BROJNE razvijene zemlje u novom širenju varijante koronavirusa omikron bilježe značajno manji broj hospitalizacija i smrti nego u prijašnjim valovima, kada su u raznim dijelovima svijeta dominirali drugi sojevi poput wuhanskog, alfe, bete, game i delte. Brojne europske države zbog toga su posljednjih dana krenule u ublažavanje epidemioloških mjera ili ih gotovo ukinule.
U SAD-u 63% više smrti od omikrona nego u bilo kojoj bogatoj, razvijenoj zemlji
Takav razvoj pandemije uglavnom se pripisuje činjenici da omikron uzrokuje lakšu bolest. No situacija u SAD-u predstavlja upozorenje da omikron ne treba doživljavati kao blagoslov koji će bez većih posljedica donijeti kraj pandemije.
Naime, ta zemlja posljednjih dana bilježi vrlo velike brojke umrlih od covida-19 – dnevni broj umrlih na milijun ljudi nadmašio je najgore dane jesenskog naleta varijante delta i premašio dvije trećine rekordnih brojki u prošloj zimi, kada su cjepiva uglavnom bila nedostupna. Naravno, jedan od razloga za to je činjenica da je omikron zarazniji od svih ranijih sojeva te da relativno uspješno zaobilazi zaštitu stečenu cijepljenjem i prebolijevanjem.
SAD je u ranijim valovima po ukupnom broju umrlih na milijun stanovnika bolje stajao od nekih teže pogođenih europskih zemalja, poput Velike Britanije i Belgije. No u novom valu ih je prestigao. Jedine veće europske zemlje koje su ove zime premašile američku stopu smrtnosti od covida-19 bile su Rusija, Ukrajina, Poljska, Grčka i Češka, siromašnije zemlje s nižim BDP-om i siromašnijim zdravstvenim sustavima.
Prema analizi New York Timesa, od 1. prosinca, kada su zdravstveni dužnosnici potvrdili da su otkrili prvi slučaj omikrona u SAD-u, udio Amerikanaca koji su umrli od covida-19 bio je najmanje 63% veći nego u bilo kojoj od drugih velikih, bogatih zemalja.
Situacija je slična u Hrvatskoj
Kako pokazuje grafikon stranice Our World in Data (dolje), situacija je slična, odnosno još gora u Hrvatskoj. Hrvatska je prije dva tjedna imala najviše umrlih na milijun stanovnika u cijeloj EU.
Zašto? Po čemu su SAD i Hrvatska međusobno slični, a različiti od Španjolske, Australije, Danske, Francuske, Nizozemske,Velike Britanije i brojnih drugih razvijenih zemalja?
Nizak postotak cijepljenih
Prije svega stanovnici SAD-a i Hrvatske nisu ni približno tako dobro procijepljeni kao stanovnici navedenih i nenavedenih razvijenih zemalja. Kako pokazuje grafikon dolje, u Španjolskoj je s dvije doze procijepljeno oko 86% stanovništva, u SAD-u 64%, a u Hrvatskoj samo 54%.
Situacija je još gora kada je riječ o trećoj, odnosno booster dozi, koja potvrđeno pruža solidnu zaštitu od omikrona, koji inače zaobilazi imunitet stečen prebolijevanjem i cijepljenjem. Ispitivanja su utvrdila da booster osobito dobro štiti od teže bolesti, hospitalizacija i smrti.
U SAD-u oko 12% starijih od 65 godina nije potpuno procijepljeno, a čak 43% starijih od 65 nije primilo booster.
U Hrvatskoj je, prema HZJZ-u, do danas treću dozu primilo oko 819.500 ljudi, odnosno nešto manje od 25% starijih od 12 godina.
S druge strane, u Velikoj Britaniji je treću dozu primilo preko 65% starijih od 12 godina.
Nisko povjerenje u vlasti
SAD-u i Hrvatskoj zajedničko je nisko povjerenje građana u vlasti, osobito kada je riječ o epidemiološkim mjerama - kako farmakološkim (cjepiva, lijekovi i sl.) tako i nefarmakološkim (nošenje maski, distanca, covid-propusnice i sl.).
Prema istraživanju objavljenom u uglednom časopisu Lancet, povjerenje u vlasti i međuljudsko povjerenje, kao i percipirana razina korupcije u vlastima, značajno su utjecali na stope zaraze.
U pandemiji se pokazalo da su vlasti u SAD-u i Hrvatskoj svojim često zbunjujućim potezima i komunikacijom to povjerenje dodatno narušile. Uz to, u obje zemlje desno orijentirani političari pokazali su sklonost relativiziranju covida-19 i mjera koje su se provodile. Štoviše, neki od radikalnijih iskoristili su nepopularnost mjera i nepovjerenje građana za skupljanje političkih poena.
