Foto: Facebook
OTKAKO je prije godinu i pol zasjeo na čelo Hrvatske liječničke komore (HLK), bivši šef HUBOL-a (Hrvatske udruge bolničkih liječnoka) dr. Trpimir Goluža znatno je povećao rashode Komore. Prema financijskom izvješću Ministarstva financija, u 2015. godini su rashodi Komore povećani za 3.6 milijuna kuna u odnosu na godinu prije. Samo za troškove promidžbe i informiranja potrošeno je 624.000 kuna više nego godinu prije.
Doduše u HLK tvrde kako ovi troškovi nemaju veze s novim vodstvom.
"Novo vodstvo Komore, na čelu s predsjednikom dr. Golužom, u praktičnom smislu preuzelo je vođenje Komore krajem lipnja 2015. godine te nije niti je moglo značajnije utjecati na planirano financijsko poslovanje Komore za tu godinu pa tako niti na povećane rashode za usluge.
Povećani rashodi za usluge u 2015. godini posljedica su aktivnosti koje su se događale prije no što je aktualno vodstvo preuzelo vođenje HLK-a. Ipak, valja naglasiti da je uobičajeno da rashodi Komore budu veći u tzv. izbornim godinama, kad se održavaju izbori za tijela Komore. Upravo, 2015. godina bila je izborna godina u Komori. Priprema i provođenje izbora za tijela Komore, zbog dopisnog načina glasovanja u kojem sudjeluje više od 20.000 članova, iziskuju znatne troškove. Osim toga, u prvoj polovici 2015. Komora je, organiziranjem višednevnog simpozija s međunarodnim sudjelovanjem, proslavila 20. godišnjicu obnove svog djelovanja. Istim je povodom, u velikoj nakladi, izdana i prigodna monografija o radu HLK-u. Tijekom 2015. godine, zbog specifične situacije u Komori, održano je pet sjednica Skupštine Komore (do tada je bilo uobičajeno samo jedno zasjedanje Skupštine godišnje). To su najvažniji razlozi povećanih rashoda za usluge. Naglašavamo da su svi ti rashodi nastali prije no što je novo vodstvo Komore stupilo na dužnost, dakle u vrijeme mandata prim.Miniga", kažu nam u HLK.
Tako je Goluža preuzimanjem HLK promijenio namještaj u svom uredu, odlučio adaptirati stan u vlasništvu Komore za gotovo pola milijuna kuna, naručio elektronske liječničke iskaznice u vrijednosti 637.500 kuna, a novcem HLK financirao se i put u Vukovar na obilježavanje 25. godišnjice pada tog grada i to za više od 500 članova HLK i 100 studenata medicine (na naslovnoj fotografiji). Plaćan je i smještaj u hotelu Bizovačke toplice za 100 članova.
Ne žele otkriti cijenu putovanja u Vukovar
Koliko je to plaćeno, u HLK nam nisu htjeli otkriti, već su samo napisali da je "ukupna cijena sitnica u odnosu na važnost Vukovara za Hrvatsku".
"Ured predsjednika Komore star je šest godina. U uredu su oličeni zidovi i tek djelomično je promijenjen namještaj, koji je bio neprikladan. Promijenjeni namještaj izmješten je u druge prostorije Komore i još uvijek je u funkciji", stoji u odgovoru HLK za Index.
Tako su dali izraditi konferencijski stol, kojeg im je stolar izradio za 2400 kuna, a stari radijatori zamijenjeni su serijskim, čiju nam cijenu nisu otkrili. Nabavili su i novu garnituru za 20-ak tisuća kuna.
"Zbog proširivanja kapaciteta za održavanje većih sastanaka u uredu predsjednika, stolice iz predvorja prebačene su u ured predsjednika, a kožna garnitura koju spominjete iznesena je na njihovo mjesto u predvorje. Ta je garnitura zamijenjena garniturom tapeciranom u štofu koja se sastoji od trosjeda i dvije fotelje, ukupne vrijednosti od 20-ak tisuća kuna", kažu nam u Komori.
Potvrdili su nam i informaciju o adaptaciji stana u vlasništvu Komore u Šubićevoj 11, koja je kažu nam - u tijeku, a cijenu nisu htjeli otkriti. No prema dokumentima koje Index ima, adaptaciju stana HLK će platiti oko 451.290 kuna.
Komora se financira novcem članarina
"Stan posljednjih šest godina nije korišten te je bio potpuno zapušten. Adaptiramo ga jer ga želimo zaštititi od propadanja i staviti u funkciju. Namjeravamo ga ponuditi članovima HLK-a za kratkoročan najam po uvjetima znatno povoljnijim od tržišnih", objašnjavaju u Komori.
Treba pritom napomenuti da se HLK financira od članarina koje plaćaju liječnici, a koje su dolaskom Goluže na čelo Komore povećane. Prije se plaćao postotak od plaće pa su neki liječnici plaćali 40 kuna, a neki 300 kuna. Sad svi moraju plaćati 125 kuna, dok umirovljenici trebaju plaćati 60 kuna. Isto tako HLK je slala i prijetnje ovrhama umirovljenim liječnicima koji su prestali plaćati članarinu.
"Povećanjem članarina HLK će uprihoditi čak 11 milijuna kuna više", rekao je u razgovoru za Index prof.dr. Božo Bota, splitski liječnik u mirovini, koji tvrdi da HLK samo "reketari liječnike, dok od iste liječnici nemaju nikakve koristi".
