ISTRAŽIVANJE Index Istraga pokazalo je da je čak 89 zaposlenika Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga (Hanfa) trgovalo vrijednosnim papirima suprotno Zakonu o tržištu kapitala.
>> Otkrivamo veliku aferu u Hanfi: 89 zaposlenih nezakonito trgovalo vrijednosnicama
Riječ je o ogromnoj aferi državnog regulatora koji je zadužen za vrijednosne papire i financijska tržišta te određuje je li bilo nedozvoljenog trgovanja vrijednosnicama, sukoba interesa, trgovanja povlaštenim informacijama ili općenito kršenja Zakona o tržištu kapitala.
Otkrili smo da je čak 89 zaposlenika Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga (Hanfa) trgovalo vrijednosnim papirima suprotno Zakonu o tržištu kapitala, a od onih koji su kršili zakon, sedmero zaposlenika nalazi se na odgovornim, visokim pozicijama u Hanfi, dok ih je petero trgovalo vrijednosnim papirima koji su subjekt nadzora Hanfe, što nikako nisu smjeli.
Orešković: Ovo je rasplinulo svaki strah od moći Hanfe
Pitali smo saborsku zastupnicu Daliju Orešković smatra li da je Hanfa u stanju obnašati svoju dužnost državnog regulatora nakon otkrića Index Istraga. Orešković je članica Nacionalnog vijeća za praćenje provedbe Strategije suzbijanja korupcije.
"Ni jedan regulator, pa tako ni Hanfa, ne može uspješno obavljati svoje zadaće ako ne postoji osjećaj straha kod onih koji bi trebali biti obuhvaćeni nadzorom te ako ne postoji povjerenje u sam sustav. Objava informacija da je 89 djelatnika Hanfe trgovalo vrijednosnim papirima bez da su te transakcije prijavili samoj Hanfi, kao što im to izričita zakonska odredba nalaže, od čega 53 djelatnika i dalje rade u Hanfi, a još više nesretna izjava ravnatelja Hanfe Ante Žigmana da ne postoje resursi s kojima bi se svakodnevno provjeravalo pridržavaju li se zaposlenici zakona koji se na njih odnose, rasplinula je svaki strah od regulatorne moći Hanfe, kao i povjerenje u njezin rad, ako je straha i povjerenja ikada i bilo", kaže Orešković.
Naglašava i da, ako su informacije koje su objavljene u medijima točne, tada Hanfu potresa jedan od najvećih institucionalnih skandala koje smo imali u novijoj hrvatskoj povijesti.
"Naime, ovdje se ne radi samo o pojedinačnim, izoliranim slučajevima nezakonitih ili koruptivnih radnji, već o unutarnjoj institucionalnoj slabosti regulatornog tijela. Sličnu situaciju imali smo i u odnosu na članove uprave i zaposlenike HNB-a, no njima su propisi dopuštali određene transakcije kojima su se i bavili, a mi smo potom preispitivali njihovo postupanje uglavnom s moralnog ili etičkog stajališta", kaže Orešković.
"Za takav propust nema opravdanja"
Orešković napominje da u slučaju Hanfe postoje obvezujuća jasna i nedvosmislena pravila, koja su od zaposlenika tražila da svaku transakciju vrijednosnim papirima prijave, a čak 711 transakcija nije bilo prijavljeno. "Za njihov propust nema opravdanja", kaže.
"Ovakav skandal samo je sindrom koji potvrđuje dijagnozu. Hrvatska je još uvijek jedna neuređena država, slabih i neučinkovitih institucija koje nikada nisu izgrađene do kraja. Upitno je jesu li uopće i zamišljene, odnosno dizajnirane u skladu sa svim pravilima po kojima funkcioniraju slične institucije u drugim državama", kaže Orešković.
Kaže da je moguće da ova afera kompromitira i ostale odluke i istrage Hanfe, ali dok nema konkretnih dokaza, to i dalje ostaje na razini spekulacije.
