U HRVATSKOJ je veliki broj osoba alergičan na ambroziju, no koliko ih je točno nitko nema podatak. U Nastavnom zavodu za javno zdravstvo Andrija Štampar rekli su nam kako se procjenjuje da u Hrvatskoj 15 posto stanovništva pati od raznih alergija, između ostalog i na ambroziju. Problem je što se ambrozija u velikom dijelu zemlje ne uklanja, iako je na snazi Naredba o poduzimanju mjera obveznog uklanjanja ambrozije.
Indexu se javio čitatelj iz Osijeka koji nam je poslao niz fotografijama na kojima se vidi ambrozija, koja je u nekim dijelovima Osijeka dosegla visinu preko 2 metra, a može je se vidjeti kako raste i u centru grada.
"Ja kao alergičar u ovo doba godine sam 'invalid', s tim da je alergičara u Osijeku puno. Čak mi je i u ambulanti to nonšalantno potvrđeno: 'Pa da, sad svi imaju problema s alergijom. Cvijeta ambrozija. Dobit ćete lijekove'. Iz ambulante izlazim s vrećom lijekova i savjetom doktorice da ostanem kod kuće, ne otvaram prozore i čekam da prođe ambrozija. Imam 24 godine i to mi je neprihvatljivo, no s druge strane već 10 dana ne mogu disati, nos curi, sinusi začepljeni, oči suze i svrbe, pluća su mi upaljena i kašljem, ako tako nastavi razvija se astma", ispričao nam je čitatelj iz Osijeka.
"Prisiljen sam piti i kortikosteroide"
Navodi kako je prisiljen sam piti veliku količinu lijekova, između ostalog i kortikosteroide te boraviti kod kuće.
"Pola mojih poznanika ima taj problem i pije neke lijekove. Ono što je problem i na što želim apelirati je da ambrozija raste svuda. U samom centru grada je ima. Na rubnim dijelovima grada je uspješnija od kukuruza. Ima i gomila drugih korova koji također sad cvjetaju. Dao sam si truda, nakljukao se lijekovima i napravio krug po gradu da vam uslikam stanje u Osijeku. Inače, neuklanjanje ambrozije je kažnjivo, već postoji zakonska podloga za djelovanje, ali očito nitko ne djeluje. Bilo bi zanimljivo vidjeti koliko država troši na lijekove za liječenje alergije prouzročene ambrozijom koju je netko trebao ukloniti i koliko je ljudi na bolovanju zbog toga", ispričao nam je Osječanin.
Primarijus doc. Ranko Stevanović iz Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo rekao nam je kako nažalost, u Međunarodnoj klasifikaciji bolesti, ne postoji šifra dijagnoze specifična za dijagnozu alergije na ambroziju, tako da iz djelatnosti primarne zdravstvene zaštite nemaju konkretnih podataka o tome koliko je ljudi u Hrvatskoj alergično na ambroziju.
"Također, antihistaminici nisu specifični samo za alergiju na ambroziju pa ni analiza njihove potrošnje nema smisla", rekao nam je primarijus Stevanović, voditelj Službe za javno zdravstvo HZJZ-a.
HZJZ: U praksi se puno zemljišta ne održava primjereno
Odgovor nam je poslala i doc. dr. sc. Nataša Janev Holcer, voditeljica Odjela za opću zdravstvenu ekologiju i Odsjeka za biološki monitoring pri Hrvatskom zavodu za javno zdravstvo te istaknula kako oni nemaju podatke o tome koliko gradova u RH uklanja ambroziju.
"Ambrozija je jednogodišnja biljka koja doseže visinu i do 1,5 m. Sadržava do 200 cvjetova, oprašuje se vjetrom i proizvodi čak i do osam milijuna izrazito alergogenih peludnih zrnaca. Kako bismo što je moguće više usporili širenje ambrozije, izuzetno je važno suzbijanje rasta ambrozije i uklanjanje prije početaka cvatnje, mehaničkim čupanjem biljke s korijenom, jer tako sprječavamo stvaranje velikih količina polena koji kod osjetljivih ljudi izazivaju alergijske reakcije", objasnila je docentica Janev Holcer.
Navodi kako se u praksi, međutim, događa da se iz različitih razloga zemljišta i vrtovi ne održavaju niti obrađuju primjereno, pa se tako ambrozija cijelu sezonu širi na neobrađenim dijelovima zemljišta. I dvorišta napuštenih obiteljskih kuća ili prizemnih stanova zgrada s dvorištem koji nemaju vlasnika, ostaju nepokošena i mjesta su na kojima raste ambrozija.
