ČINI se da će veliki oblak saharske prašine koji je prodro u Portugal, Španjolsku, Francusku i Italiju, ugrozivši zdravlje ljudi, ovaj put zaobići Hrvatsku.
Kretanje prašine od Sahare na sjever rezultiralo je vrlo visokim površinskim koncentracijama čestica PM10 mjestimice većim od 250 mikrograma po kubičnom metru. To je više od preporučenog 24-satnog praga od 50 mikrograma.
Vjetrovi se mijenjaju
Neke jučerašnje prognoze Državnog hidrometeorološkog zavoda (DHMZ) pokazale su da bi oblak prašine u naredna 24 sata mogao stići i do Hrvatske, međutim Mark Parrington, viši znanstvenik službe za nadzor atmosfere u Copernicusu, europskom programu promatranja Zemlje, kaže da su vjetrovi jutros promijenili smjer.
"Meteorološke prognoze od danas ne pokazuju da bi mnogo saharske prašine moglo doći do Jadranskog mora ili Zagreba", kaže Parrington.
"Oblak se više kreće jugom preko Italije i istočnog Mediterana. Kretanje vjetra se promijenilo tako da prašina ne bi trebala stići do hrvatskih krajeva. Na temelju jučerašnjih prognoza izgledalo je da će nešto stići i u Hrvatsku, možda u obliku mješavine s kišom. No, ako nešto i stigne, utjecaj neće biti velik jer će se ta prašina zadržavati u višim dijelovima atmosfere", dodaje.
Budući da DHMZ u narednih tjedan dana ne predviđa oborine, čini se da će Hrvatska također biti pošteđena i tzv. krvave kiše.
"Moglo bi biti nešto suhog odlaganja, procesa padanja prašine u odsutnosti kiše. No taj proces bio je osobito izražen u Portugalu i Španjolskoj. U sjevernijim krajevima bilo je više mokrog odlaganja s kišom koje nije tako opasno u smislu kvalitete zraka. Generalno vrijedi pravilo da onečišćenje pašinom na tlu postaje sve manje što se ona širi dalje od izvora jer je raznose vjetrovi. Čini se da ova prašina neće prijeći Jadransko more i stići do balkanskih zemalja. Naime, vjetrovi iznad sjeverne Italije ovih se dana mijenjaju i okreću u suprotnom smjeru", tumači britanski stručnjak.
Visoke koncentracije onečišćenja u južnoj Europi
U Portugalu i Španjolskoj zabilježen je vrlo velik porast u koncentraciji PM10 čestica koje su štetne za zdravlje.
"To se zbiva u procesima suhog odlaganja. No što dalje se ti oblaci kreću, a osobito ako dođe do mokrog odlaganja s kišom, koncentracije PM10 bit će manje. Kiša odlaže prašinu u kapima izravno na tlo; ona se ne zadržava u zraku, stoga ne predstavlja problem za disanje", tumači Parrington.
U svijetu se provode studije koje istražuju utječe li prašina u višim dijelovima atmosfere na povećanje oborina, no za sada nema jasnog odgovora na to pitanje.
"Ono što vidimo jest da prašina lokalno na tlu smanjuje temperaturu za nekoliko stupnjeva. To je za očekivati jer oblaci prašine zaklanjaju sunce", kaže naš sugovornik.
Hoće li s klimatskim promjenama biti više takvih prodora prašine?
Parrington ističe da je sadašnji prodor prašine uobičajen za ovaj dio godine, no on je izuzetan po količinama koje su doprle do južnih i središnjih dijelova Europe.
"Porast dezertifikacije s klimatskim promjenama mogao bi pogoršati situaciju u smislu povećanja količine pijeska u zraku, međutim ne znam znači li to da se u narednim godinama može očekivati više prašine u Europi."
Što učiniti kada prašina dođe u Hrvatsku?
Parrington kaže da se oblaci saharske prašine uglavnom sastoje od lebdećih čestica PM10. Opasnije čestice PM2.5 koje prodiru dublje u pluća uglavnom ne uspijevaju stići tako daleko.
"Čestice PM2.5 uglavnom ostaju u područjima iz kojih potječu. Vrijeme njihova boravka u zraku je manje. Čestice PM2.5 više se stvaraju lokalno iz izvora kao što su ložišta i automobili. Čestice PM10 povezuju se s bolestima dišnih putova, međutim postoji i neka veza s meningitisom i drugim bolestima. To se pokazuje na Karibima i na Kanarskim otocima", kaže Parrington.
U slučaju da prašina dođe do Hrvatske, ovaj ili neki drugi put, preporučuje uobičajene mjere koje se poduzimaju prilikom visokog onečišćenja zraka.
"Tada je najbolje izbjegavati fizičke napore na otvorenom, nositi maske, ostati u zatvorenom i sl.", poručio je Parrington.