100 stanovnika postoji 39.1 komad vatrenog oružja. To znači da jedno vatreno oružje u ovoj zemlji ide na 2.5 osoba. Radi se ukupno o 2.7 milijuna komada vatrenog oružja.
Prema ovoj ljestvici, vodeći je SAD, čija stopa iznosi nevjerojatnih 120.5 komada oružja na 100 ljudi. Konkretno, u SAD-u ima 393.3 milijuna komada vatrenog oružja.
Na drugom mjestu su Falklandski Otoci sa stopom od 62.1, slijede Jemen s 52.8 pa Nova Kaledonija s 42.5. Srbija dijeli, dakle, peto mjesto s Crnom Gorom. A zatim slijede zemlje poput Kanade, Urugvaja, Cipra i Finske.
Što se tiče ostalih zemalja bivše Jugoslavije, građani Bosne i Hercegovine imaju 31.2 komada vatrenog oružja na 100 ljudi, Makedonije 29.8, Slovenije 15.6 te Hrvatske 13.7. Dakle, Hrvati ukupno posjeduju 576 tisuća komada vatrenog oružja.
Kultura čuvanja naoružanja
Ovi podaci odnose se samo na oružje koje je uredno prijavljeno nadležnim institucijama, a koliko iznosi stvaran broj oružja, ostaje nepoznato. Inače, godinama se govori o problemu naoružanja civila u Srbiji i Crnoj Gori.
Generalni tajnik Centra za sigurnosne studije BiH Denis Hadžović je za agenciju Anadolija još prije objasnio da u Srbiji postoji izražena kultura posjedovanja vatrenog oružja.
“U Srbiji je, malo više nego u BiH i Hrvatskoj, prisutna kultura čuvanja naoružanja kod stanovnika. Tradicionalno, Srbija i Crna Gora imaju tu kulturu posjedovanja oružja, koja se temelji na vjerovanju da je dobro imati osobno naoružanje u kućama.
Ono se koristi za slavlja. Nažalost, to oružje se upotrebljavalo u sukobima na Balkanu u prošlosti, kao i u obračunu s kriminalcima”, istaknuo je svojedobno Hadžović.
Globalna anketa o oružju stranice Small Arms Survey iz 2018. godine pokazala je da građani u regiji imaju devet puta više oružja nego vojska i policija.
"Politička i društveno-ekonomska nestabilnost na Balkanu u posljednjih 30 godina i česte dnevno-političke prijetnje novim ratom doveli su do toga da se mnogi građani nisu spremni odreći oružja, već ga čuvaju za ne daj bože", kazao je za BBC Predrag Petrović, direktor istraživanja u Beogradskom centru za sigurnosnu politiku.