Na predstojeće parlamentarne izbore izaći će zajedno deset stranaka ljevice i centra predvođenih SDP-om. Izbori će se održati krajem travnja ili početkom svibnja, ovisno o tome kada će se raspustiti sabor i kada će predsjednik Zoran Milanović odlučiti raspisati ih.
>>Postignut velik dogovor ljevice i centra. Ovih 10 stranaka ide zajedno na izbore
Vijest o velikoj koaliciji jučer je obznanio šef SDP-a Peđa Grbin na konferenciji za novinare. Uz njega su pred novinare stali predstavnici Fokusa (Davor Nađi), IDS-a (Dalibor Paus), PGS-a (Darijo Vasilić), Reformista (Radimir Čačić), Centra (Ivica Puljak), Radničke fronte (Denis Geto), Stranke s imenom i prezimenom (Dalija Orešković), Glasa (Anka Mrak Taritaš) te HSS-a (Krešo Beljak).
Restart koalicija je bila uvjerljivo poražena
Koliko na predstojećim izborima doista može ova koalicija? Stranke na ljevici i centru nikad dosad nisu bile ovoliko ujedinjene. Na trećesiječanjskim izborima 2000., koje je HDZ izgubio, većinu u saboru je dobila koalicija sastavljena od šest stranaka - HSS-a, IDS-a, LS-a, HNS-a, HSLS-a i SDP-a.
Kukuriku koalicija porazila je HDZ na izborima 2011. godine. Činile su je četiri političke stranke - SDP, HNS, IDS i HSU. U oba ova slučaja HDZ je već bio jako politički uzdrman, prvi put nakon autoritarnog vladanja Franje Tuđmana, drugi put nakon svih afera Ive Sanadera.
Koalicija obimna poput ove Grbinove, Restart koalicija, uvjerljivo je bila poražena na prošlim parlamentarnim izborima. Nju su činile stranke ljevice i lijevog centra - SDP, HSS, Glas, IDS, HSU, SNAGA, Narodna stranka - Reformisti te regionalne Primorsko goranski savez, Damir Bajs Nezavisna lista i Međimurski demokratski savez. Ona je osvojila 41 mandat nasuprot HDZ-ovih 66 mandata.
Za razliku od Restart koalicije Davora Bernardića, dojam je da ova Grbinova koalicija ipak ima zapaženije pojedince, poput Dalije Orešković, Katarine Peović, Ivice Puljka, Davora Nađija... Pitanje je koliko ta isprofiliranost u javnosti donosi jednom kad se izađe na izbore.
Nema Možemo, je li to problem?
Isto kao i Restart koalicija, izuzev recimo razlika između Fokusa i Radničke fronte, koalicija ne obuhvaća onaj najširi ideološki spektar, konkretno Most, koji se jedno vrijeme spominjao kao mogući dio koalicije s SDP-om.
>>Mirela Holy: HDZ može biti miran, Možemo je pogriješio
U ovoj koaliciji nema stranke Možemo, što neki smatraju najvećim problemom. "Sinergijski efekt se može postići kada idu zajedno stranke koje su sličnijeg ideološkog pogleda. Kada bi ljevica išla zajedno, SDP, Možemo, Radnička fronta i Socijaldemokrati, i da je išla zajednička centristička opcija, postigao bi se veći sinergijski efekt", riječi su bivše ministrice Mirele Holy
"Mislim da HDZ može biti miran. Njima je najveća opasnost bila da će se dogoditi suradnja SDP-a i Možemo, a sada se dogovara tzv. točkasta koalicija koja neće postići učinak i mislim da su u Možemo pogriješili i da će zbog njihovog odbijanja da uđu u predizbornu suradnju HDZ vjerojatno dobiti izbore", smatra Holy.
HDZ-ovim šansama ne smeta ni lopovluk
Pitanje je i je li HDZ jednako poljuljan kao što je bio 2000. ili 2011. godine. Iza oporbe je prosvjed na Markovom trgu, kao i cijela priča oko imenovanja Ivana Turudića za šefa DORH-a. Međutim, kao što povijest, ali i ispitivanja javnog mnijenja pokazuju, HDZ ne remeti lopovluk, osim ako on nije epohalnih razmjera poput Sanaderovog.
Anketa krajem veljače je pokazala da je HDZ i nakon skandala s Turudićem uvjerljivo prvi. Radi se o anketi Crobarometar o popularnosti stranka i političara koju objavljuje Dnevnik Nove TV. Prema njoj, HDZ ima 28.7%, SDP 13.9%, Možemo 7.6%, Most 7%, a Domovinski pokret 6.9%.
Plenković: Mi vodimo 25 razlike
Premijer Andrej Plenković govori da će HDZ ići sa starim partnerima. Ti partneri trebali bi biti HNS, HSLS, HDS i Marijana Petir.
