Oporba je danas u saboru ustrajala u ocjeni kako nam je ključni problem inflacija, nije 'uvezena' i ne postoje bilo kakvi vanjski razlozi da njezina stopa u Hrvatskoj bude među najvišima u eurozoni, no HDZ uzvraća da je Vlada paketima pomoći ublažila inflatorne udare i zaštitila standard stanovništva.
"Inflacija je činjenica. Ona je tu, nije nečija ona je točno naša. Nije uvezena, ona je naša originalna takva kakva je", upozorila je Anka Mrak Taritaš (Klub HSS-a, GLAS-a, DOSIP-a) tijekom rasprave o informacijama HNB-a o financijskom stanju, stupnju ostvarenja stabilnosti cijena i provedbi monetarne politike u drugom polugodištu 2023. te u prvom polugodištu 2024.
Također, upozorila je i da je u našoj zemlji 19,3 posto osoba u riziku od siromaštva pri čemu je 60 posto osoba starijih od 65 godina u riziku od siromaštva. "Probajmo njima reći da je inflacija izmišljena i probajmo im reći da zapravo dobro žive samo to ne razumiju i nisu vidjeli", rekla je.
I Sandra Benčić (Klub Možemo!) smatra da za inflaciju koju smo imali prošle i imamo ove godine ne možemo reći da je uvezena. "Ovo je Plenkovićeva inflacija. Više ne postoje bilo kakvi vanjski razlozi da stopa inflacije u Hrvatskoj bude među najvišima u eurozoni. Ne postoje vanjski razlozi koji bi mogli opravdati to da ono što najviše pogađa naše građane, cijene hrane i stanovanja, u Hrvatskoj rastu baš po tako visokim stopama", rekla je. Podsjetila je i da su još 2022. upozoravali kako će, ako se ne primjene mjere koje su tada predlagali, inflacija imati izuzetno negativan učinak na porast siromaštva i nejednakosti u Hrvatskoj.
Navodeći kako je inflacija prema izvještaju HNB-a do lipnja 2024. pala na 2,4 posto, Marijana Puljak (Klub Centra i Nezavisne platforme Sjever) upozorila je da je inflacija cijena usluga ostala visoka zbog rasta plaća u ugostiteljstvu i turizmu. Uz to, troškovi stanovanja i hrane i dalje rastu. Istaknula je i važnost provođenja strukturnih reformi poput reforme javne uprave, pravosuđa, obrazovanja i zdravstvenog sustava. "Ako se ove reforme ne provedu, Hrvatska će i dalje stagnirati", poručila je.
SDP-ov Boris Lalovac rekao je da se na razini Europske središnje banke donosi jedinstvena odluka o povećanju ili smanjivanju kamatnih stopa ali transmisija prema nacionalnim gospodarstvima nije kod svih ista. "Tako da onda Hrvatska ima najveću inflaciju od 4,8 posto, a prosjek eurozone je 2,3 posto", upozorio je. Priznao je da je Vlada radila koliko je mogla iz svoje domene u suzbijanju inflacije ali učinak na hrvatsko gospodarstvo nije takav da bi bio zadovoljavajući.
Lalovac je naveo i da je HNB u tri godine "borbe s inflacijom" poslovnim bankama isplatio 1,5 milijardi eura, a i dalje imamo najvišu stopu inflacije. Pri tome je, tijekom dvije godine inflacije, dobit poslovnih banaka bila tri milijarde eura.
Marijan Pavliček (Klub Dom i nacionalno okupljanje i Hrvatski suverenisti) podsjetio je na izjave premijera Andreja Plenkovića da će uvođenjem eura doći samo do malog rasta cijena pa će jedna kava zbog konverzije poskupjeti svega dvije lipe. "Nađite mi u kojem kafiću i restoranu je kava poskupjela svega dvije lipe", poručio je. Smatra i da danas Hrvati žive znatno lošije nego prije ulaska u eurozonu.
Za razliku od oporbe, rad HNB-a pozdravio je HDZ, a Petar Šimić rekao je da članice EU, koje nisu uvele euro, imaju veću inflaciju od Hrvatske, poput Mađarske, Rumunjske, Češke i Poljske. Istaknuo je i da je Vlada paketima pomoći za zaštitu standarda građana i konkurentnost gospodarstva ublažila inflatorne udare i zaštititi standard građana. vvv