Screenshot: YouTube
Glavni ekonomist UniCredita i organizator konferencije u Kitzbühelu Erik Nielsen za HRT je otkrio o čemu su bankari i međunarodni ulagači razgovarali s mandatarom Oreškovićem.
Na upit što misli o posjetu Oreškovića, kazao je da je ovo bilo prvi put da je premijer Hrvatske došao u Kitzbühel. "Tih stotinjak vjerovnika drži oko 80 posto hrvatskog duga. Postoji zabrinutost što Hrvatska već godinama ne bilježi rast", kazao je Nielsen.
"U privatnim razgovorima s vjerovnicima stekli smo dojam da je to čovjek koji želi poslovati", kazao je. Dodaje da Orešković ništa nije obećao vjerovnicima, ali da ga je zanimalo što ulagače zanima, kao i da je htio upoznati glavne vjerovnike. Na upit je li Orešković hrvatski Mario Monti, kazao je: "Ne, nije novi Mario Monti, u razgovoru s njim smo dobili dojam da je to čovjek koji želi poslovati, dobro je prihvaćen među vjerovnicima", kazao je.
Na upit što su vjerovnici njega pitali kazao je da je ključna poruka bila da mora postaviti nekoliko jasnih načela za napredak Hrvatske.
Poruke za budućeg premijera
"Glavna poruka koju smo mu prenijeli je bila da mora postaviti nekoliko ključnih načela za napredak gospodarstva. Ulagači su tražili da pokaže konkretne mjere kojima će smanjiti rast javnog duga. Investitori su tražili znakove i mjere koje će dovesti do toga. On se tijekom krize skoro udvostručio. Za to ne treba mnogo.
Drugo, poručili smo da se ne treba intervenirati niti uplitati u monetarnu politiku.
Treća točka, jako važna, jer raste zabrinutost zbog političke orijentacije Poljske i Mađarske, bila je da Orešković bude jasan po pitanju koliko je Hrvatska bliska u EU. S obzirom na njegovu pozadinu, nije mogao dati jasan odgovor na to pitanje", kazao je Nielsen.
Govoreći o mogućnosti reprogramiranja hrvatskih dužničkih obveza, kazao je da se o tome uopće nije govorilo.
"Pokušajte to reći ljudima kod kojih ste zaduženi. Investitori ne žele konsolidaciju dugova. Nitko to nije mogao ni zamišljati niti je to itko spominjao", zaključio je.
Poruka novoj vladi: Pratite primjer Švedske
"Vlada se mora jasno postaviti oko ovih tri načela.
Rast javnog duga možete zaustaviti na razne načine, ali važno je da imate plan i da ga implementirate. S budućim premijerom sam razgovarao o tome, Švedska je to učinila liberalizacijom ekonomije i njega je to zaista zanimalo", kazao je Nielsen.
Oštro ne miješanju u monetarnu politiku
U Hrvatskoj neki predlažu monetarne reforme, ali Nielsen se tome oštro protivi, kao i, kako kaže, drugi vjerovnici.
"To bi bio jako opasan put. Monetarna politika je bila stabilizirajući faktor u Hrvatskoj i vjerovnici bi bili zabrinuti da dođe do potkopavanja monetarne politike.
U Europi i svijetu ne postoji primjer potkopavanja politike središnje banke. S&P je smanjio Poljskoj rejting upravo zbog pokušaja potkopavanja politike središnje banke.
Kao članica EU, ako želite mijenjati zakon o središnjim bankama, morate se savjetovati s ECB-om. Bio bih jako zabrinut ako Hrvatska krene tim putem", jasan je Nielsen.
Je li trenutni hrvatski dug golem problem?
"Kada biste mogli državu započeti od nule, bilo bi bolje da ne počinjete s dugom.
Lakše je smanjiti dug kroz rast BDP-a i prilagođavanje promjenama i liberalizaciju tržišta. Bitne su strukturalne promjene.
Hrvatska ima sreće jer je kriza polako prošla. Trebaju vam reforme koje će s vremenom gospodarstvo prilagoditi modernom vremenom. Želite da vas se više povezuje sa sjevernim susjedima nego s južnim susjedima", savjetuje.
Orešković oduševio vjerovnike
Na kraju dodaje da smatra da je budući premijer Orešković u Kitzbühelu odradio odličan posao te da mu jako koristi utjecaj iz Kande.
"Glavni izazovi nove vlade su započeti gospodarski rast konsolidacijom fiskalne politike i liberalizacijom gospodarstva. Hrvatska prema konkurentnosti ne stoji tamo gdje bi trebala stajati, to je šteta - institucije koje nisu modernizirane i dalje upravljaju gospodarstvom, a imate zaista predivnu zemlju s mnogo potencijala", kaže Nielsen.
Na upit hoće li biti problema sa sindikatima i državnim službama, kazao je da nije na njemu da to komentira, ali da ima dojam da je Orešković svjestan tih mogućih sukoba, ali da je s njim mnogo razgovarao o tome, dajući mu primjere iz Danske i Švedske. "Nitko ne živi u iluziji da su reforme lagane, to je proces, ali, na primjer, u Španjolskoj i Portugalu, nakon liberalizacije tržišta brzo je došao rast gospodarstva.
Zadivila me usmjerenost budućeg premijera da se uključe socijalni partneri kako bi se napravilo što je potrebno. Bio je jasan da se moraju uključiti glavne društvene skupine kako bi se provele potrebne reforme. To ne viđamo često, viđamo upravo suprotno, ponekad i aroganciju", kaže na kraju glavni ekonomist UniCredita.