"Razlika između nas i njih je što se sustavno pripremamo za naš treći mandat. Mi smo, kad smo izašli s odlukom - upoznali parlamentarnu većinu i imali jasan smjer aktivnosti. Izašli smo spremni s nositeljima lista od prve do 11. izborne jedinice", rekao je sinoć Plenković na HRT-u.
Dodao je kako nasuprot vladajućih stoji "kobasičasta koalicija" te ustvrdio da, košarkaškim rječnikom, vladajući vode 25 razlike.
Analitičar Raos: Šanse ljevice ovako su se popravile
Višeslav Raos, politički analitičar i profesor na Fakultetu političkih znanosti, za Index se osvrnuo na osnivanje ove velike koalicije.
"Formiranje ovakve predizborne koalicije je logična posljedica činjenice da je zajednički interes rušenje HDZ-a s vlasti nakon dugog niza godina. Također, prvaci tih stranaka, poučeni ranijim iskustvima sličnih koalicija, odlučili su na ovaj način maksimizirati svoje izborne šanse", govori on.
Pitamo ga mogu li srušiti HDZ.
"Svakako su im se šanse izrazito popravile. Ostaje vidjeti kako će posložiti liste, hoće li tu biti puno svađa i čudnih kompromisa i hoće li SDP morati puno ulaznih mjesta na listama pokloniti manjim partnerima. Naposljetku, preferencijski glasovi, ako su dovoljno koncentrirani, mogu omogućiti ulaz u sabor i s niskih mjesta.
"Zemlja dobro stoji ekonomski, a HDZ nema interne borbe"
Također, ne treba zaboraviti da, za razliku od 2000. i 2011. godine, zemlja ekonomski dobro stoji, a HDZ nema problema s internim frakcijskim borbama. Uz to, novoskrojene izborne jedinice, premda manje mrve glasove ljevice i centra u Zagrebu (jer je on sada podijeljen na 'samo' tri, umjesto ranije četiri izborne jedinice), i dalje daju stanovitu prednost HDZ-u, posebice kada se pogledaju granice VII. izborne jedinice, ali i proširenja slavonskih izbornih jedinica (IV. i V.).
Naposljetku, ako HDZ bude pojedinačno najveća stranka nakon izbora, što je, kako sada stvari izgledaju, izrazito vjerojatno, zasigurno će se potruditi privući nekoga od pojedinačnih zastupnika na svoju stranu te tako ponovno prikupiti većinu", govori Raos.
Podsjetio je na riječi kako HDZ ide s dosadašnjim partnerima.
"Detalj je to koji je prošao ispod radara. HDZ je rekao da ide sa svim dosadašnjim partnerima, uključujući HNS, što znači da će u III. izbornoj jedinici, u kojoj inače loše stoji, ići s njima. E sada, to je jedini dio RH gdje HNS još ima neku prođu, tako da je to potencijalno +1 mandat za HDZ-ovu koaliciju. Vjerojatno nije presudno, ali, eto, for the record", kazao je on.
"Upada u oči prisutnost Fokusa i Radničke fronte u istoj koaliciji"
Napominje kako su iz SDP-a rekli da će pripaziti da na listama ne bude kandidata koji bi mogli podržati HDZ-ovu vladu nakon izbora.
"Među strankama koje su se okupile su i Reformisti, koji jesu jedno vrijeme podržavali aktualnu vladu. Ono što posebno upada u oči je prisutnost Fokusa i Radničke fronte u istoj predizbornoj koaliciji. Naime, od svih navedenih stranaka ove dvije imaju najjasniji svjetonazorski profil te teško da mogu biti ideološki udaljenije.
Fokus je ekonomski liberalna stranka koja se najviše obraća obrtnicima i malim poduzetnicima. Radnička fronta je jedina relevantna stranka koja je otvoreno protukapitalistička, a ne treba zanemariti ni da je jedina u ovoj skupini stranaka koja se protivi daljnjem hrvatskom članstvu u NATO-u.
Kako pomiriti sve te razlike? Tako da se, premda je najavljena suradnja 10 stranaka u 10 izbornih jedinica, ovdje opet zapravo radi o točkastoj koaliciji. Naime, osim samog SDP-a, jedino HSS je doista organiziran u cijeloj zemlji, dok preostalih osam stranaka ima podružnice tek u manjem dijelu Hrvatske.
Primjerice, ako je na ovoj zajedničkoj listi ljevice i centra kandidatkinja RF-a u VIII. izbornoj jedinici, mora li na glasačkom listiću u toj istoj izbornoj jedinici biti naveden Fokus ako ta stranka uopće nije organizirana u Istarskoj i Primorsko-goranskoj županiji?
Obrnuto, ako znamo da Fokus ponajbolje kotira u VI. izbornoj jedinici (Samobor, Sveta Nedelja i sl.), zašto bi se na zajedničkoj listi našla i kratica RF? Dakle, u praktičnom smislu jedina je razlika to što će lista Možemo konkurirati ovoj listi u onim dijelovima zemlje gdje i inače stranke lijevo od centra bolje stoje, a inače teško možemo očekivati da će se, pored SDP-a, na svih deset lista u svih deset izbornih jedinica naći kandidati još jedne od preostalih devet stranaka", objasnio je.