Sklonost teorijama zavjere
Sličnosti SAD-a i Hrvatske mogle bi se naći i u drugim čimbenicima za koje se u raznim istraživanjima pokazalo da utječu na kolebljivost prema cijepljenju – primjerice, sklonost teorijama zavjere te sklonost new ageu i alternativnim stilovima života.
Kada je riječ o teorijama zavjere, u SAD-u također postoji podjela po političkom opredjeljenju – u njih vjeruje značajno više republikanaca nego demokrata.
Prema ispitivanju Pew Research Centra, 77% demokrata koji su čuli za skupinu teorija zavjere poznatu kao QAnon smatra da je to "vrlo loša" stvar za zemlju, a još 13% smatra da je to donekle loša stvar. No taj osjećaj dijeli mnogo manje republikanaca. Samo oko četvrtine republikanaca (26%) koji su čuli za QAnon smatra da je vrlo loš za zemlju, dok još 24% smatra da je donekle loš. Oko četiri od deset republikanaca koji su čuli za QAnon (41%) kažu da je to dobra stvar za zemlju (32% donekle dobra, a 9% vrlo dobra).
Prema istraživanju Eurobarometra iz listopada 2021., čak pola Hrvata vjeruje da vlade stvaraju viruse u laboratorijima kako bi kontrolirale slobode građana, a 38 posto smatra da lijek za rak postoji, no da se skriva zbog komercijalnih interesa.
(Ne)povjerenje u znanost
Jedan od problema moglo bi biti i generalno povjerenje u znanost i znanstvenike. Istraživanje nestranačke američke organizacije Pew Research Centra iz 2017., provedeno u istočnoeuropskim zemljama, pokazalo je da su Hrvati zauzeli sam vrh liste nacija koje ne vjeruju u mogućnosti znanosti. Samo 18% Hrvata u tom ispitivanju izjavilo je kako smatra da će znanost s vremenom uspjeti objasniti "sve", dok ih čak 78% smatra da se to nikada neće dogoditi.
Za usporedbu, 38% Čeha i 31% Srba pokazalo je da vjeruje da će znanost jednoga dana objasniti "sve".
Visoko povjerenje u znanost u tom je ispitivanju posebno bilo izraženo među onima koji se nisu smatrali pripadnicima nijedne vjere. Čak 65% Ukrajinaca koji se ne izjašnjavaju kao vjernici smatralo je da će znanost prije ili kasnije moći objasniti "sve", a isto je mislilo i 55% ruskih nevjernika.
Amerikanci tradicionalno imaju nešto više povjerenja u znanost nego Hrvati, no u SAD-u po tom pitanju postoji snažna podjela po svjetonazoru i političkom opredjeljenju. Istraživanje Pew Researcha iz veljače 2020. pokazalo je da demokrati više vjeruju u procjene znanstvenika nego republikanci.
Na primjer, 54% demokrata reklo je da su političke odluke znanstvenih stručnjaka obično bolje od odluka drugih ljudi. Republikanci su bili manje uvjereni: čak dvije trećine reklo je da su političke odluke znanstvenika ili gore od onih drugih ljudi ili da se ne razlikuju od njih. I dok većina demokrata (62%) kaže da se procjene znanstvenika temelje isključivo na činjenicama, isto smatra manje od polovice republikanaca (44%).
Iskustva iz pandemije pokazala su da su stanovnici i čelnici republikanskih saveznih država SAD-a iskazivali manje povjerenje u preporuke znanstvenika od stanovnika demokratskih država.
Čimbenici rizika
Ranije navedeno istraživanje Lanceta utvrdilo je također da su brojke zaraženih na milijun stanovnika u korelaciji s indeksom tjelesne mase (BMI). Istovremeno je još od ranih dana pandemije poznato da su pretilost, visoki tlak i šećerna bolest faktori rizika za teško obolijevanje i smrt od covida-19.
Jedno istraživanje objavljeno u časopisu BMJ Nutrition, Prevention & Health pokazalo je da pretilost povećava rizik hospitalizacije od covida-19 za oko 73%, a od smrti za oko 26%.
Udio pretilih u populaciji u SAD-u je čak 36.2%, što je značajno više nego u razvijenim europskim zemljama. Hrvatska je po tome u vrhu među zemljama EU s 24.4% (interaktivna grafika dolje).
Ne treba posebno isticati da su šećerna bolest i visoki krvni tlak povezani s prekomjernom težinom.