Bitka kod Lepanta odigrala se 7. listopada 1571. i predstavlja jednu od najvažnijih bitaka u pomorskoj povijesti. Sukobile su se muslimanske snage pod zastavom Osmanskog Carstva i kršćanska vojska koju je predstavljala Sveta liga - vojni savez predvođen Španjolskom i Papinskom Državom. Pobjeda kršćanske vojske odjeknula je u cijeloj Europi jer se osmanska vojska do tog trenutka činila nepobjedivom. Lepant se nalazi u Korintskom kanalu u današnjoj Grčkoj.
Pitanje istočnog Sredozemlja
U drugoj polovici 16. stoljeća Osmansko je Carstvo redovito okupljalo vojsku od preko 100.000 vojnika čime se nije mogla pohvaliti gotovo ni jedna europska monarhija. Osim toga, od 1520-ih tamo vlada Sulejman Veličanstveni, uistinu izvanredni sultan koji je Carstvu dao zlatno doba njegove povijesti. Proširio je utjecaj u Europi, Africi i Aziji, no više od toga ostavio je svojim nasljednicima funkcionalan državni sustav i punu državnu blagajnu.
Oni su pak 1570. godine napokon zauzeli Cipar, strateški važan otok u istočnom Sredozemlju. Cipar je bio samo prva faza velikog osmanskog plana da preplave cijelo Sredozemlje. Papa u Rimu stalno je dobivao izvješća kako osmanski pljačkaški brodovi napadaju jug Apenina pa je pokrenuo inicijativu da se kršćanska kraljevstva ujedine i zauvijek im stanu na kraj.
Flota Svete lige brojala je preko 200 brodova i 30.000 ljudi, a glavni zapovjednik bio je španjolski princ Don Juan od Austrije. Osmanska flota također je imala oko 200 brodova, ali puno više mobiliziranih vojnika.
Bitku je presudila tehnologija
Borbe su trajale svega nekoliko sati, a u bitci je presudila vojna tehnologija kršćanske vojske. Naime, njihovi brodovi bili su opremljeni brojnim topovima preko kojih su se mogli boriti s daleke udaljenosti. Osmanski brodovi bili su prilagođeni za blisku borbu do koje u velikoj mjeri nije ni došlo.
Osmansko zapovjedništvo smatralo je da može pobijediti unatoč topovima ako probije sredinu formacije europske flote, no kada to nije upalilo, naređeno je povlačenje, a bitka kod Lepanta je završila.
Među kršćanskim ratnicima na Lepantu borio se i Španjolac Miguel de Cervantes. Cervantes će tridesetak godina kasnije objaviti svoje djelo Don Quijote te imati veliki utjecaj na svjetsku književnost. Unatoč velikim gubicima, Osmanlije su brzo izgradili novu flotu, no ovu nisu htjeli riskirati u otvorenom ratu s Europljanima. Njihovi napredci u kontinentalnom i maritimnom osvajanju nakratko su zaustavljeni.
Sudjelovali i brodovi iz Dalmacije
U ratu su na kršćanskoj strani sudjelovali i brodovi iz Dalmacije. U mletačkoj mornarici spominju se i galije s Krka, Cresa i Raba te iz Šibenika, Trogira, Hvara i Kotora.
Bitka kraj Lepanta bila je težak poraz za osmansku flotu, jer je 117 njezinih galija i 15 000 ljudi ostalo u rukama Svete lige (od toga je 12 000 veslača bilo oslobođeno), drugo je brodovlje bilo uništeno, a 25 000 ljudi je poginulo. Flota Svete lige izgubila je oko 15 galija; 8000 ljudi je poginulo, a 2500 bilo ranjeno. Nakon te bitke prestala je osmanska pomorska premoć na Sredozemlju, navodi Hrvatska enciklopedija.