KORONAKRIZA je zaoštrila socijalnu situaciju u Hrvatskoj, a u tjednima i mjesecima pred nama mogla bi se dogoditi i eskalacija socijalnog bunta u zemlji.
Pokazuje to prosvjed poduzetnika koji je u srijedu na središnjem zagrebačkom trgu, prema iznesenim procjenama, okupio barem 5000 ljudi. U udruzi Glas poduzetnika najavili su nastavak sličnih akcija, i to najvjerojatnije za kraj veljače.
Glas poduzetnika ide u nove prosvjede ako vlada ne prihvati njihove uvjete
Hrvatska tako, umjesto ranije često najavljivanih, ali rijetko realiziranih "vrućih jeseni", počinje dobivati "vruće zime" i "vruća proljeća". Razlog okupljanja nezadovoljnika na ulicama i trgovima i ovog je puta teška socijalna situacija, ali ovoga puta s drukčijim predznakom. Naime, dok su prosvjede ranije uglavnom organizirali sindikati, sada prosvjeduju poduzetnici koji su nezadovoljni vladinom ekonomskom politikom u korona uvjetima.
"Krajem mjeseca, u petak, 26. veljače, ponovno ćemo organizirati prosvjed na Trgu bana Jelačića ako se epidemiološka situacija popravi, a nastave se diskriminatorne mjere protiv poduzetnika. Od vlade tražimo i fer nadoknadu zbog zatvaranja objekata, jer sve ovo što nam sada daju je samo 25 do 30 posto prihoda koje smo izgubili, dok vlade u Njemačkoj i Austriji, primjerice, svojim poduzetnicima daju naknade u visini od 70 do 75 posto izgubljenih prihoda i tako ih spašavaju. To se ne odnosi samo na kafiće, koji su zatvoreni, nego i na djelatnosti poput event industrije, povremenog prijevoza, putničkih agencija i turističkih vodiča, koje mogu raditi, ali zbog mjera, praktično nemaju za koga, što ih dovodi u jako tešku situaciju", objašnjava za Index suosnivač i izvršni direktor Glasa poduzetnika Dražen Oreščanin.
Poduzetnici nisu protiv epidemioloških mjera, ali traže "korona semafor"
Dodaje i kako poduzetnici od Banskih dvora traže da se konačno donese "korona semafor" na temelju kojeg bi se određivalo koje se epidemiološke mjere u kojim uvjetima donose. Tako nešto bi, napominje, trebalo donijeti i na razini regija, što bi poduzetnicima i građanima omogućilo da se pripreme na određene mjere.
Oreščanin pritom naglašava kako poduzetnici nisu protiv epidemioloških mjera, ali jesu protiv toga da se one selektivno primjenjuju, zbog čega se dijelu poduzetnika uskraćuje pravo na rad.
"U epidemiološke mjere se ne miješamo, njih poštujemo. I na prosvjedu smo pozvali da se svi okupljeni pridržavaju epidemioloških mjera. No, tražimo da nas vlada sve jednako tretira i da svi imamo jednaka prava", poručuje Oreščanin.
Tvrtke nezadovoljne komunikacijom s vladom
Vladi zamjera i nedovoljnu komunikaciju s poduzetnicima, kao i prozivanje Glasa poduzetnika za politikantstvo, što oštro odbacuje. Poduzetnici su, kaže, na rubu, a situacija im se pogoršava. U takvim uvjetima, napominje, ne preostaje im drugo nego da izađu na ulice i upozore na probleme.
"Od vlade očekujemo da se konačno počne ponašati kao vlade u demokratskim državama. Umjesto da komunicira s nama, ona nas pokušava obeshrabriti i diskreditirati i baca spinove kojima nas želi prikazati kao neprijatelje Stožera i države. No, to nije tako, vlast ne komunicira s nama", ističe Oreščanin.
No, sve to ima i svoju cijenu, a u kriznim uvjetima, koji se nastavljaju i u ovoj godini, državna blagajna teško da će imati dovoljno novaca da nahrani sve apetite. Pogotovo ako se pokaže, kako to očekuje sve više ekonomista, da će oporavak ići znatno sporije nego što se očekivalo.
Slamka spasa leži u novcu koji nam je namijenio Bruxelles
Slamku spasa Plenkovićevoj vladi u takvim bi uvjetima, upozorava ekonomski analitičar Damir Novotny, trebao pružiti novac iz fondova EU. No, za to će se, poručuje, i vlada morati više potruditi. Za početak, morala bi brzo donijeti program korištenja novca iz fondova Unije i ubrzati njegovo povlačenje, a ne, kao ranije, odugovlačiti s tim.
"Hrvatskoj stoji na raspolaganju velik novac koji joj je alocirao Bruxelles, ukupno preko 20 milijardi eura, i taj novac treba iskoristiti. Vlada tu ne smije birokratizirati i otezati, već treba donijeti plan korištenja tog novca. Taj novac nas može spasiti od socijalnog kolapsa jer će provedba projekata koji se njime financiraju potaknuti gospodarski rast i potražnju za radnom snagom", objašnjava za Index Novotny.
Šansu za angažiranje sve većeg broja nezaposlenih Novotny vidi i u obnovi Zagreba i ostalih područja stradalih u potresima. Projekti obnove trebat će puno radne snage, i to raznih profila.
Naš sugovornik kaže i kako zasad ne očekuje veće socijalne nemire u Hrvatskoj, ali upozorava i da nastavak koronakrize znači i propast dijela tvrtki, što će za posljedicu imati i veći rast nezaposlenosti. Domino efekt mogli bi biti i socijalni nemiri.
"Ako se kriza produlji, bit će i socijalnih problema", ocjenjuje Novotny.
Koronakriza mijenja strukturu hrvatske ekonomije: nećemo više moći toliko ovisiti o turizmu
No, Hrvatska bi trebala početi raditi i na izazovima koji je čekaju i nakon koronakrize. Naime, već sada je jasno, ističe Novotny, da će turizmu trebati godine da se vrati na razine iz vremena prije izbijanja pandemije koronavirusa, a tvrtke će i u tom razdoblju morati opstati. Također, smatra da bi niz djelatnosti, među kojima je i ugostiteljstvo, trebao poraditi na digitalnoj transformaciji poslovanja. Osim toga, ističe, tvrtke se više ne bi smjele dovesti u poziciju da nisu akumulirale dovoljno kapitala za neke buduće krize.
"Mogu se očekivati promjene u strukturi hrvatskoga gospodarstva. Porast će važnost moderne industrije i graditeljstva, a smanjivat će se uloga turizma i ugostiteljstva. Osim toga, morat ćemo pokušati privući više stranih ulaganja", zaključuje Novotny.