Foto: Pixsell/Marko Mrkonjić
Pacijenti se pitaju tko će ih liječiti, a Ravnateljstvo osječkog KBC-a potvrdilo je taj podatak. Prema njihovoj statistici i podacima kojima raspolažu, KBC je napustilo i dvostruko više internista, po pet anesteziologa i ginekologa, četiri urologa, po tri kirurga, neurologa i ortopeda...
Svi su oni većinom otišli raditi u inozemstvo, a manji dio ostao je u Hrvatskoj i radi u nekoj drugoj bolnici ili zdravstvenoj ustanovi. U proteklih pet godina osječku bolnicu je napustilo 57 specijalista, a ove godine još njih devet.
Specijaliste nadomjestili specijalizantima
Bolnicu je nedavno posjetio ministar zdravstva Milan Kujundžić. Podatke o odlascima specijalista potvrdio mu je i ravnatelj osječkog KBC-a doc.dr.sc. Željko Zubčić: "Imali smo odlaske, ali smo ih nadomjestili specijalizantima, kojih trenutačno imamo više od 170. Tako smo, kada gledamo broj zaposlenih liječnika, u usporedbi sa svibnjem 2016. godine na desetak liječnika više."
Zamjenik ravnatelja, dr. Vlatko Kopić, kaže kako se nedostatak specijalista pokušava ublažiti educiranjem novih liječnika i izgradnjom sustava za budućnost. "Žalimo što su ljudi otišli iz sustava, ali ne možemo djelovati ni na čiji privatni život i nemamo ingerenciju utjecati na struke i djelatnosti koje će biti umanjene ili povećane. Možemo tek nešto činiti na osnovi postojećeg stanja, a to je primanje novih specijalizanata ili zapošljavanje specijalista koji su voljni doći raditi u našu bolnicu", kazao je Kopić.
Nedostaje izračun broja potrebnih liječnika
Na problem je upozorio i predsjednik Hrvatskog liječničkog sindikata, dr. Ivica Babić, koji smatra da bi Osijek, kao sveučilišno središte s Medicinskim fakultetom, morao imati KBC koji bi bio nositelj medicine do najviše razine.
"Specijalizanti ne mogu nadomjestiti iskusne specijaliste, no za procjenu težine stanja nedostaje izračun koliko je liječnika potrebno da bi se, u skladu sa Zakonom o radu i Zakonom o zdravstvenoj zaštiti, osigurao normalan rad liječnika. Deficit je izražen i prekovremenim radom, a treba usporediti vanjske normative i vidjeti kolika je norma po jednom liječniku. Nažalost, kod nas nisu doneseni standardi jer ih očito politika ne želi donijeti, kako se ne bi vidjela teška situacija. Moram naglasiti da je najgora politika bila za mandata Zorana Milanovića i sad za mišljenje treba pitati ta sanacijska vijeća i upravitelje, sve one koji su osmislili takvu zdravstvenu politiku. Naravno, ni drugi se ne mogu amnestirati od ovoga stanja, no prema mom mišljenju, udio spomenute vlade je najveći", ocijenio je Babić.
Rade liječnici specijalisti koji su već spremni za mirovinu
Dodaje kako postoji i značajan broj liječnika koji su spremni za mirovinu, no "oni zbog deficita ostaju raditi, a nitko ne kaže koliko će liječnika otići u mirovinu dok specijalizanti stasaju u specijaliste. Bit ću racionalan i reći da bez 12 godina iskustva nemate dobrog specijalista, a to je dugo razdoblje. Tu imate i još jedan problem, jer mladi kad saznaju što ih čeka dvoje hoće li uopće ići studirati medicinu. Svom srećom, još uvijek ima interesa, no moram reći da postoji i pomalo neprimjeren i nekorektan odnos prema mladim kolegama koji su na specijalizaciji", upozorava Babić.
Babić kaže da, osim neurokirurga, osječkom KBC-u nedostaje i internista, podsjeća na brojne radne sporove i smatra da treba postići dogovor i kompromis svih bez kojih KBC ne može. "Treba uspostaviti socijalni dijalog! Osim toga, djelatnici moraju biti motivirani jer će se stanje sve više pogoršavati. Treba im ponuditi nešto sada i naznačiti što će se dogoditi u razdoblju u kojem od njih očekuju angažman", zaključuje Babić.
Iz Hrvatske liječničke komore specijalističko usavršavanje mladih liječnika ocijenili su kao mudar i odgovoran pokušaj, no i vremenski dugotrajan. Nedostatan broj liječnika specijalista i nepovoljna starosna dobna struktura postojećeg liječničkog kadra problem je i realnost velikog broja bolnica u Hrvatskoj, smatraju u Hrvatskoj liječničkoj komori.