Je li Možemo pogriješio? "U svoju korist nije..."
Odgovorio je na pitanje je li Možemo ozbiljno pogriješio jer nije dio ove koalicije.
"Možemo dobrim dijelom crpi podršku iz lijevo orijentiranih birača kojima SDP više nije dovoljno privlačan, a želi se približiti i nebiračima, poglavito mladima. Oni smatraju da će ovako bolje proći i vjerojatno su u pravu.
Srednjoročno ustvari žele preuzeti vodstvo lijevo od centra, odnosno postati snažnije stranka od SDP-a, a vjerojatno su stava da će im i ovakva strategija pri tome pomoći. Na kraju krajeva, ipak su se odlučili za suradnje s SDP-om upravo tamo gdje samostalno teško prelaze prag.
Pogriješio u kojem smislu - to je pitanje. Pogriješio u svoju korist nije, pogriješio u vezi općenitih šansi za smjenu vlasti, to je drugo pitanje. Nisam siguran da bi suradnja Možemo i SDP-a imala presudan utjecaj na to hoće li Grbin biti u poziciji da postane premijer nakon izbora ili ne", zaključio je analitičar Raos.
"Mostu se otvaraju razne kombinacije nakon izbora"
Prokomentirao je i to što će Domovinski pokret ići sam, a Most u koaliciji sa Suverenistima.
"Premda su po anketama više-manje poravnati (osim po CroElectu, koji daje više zajedničkoj listi Mosta i Suverenista), za očekivati je da će Most bolje proći od DP-a. Most se želi maksimalno distancirati od HDZ-a, a suradnja s DP-om bi to ugrozila.
Doista, njihova sinergija bi na izborima vjerojatno bila jača nego kod stranaka lijevo od centra, no nesuradnjom s DP-om Mostu se otvaraju razne kombinacije nakon izbora, pa i hipotetska parlamentarna podrška manjinskoj vladi lijevog centra, s time da bi to, najvjerojatnije, značilo razlaz sa Suverenistima.
Obratno, oni Suverenisti koji uđu u sabor na zajedničkoj listi nisu nemogući potencijalni podržavatelji nove HDZ-ove vlade", objasnio je Raos.
Puhovski: Osim SDP-ovaca, jedino ljudi iz IDS-a ovdje mogu samostalno ući u sabor
Podsjetimo na riječi političkog analitičara Žarka Puhovskog, koji je jučer za Index komentirao dogovor deset političkih stranka ljevice i centra o zajedničkom izlasku na predstojeće parlamentarne izbore.
>>Puhovski: Možemo se suočava s paradoksom. Nemaju dovoljno kandidata za liste
"Ne vidim pozitivan sinergijski učinak. Ovdje, osim SDP-ovaca, jedino ljudi iz IDS-a mogu samostalno ući u sabor. Drugi se švercaju. Ima tu političara i političarki koji su ugledni, ali ne vidim da pomažu SDP-u", dodao je.
Smatra kako će pri sastavljanju izbornih lista neki viđeniji članovi SDP-a "završiti na klupi" kako bi se stvorio prostor za koalicijske partnere. Ne vjeruje da će ovo ujedinjenje dovesti oporbu do pobjede na izborima, ali ipak ističe kako premijer Andrej Plenković ima razloga za zabrinutost.
"Plenković treba biti zabrinut zbog svoje koalicije. On dobiva izbore, ali će teško doći do 76 ruku", predviđa Puhovski.
Puhovski ne smatra da je izborna strategija Možemo pogrešna
Komentirao je i Možemo. "Možemo se nalazi u paradoksalnoj situaciji. Oni nemaju dovoljno kandidata da sastave izborne liste. Općenito imaju malo članova, pogotovo u onim jedinicama gdje planiraju ići s SDP-om. Moraju se krpati gdje su slabi. Tome je doprinijela i restriktivna praksa pri primanju novih članova", naveo je.
Kao negativan pokazatelj za Možemo vidi to što su posljednjih mjeseci u anketama dosta pali iza SDP-a. Kaže kako rezultati ankete ukazuju na trend rasta SDP-a. Ipak, ne smatra da je izborna strategija stranke Možemo pogrešna. "Postoji značajan broj lijevih birača koji ne bi glasali za SDP", uvjeren je.
Puhovski je za kraj analizirao koji se preduvjeti moraju ispuniti kako bi aktualna vlast bila svrgnuta na izborima. "Bez natprosječnog izlaska birača nema šanse da HDZ izgubi", napomenuo je.
"Postoje još dvije stvari. Može se pobijediti izlaskom na izbore s dvije liste. Druga stvar je da oporba odustane od prihvaćanja političkog primitivizma. A upravo je oporba zadnjih tjedana prednjačila u tom primitivizmu", zaključio je.