"Postoji mogućnost da će i neki postupci, istrage i odluke Hanfe postati sporni zbog kompromitacije zaposlenika koji su radili na nekom predmetu ili su imali pristup povjerljivim informacijama, no o tome se za sada može samo spekulirati, s obzirom na to da za takve zaključke ipak nedostaje konkretnih podataka i dokaza", kaže Orešković i dodaje:
"Ali zasigurno je kompromitirano povjerenje u Hanfu kao regulatora, kao i strah od njihove sposobnosti da se svaka nepravilnost detektira i sankcionira na vrijeme. Gubitak ove dvije komponente sam po sebi šteti javnim interesima. Ravnatelj Hanfe Ante Žigman je svojim jalovim pravdanjem kako ne postoji sustav koji bi mogao provoditi rutinske provjere zaposlenika nanio nesagledivu štetu. Njegova izjava šalje poruku da se sva korupcija i malverzacije mogu slobodno pustiti s lanca. Hanfa će to istražiti tek ako im netko nešto prijavi, a onda će se nekim predmetima baviti zaposlenici koji nisu baš ljudi od slijepog pridržavanja zakona, pravila i reda, s takvim se ljudima sve može lako dogovoriti", kaže Orešković.
"Ako se ovo dokaže, šef Hanfe mora dati ostavku"
Ako nadležne institucije utvrde postojanje kaznenog djela, slijedi dugi sudski postupak, smatra saborska zastupnica.
"Uskok i DORH bi svakako trebali istražiti sve neprijavljene transakcije. Možda će se pokazati da je u tim transakcijama bilo i elemenata nekih kaznenih djela, no to ne mora nužno biti tako jer se za svako kazneno djelo mora ispuniti čitav niz subjektivnih i objektivnih obilježja. Ako se i pronađe nešto što je s kaznenopravnog gledišta sporno, sudski postupak u kojem će se to dokazivati i utvrđivati trajat će relativno dugo, a u međuvremenu Hanfa ne može nastaviti djelovati kao da se ništa nije dogodilo."
Napominje da bi nadležni saborski odbor trebao zatražiti dokaze o tome da su uistinu zaposlenici Hanfe postupali suprotno izričitoj zakonskoj zabrani.
"Ako takvih 53 još uvijek radi u Hanfi, Ante Žigman bi kao ravnatelj iz moralnih razloga trebao podnijeti ostavku jer nije uspostavio interni sustav. Hanfa kao kolektiv zaposlenika koji tamo rade očito nema principe i načela do kojih drži, a samim time ni kao institucija ne može takve nepostojeće principe projicirati u drugima na tržištu financijskih usluga. Ako ne podnese ostavku, tada bi se na političkoj razini trebao pokrenuti postupak njegove smjene", rekla je Orešković.
"HDZ postavlja one koji ne talasaju previše"
Kaže i da ravnatelj Hanfe, tko god on bio, mora imati znanje i sposobnost prepoznavanja slabosti sustava, bilo da proizlaze iz zakonodavnih rješenja ili iz unutarnjeg ustroja, strukture zaposlenika, nedostataka informatičkih ili drugih tehničkih alata, i mora proaktivno predlagati promjene onima koji su za rješavanje nekog pitanja nadležni.
"Sjediti na funkciji skrštenih ruku je najlakše. Činjenica je da HDZ traži i postavlja u regulatorna tijela one koji ne talasaju previše jer ako se bilo što doista zaljulja, HDZ-ov brod će biti taj koji ponajviše tone. Naime, ne treba ispustiti iz vida činjenicu da je u svim segmentima sustava najviše onih koji upravo HDZ-u duguju zahvalnost za vlastita radna mjesta te da i HDZ ima računicu da zapošljava one koji i sami imaju putra na glavi, pa će, kad zagusti, i drugima biti skloniji progledati kroz prste. To je model institucionalne ucjene", kaže Orešković.
Svi zaposlenici koji su propustili prijaviti svoje transakcije moraju snositi osobne posljedice, u vidu gubitka radnog mjesta, i taj postupak mora biti žuran, zaključila je Dalija Orešković.