"Ja sam godišnje plaćao oko 1500 kuna članarine Komori, zauzvrat nisam dobio ništa. Sad sam u mirovini i više im ne plaćam, no nisam se iščlanio jer bi izgubio liječničku licencu koju izdaje Komora, a koja mi vrijedi još 5 godina. A kad bi izgubio licencu, za ponovno vađenje bi mi Komora naplatila od 2500 do 3000 kuna. To je čisti reket. Novci HLK se troše na stvari koje nemaju veze sa strukom. Skupo je plaćen put u Vukovar, a koji nemam nikakve veze s liječnicima. Komora nema baš nikakvih ovlasti da se izbori za liječnike. Nemaju zakonsku ovlast pregovarati s Vladom o liječničkim plaćama niti o našim pravima i uvjetima rada. Jedino što rade je što nam svakih šest godina izdaju licencu, koju opet mi debelo platimo. Jer da bi je dobili moramo skupiti bodove odlascima na seminare i kongrese, a koje opet mi plaćamo. Dakle, nemamo ništa od njih, a moramo im prema Zakonu plaćati članarinu", rekao je prof. Bota za Index.
"Komora prijeti liječnicima u osmom i devetom desetljeću života"
A plaćanjem članarine usprotivilo se Hrvatsko društvo umirovljenih liječnika nakon što je HLK poslala prijetnju ovrhama umirovljenim liječnicima za neplaćanje članarina.
"Hrvatsko društvo umirovljenih liječnika Hrvatskog liječničkog zbora (u daljnjem tekstu: HDUL HLZ) u ime liječnika umirovljenika HDUL Zagreb, Kluba umirovljenih liječnika Rijeka, HDUL Karlovac, i drugih umirovljenih liječnika diljem Hrvatske, snažno se protivi sadržaju dopisa Hrvatske liječničke komore uz prijetnju ovrhom, jer smatra da je zahtjev HLK za naplatu zaostale i buduće članarine neutemeljen. Zadnjih desetak dana HDUL HLZ primio je niz pisama i telefonskih poziva od umirovljenih liječnika koji nisu u radnom odnosu i ne rade, a koji su u poštanskim sandučićima pronašli dopis HLK, Klasa: 401-03/16-02/157, Ur. broj: 385-06/01-16-593, vrlo uznemiravajućeg sadržaja, koji se odnosi na potraživanja o kojima nemaju saznanja, u visinama iznosa izračunatih na njima nepoznat način, a zasnovano na pravnoj osnovi koja za takvu vrstu potraživanja jednostavno – ne postoji", stoji u dopisu prof. Petera Brinara, predsjednika Hrvatskog društva umirovljenih liječnika upućenom HLK-u.
Nadalje, profesor Brinar u ime HDUL HLZ-a navodi da, iako ne spore da su liječnici koji odluče i nakon odlaska u mirovinu obavljati djelatnost, bilo kroz radni odnos, honorarno ili na drugi način, i dalje u obvezi plaćati članarinu HLK, smatraju da, ukoliko liječnik nakon odlaska u mirovinu nije nastavio raditi, nije obvezan članarinu dalje uplaćivati.
To potkrijepljuje, čl. 36., st. 1. Zakona o liječništvu koji kaže: "Iznimno od članka 35. ovoga Zakona članstvo u Komori dobrovoljno je za liječnike koji: ne rade na neposrednim poslovima zdravstvene zaštite, obavljaju liječničku djelatnost izvan Republike Hrvatske, su nezaposleni ili su u mirovini.“ Iz navedenog proizlazi da članstvo u Komori nije obvezno za umirovljene liječnike te posljedično tome ne postoji obveza upisa u Komoru niti plaćanja članarine.
Također kaže prof. Brinar, da je potrebno skrenuti pažnju na činjenicu da nitko od navedenih osoba umirovljenika koji su dobili navedeni dopis nisu nikada tijekom razdoblja za koje im se sada članarina razrezala dobili bilo kakvu uplatnicu ili dopis kojim bi ih se upozorilo na njihovu navodnu obvezu.
"Potrebno je također naglasiti da izračun iznosa (navodno) dužne članarine, pokazuje zanimljive i nama nejasne rezultate kod pojedinih adresata te ćemo, ukoliko HLK i dalje bude inzistirao na plaćanju razrezane članarine, zamoliti nekoga u računovodstvu HLK da objasni način izračuna članarine za svakog adresata, koji je takav dopis primio.
Na kraju, voljeli bismo naglasiti da prijetnja ovrhom kako je formulirana u dopisu HLK zvuči iznimno zastrašujuće, a kod onih koji nisu upućeni u postupak izaziva teške traume. Doista, zlonamjerni bi čovjek mogao zaključiti, da se radi o zastrašivanju i time pritisku na laika (liječnici u pravilu nisu baš upoznati s finesama iz područja prava) i to mahom osoba u osmom i devetom desetljeću života, da plate iznos navodnog dugovanja, izračunat na upitan način, samo da ne bi zapali u probleme. Imajte na umu da prosječna mirovina umirovljenih liječnika iznosi oko 4600 kuna (a navedeni iznos navodnog duga iznosi i do 3000 kn)", zaključuje prof. Peter Brinar.