U Hrvatskoj je na snazi Naredba o poduzimanju mjera obveznog uklanjanja ambrozije
"Ako i ne pripadamo obveznicima propisa koji reguliraju suzbijanje ambrozije, svakako kao pojedinci možemo doprinijeti uklanjanju ovog korova košnjom ili čupanjem u proljeće (u travnju, svibnju i lipnju), prije nego što biljka procvjeta i prouzroči tegobe osobama s alergijom na ambroziju", rekla nam je.
Istaknula je kako je u Hrvatskoj na snazi Naredba o poduzimanju mjera obveznog uklanjanja ambrozije koje su se obvezni pridržavati svi vlasnici i korisnici poljoprivrednog obrađenog i neobrađenog zemljišta: vrtova, oranica, livada itd., šuma i lovišta, ovlaštenici upravljanja vodotocima i kanalima, te površinama uz vodotoke i kanale, ovlaštenici upravljanja i održavanja površina uz javne prometnice i željezničke pruge, ovlaštenici upravljanja parkova i drugim javnim zelenim površinama.
"Naredbom se propisuju mjere obveznog uklanjanja korova ambrozije tijekom vegetacijske sezone tekuće godine, a njeni obveznici moraju u više navrata sa svojih površina, uključujući i rubove parcela, šuma i poljskih putova, redovito uklanjati i suzbijati ambroziju. O provedbi navedenih mjera brinu poljoprivredni i komunalni redari, fitosanitarna i šumarska inspekcija", rekla nam je docentica Janev Holcer iz HZJZ-a.
Što rade komunalci u Osijeku?
Međutim, komunalni redari i inspektori barem ako je suditi po fotografijama iz Osijeka, očito ne obavljaju svoj posao. Index je poslao upit i Grad Osijeku, međutim, oni nam još nisu odgovorili.
I u Nastavnom zavodu za javno zdravstvo Andrija Štampar odgovorili su nam da ne postoje točne brojke o tome koliko je alergičnih na ambroziju, no da više od 60 milijuna Europljana pati od alergijskih bolesti, a procjenjuje se da u RH 15 posto stanovništva ima simptome alergijskih bolesti.
"Procjena je da čak 150.000 Zagrepčana muče različite alergije, čiji se broj za vrijeme kolovoza i rujna, mjeseci tijekom kojih cvjeta ambrozija, poveća i na 250.000. Alergije se liječe kortikosteroidima, koji se daju u obliku tableta, otopina za inhalacije ili pumpicama (uvijek uz savjet i preporuku doktora). No, edukacija osjetljivih bolesnika i preventiva je vrlo značajna mjera u borbi protiv alergijskih reakcija izazvanih peludom ambrozije", odgovorila nam je Ana Večenaj iz Andrije Štampara.
I ona je istaknula da je u RH na snazi Naredba o poduzimanju mjera obveznog uklanjanja ambrozije te ponovila baš kao i HZJZ, da se u praksi događa da se zbog različitih razloga zemljišta i vrtovi ne održavaju niti obrađuju primjereno i da se tako ambrozija cijelu sezonu širi na neobrađenim dijelovima zemljišta.
"Potrebno je građane osvijestiti i educirati o ovoj biljci, čija je pelud jedan od najjačih prirodnih alergena našeg podneblja", upozorila je Večenaj.
HZZO: Ne postoji šifra bolesti alergije na ambroziju
U zagrebačkom Gradskom uredu za zdravstvo odgovorili su nam da s obzirom na to da ne postoji točan statistički podatak, procjenjuje se da oko 150.000 građana Grada Zagreba muče razne alergije, čiji broj se za vrijeme kolovoza i rujna tijekom kojih cvjeta ambrozija poveća i na 250.000 ljudi.
"Napominjemo da je Grad Zagreb pokrenuo inicijativu 'Zagreb bez ambrozije' za uklanjanje ambrozije iz dvorišta, vrtova, neobrađenih zemljišta, javnih zelenih površina te uz javne prometnice. Uz sve navedeno, obveza uklanjanja ambrozije propisana je Naredbom o poduzimanju mjera obveznog uklanjanja ambrozije te gradskom Odlukom o komunalnom redu i Odlukom o agrotehničkim mjerama i mjerama za uređivanje poljoprivrednih rudina", rekao je za Index pročelnik Vjekoslav Jeleč.
Upit smo poslali i HZZO-u, pitali smo ih postoje li podaci o tome koliko ljudi u Hrvatskoj koristi lijekove za alergiju na ambroziju te koliko ih je na bolovanju upravo zbog alergije na ambroziju, no niti oni nemaju te podatke.
"HZZO nema tražene podatke budući da ne postoji šifra u MKB-u (Međunarodnoj klasifikaciji bolesti) za alergiju na ambroziju", odgovorili su nam iz HZZO-a.