Odbačen progon Dražena Slavice: Za mrtve vatrogasce nitko neće odgovarati

OBUSTAVLJEN je kazneni progon Dražena Slavice, bivšeg šibensko-kninskog vatrogasnog zapovjednika, kojega se teretilo za brojne propuste u akciji gašenja požara na otoku Kornatu 30. kolovoza 2007. godine u kojemu je poginulo 12 vatrogasaca iz Šibenika, Tisnog i Vodica, javlja Novi list.

Odluka je to Izvanraspravnog vijeća Županijskog suda u Šibeniku povodom prigovora Slavičinog odvjetnika Čede Prodanovića koji je upravo danas u ruke dobio rješenje kojim nije određeno niti proširenje istrage već se u potpunosti obustavlja kazneni postupak. Sud je u potpunosti uvažio Prodanovićeve argumente, te je unatoč činjenici da je na Veliki Kornat toga dana poslani maloljetnici te jedan civilni ročnik, bez adekvatne obuke i opreme za gašenje, odbacili optužnicu protiv neposrednog zapovjednika Slavice, koji je, prema optužnici, ignorirao pozive vatrogasaca.

"Državni odvjetnik nije naveo niti opisao eruptivni požar kao konkretnu opasnost koju su izazvali okrivljenikovi propusti, a koja je jedina prema provedenim dokazima i vještačenjima dovela do smrti i ranjavanja vatrogasaca. Nije naveden niti uzročno posljedični lanac između propusta okrivljenika i nastanka eruptivnog požara kao konkretne opasnosti za život i zdravlje vatrogasaca. Prema tome, u konkretnom slučaju, a kako se navodi u opisu djela u optužnici, do nastupanja konkretne opasnosti i daljnjih posljedica došlo bi i da je optuženik postupio po svim propisima i pravilima o zaštitnim mjerama za čije kršenje ga se tereti", stoji, između ostaloga, u rješenju Izvanraspravnog vijeća Županijskog suda u Šibeniku kojega potpisuje predsjednik Vijeća Sanibor Vuletin.

"To što su slani maloljetnici ili vatrogasci koji nisu prošli obuku za desantiranje, kako smo i tvrdili, nema veze sa nastankom eruptivnog požara koji je uzrok njihova stradanja. Čuo sam se sa Slavicom. On je rezigniran. Sam je htio da suđenje što prije počne i da se sve riješi, nije mu bilo drago ni da se predmet vrati u ponovnu istragu. Na kraju, evo, sud je sve odbacio", kazao je Prodanović, dodajući da istu odluku očekuje i od Vrhovnog suda kojemu se žalilo ŽDO.

Tragedija kakvu Hrvatska ne pamti

Kornatska tragedija je naziva za događaj koji je 30. kolovoza 2007. potresao čitavu Hrvatsku. Još jedan naizgled uobičajeni ljetni dan u kojem su se vatrogasci u hrvatskom priobalju borili s požarima, tog je poslijepodneva postao pravi pakao za skupinu od 13 hrabrih vatrogasaca koji su na Velikom Kornatu gasili požar koji je buknuo u uvali Vrulje.

Vatrogasci iz Šibenika i Tisnog vojnim helikopterom su prebačeni na otok gdje su se razdvojili u dvije skupine od kojih je veću skupinu činilo 13 vatrogasaca. Ta se skupina iskrcala u jednoj kotlini u kojoj je tada gorjelo nisko raslinje i trava. Skupina je krenula neprohodnim terenom kroz kotlinu na otprilike kilometar udaljeno mjesto na kojem je vojni helikopter spustio "krušku" s vodom za gašenje požara. Dok su se kretali prema "krušci" nesretne je vatrogasce s leđa sustigla vatrena stihija koja ih je u nekoliko trenutaka potpuno onesposobila nanijevši im teške opekline po čitavom tijelu.

Šestorica vatrogasaca umrla su na mjestu nesreće, a njih sedam zadobilo je teške vanjske i unutarnje opekline. Da nesreća bude još teža, neposredno nakon prolaska kroz pakao nitko nije znao što im se dogodilo. Tek nešto kasnije vatrogasci iz manje skupine koja se iskrcala na Velikom Kornatu javili su nadređenima u Šibeniku da se na Velikom Kornatu dogodila nesreća i da ima mrtvih. Nekoliko sati kasnije spasilačke ekipe HGSS-a vojnim helikopterom su doletjeli do otoka gdje su neposredno prije početka spašavanja naišli na sablastan prizor.

Mrtva tijela i teško opečeni vatrogasci koji su zapomagali dozivajući u pomoć ležali su duž kotline iz koje su ih izvukli pripadnici HGSS-a. Za šestoricu vatrogasaca nažalost više nije bilo nade, dok su preostala sedmorica prevezena u bolnice u Zagrebu i Splitu. Međutim, teške opekline i ozljede koja su zadobili bile su kobne za još šestoricu vatrogasaca koji su tijekom narednih 17 dana umrli u bolnicama. Tragediju je jedini preživio 23-godišnji Frane Lučić koji se dugo liječio u splitskom KBC-u iz kojeg je kasnije prebačen na rehabilitaciju u Makarsku, a tek nakon toga je pušten kući.

Ante Crvelin, Ivica Crvelin, Tomislav Crvelin, Ante Juričev-Mikulin, Dino Klarić, Marinko Knežević, Josip Lučić, Ivan Marinović, Gabrijel Skočić, Marko Stančić, Hrvoje Strikoman i Karlo Ševardija, imena su hrabrih vatrogasaca koji su se 30. kolovoza 2007. odazvali pozivu te su pošli gasiti požar na Velikom Kornatu. 3. rujna 2007. godine proglašen je dan žalosti zbog smrti tada šestorice vatrogasaca, a u Šibensko-kninskoj županiji proglašeno je sedam dana žalosti.

I dok su obitelji, rodbina i prijatelji nesretnih vatrogasaca tugovali zbog gubitka najmilijih, pokrenuta je istraga okolnosti koje su dovele do njihovog stradavanja. Nakon mjeseci i mjeseci analize i prikupljanja podataka s terena, zaključeno je da krivnju za smrt 12 vatrogasaca treba tražiti u rijetkom fenomenu poznatom pod nazivom eruptivni požar. Tako je unatoč brojnim nerazjašnjenim i nepravilnim okolnostima pod kojima su vatrogasci otišli gasiti požar na Velikom Kornatu, na kraju ispalo da za njihovu pogibiju nije kriv nitko, nego eruptivni požar.

A.B./R.I.
Foto: Index

Komentare možete pogledati na ovom linku.

Pročitajte više

 
Komentare možete pogledati na ovom linku.