SABORSKA oporba u raspravi o konačnom tekstu prijedloga zakona o privatnoj zaštiti upozorila je danas na loš status zaštitara, minimalne plaće, isplate na crno i veliku fluktuaciju djelatnika, ali i na spuštanje kriterija za ulazak u službu te ovlasti kojima se brišu razlike između policije i privatnih tvrtki.
Vesna Pusić (GLAS) u novom zakonu vidi brisanje razlike između privatnih zaštitarskih tvrtki i policije i to smatra ozbiljnim problemom s obzirom na, kako smatra, isprepletenost kriminala i privatnih zaštitarskih tvrtki. "To brisanje razlika je zastrašujuće i treba se toga bojati", rekla je Pusić koja smatra da zaštitari ne bi smjeli koristiti ni sredstva ni metode kojima se koristi policija.
Upozorila je i na male plaće zaštitara, isplate na crno i golemu fluktuaciju ljudi u zaštitarskim tvrtkama.
I Ranko Ostojić (SDP) upozorava na privatne tvrtke koje imaju "suspektne vlasnike" i njihovo postupanje bez pravog nadzora. "Zakon se donosi u okolnostima u kojima Ravnateljstvo policije nije sposobno kontrolirati ni vlastite pripadnike a kamoli onda sigurnosni sustav sa 17 000 ljudi", kazao je.
"Kada jedan poduzetnik koji vodi takvu firmu ostvaruje dobit na tisuću zaposlenika po svakom zaposleniku od 18 do 20 tisuća kuna, onda vam je jasno o kakvom unosnom biznisu se radi i to uvijek ide naravno na uštrb samih djelatnika", ustvrdio je Ostojić.
Petar Škorić (HDZ) branio je veće uključivanje privatnih tvrtki u pružanje sigurnosti istaknuvši kako su zaštitari dio sigurnosnih aktivnosti u zračnim lukama u Sjedinjenim Državama, Kanadi, Ujedinjenom Kraljevstvu, Švedskoj, Singapuru i mnogim drugim zemljama, pri čemu djeluju operativno u suradnji s policijom.
Tomislav Žagar (NZ) ukazao je na potrebu potpisivanja nacionalnoga kolektivnog ugovora za zaštitarsku službu, a Saša Đujić (SDP) na potrebu proširivanja zakona jer, tvrdi, sigurnosna situacija u Hrvatskoj nikad nije bila gora, pri čemu je spomenuo migrantsku krizu, iznude, situaciju u Međimurju, situaciju u Zadru, masakr u Splitu, nasilje u obitelji...
"Je li Hrvatska sigurna zemlja i kakva je sigurnosna situacija?" upitao je Đujić.
Državni tajnik u Ministarstvu unutarnjih poslova Žarko Katić odgovorio je da sigurnosna situacija u Hrvatskoj nije tako loša kako prikazuje Đujić, dodavši da je bremenita i da treba konstantno raditi na njoj. Pozvao je također građane da ne uzimaju pravdu u svoje ruke.
Đujiću je sporno i snižavanje uvjeta za obavljanje čuvarskih poslova. Novost u zakonu je što će čuvarske poslove ubuduće moći obavljati i osobe koje imaju završenu samo osnovnu školu. Trenutačno je niža stručna sprema, odnosno jednogodišnja ili dvogodišnja srednja škola, minimalan stupanj obrazovanja za obavljanje čuvarskih poslova.
“Držimo da čuvar obavlja poslove najmanje razine rizika, a s obzirom na nedostatak radnika u ovoj djelatnosti kao i u nekim drugima, mislimo da ne postoji rizik da će te osobe svoj posao obavljati lošije nego one koje imaju nižu stručnu spremu", obrazložio je državni tajnik Katić.
Novim zakonom, istaknuo je, nastoji se podići razina kvalitete obavljanja zaštitarskih usluga u Republici Hrvatskoj.
U Hrvatskoj privatnu zaštitu obavljaju 253 trgovačka društva za tjelesnu i tehničku zaštitu, 115 obrta tehničke zaštite i 147 unutarnjih čuvarskih službi, a ukupno je aktivno više od 16.500 soba koje imaju dopuštenje MUP-a za obavljanje djelatnosti privatne zaštite, rekao je Katić.