Foto: FAH, 123rf
SEZONA grijanja u punom je jeku, temperature su sve niže, a u pojedinim dijelovima Hrvatske već je pao i snijega. Samim time računi za grijanje sve su veći.
Željko Tomašić koji vodi Regionalnu organizaciju zaštite potrošača Indexu je otkrio koji gradovi u Hrvatskoj imaju najskuplje, a koji najjeftinije grijanje te kako možemo uštedjeti.
Kao dva grada s najpaprenijim cijenama grijanja izdvojio je Karlovac i Rijeku.
Gradovi s najskupljim računima za grijanje
Iako kaže Rijeka ima nešto skuplje grijanje, ondje se zbog toplije klime manje grije tako da je Karlovac ipak najskuplji.
Najjeftiniji grijanje, kazao je, ima Zagreb jer je zagrebačka toplana duplo jeftinija od one u Karlovcu, Sisku, Vukovaru i Rijeci.
"Trenutno je najjeftinije grijanje na palete i brikete. Odnosno kombinacija korištenja obnovljivih izvora i biomase je najisplativija. Za primarno zagrijavanje koristiti se sunčeva energija, a za dogrijavanje pelete i brikete. Prije poskupljenja je plin bio najisplativiji.
Neki ljudi nastoje uštedjeti postavljanjem termozaštite, no sad kad se stavi unutarnja izolacija, ona smanjuje troškove grijanja, no isto tako ljeti poskupljuje trošak rashlađivanja.
U Prelogu prelaze na najjeftinije grijanje i to korištenjem geotermalne energije. Ima dosta krajeva u Hrvatskoj koji to mogu koristiti, riječ je o toploj vodi koja se nalazi u mnogim krajevima, a pogotovo je ima dosta na području oko Osijeka, Bizovca, Karlovca i Međimurja. Ondje je podzemna voda dovoljno topla da grije prostorije.
U Topuskom dvosobni stan oko 55 kvadrata ima mjesečni račun od 60 kuna, to je cijena termalnog grijanja. Recimo u selu kraj Karlovca na 1200 metara imamo vodu od 120 stupnjeva, dok s druge strane Karlovac ima najskuplje grijanje u Hrvatskoj", rekao je Tomašić.
Kazao je kako su u Karlovcu pojedini kvartovi izašli iz "monopolističkog grijanja gradske toplane" tako da su prešli na plin ili biomasu i prepolovili račune, a neki i do 60 posto.
U Hrvatskoj je preko 60 posto energetski siromašnih obitelji
"Po Zakonu o lokalnoj i regionalnoj samoupravi, lokalna samouprava je dužna brinuti o grijanju svojih građana. To ne znači da mora imati najskuplju toplanu, nego da organizira grijanje prihvatljivo potrošaču. Varaždin i Čakovec su to odlično riješili, ugasili su monopolističke toplane. Tamo građani sami odlučuju kako će se grijati.
U Varaždinu im je grad čak i plaćao priključak na plin. To je briga lokalne samouprave. Da grijanje bude po mjeri čovjeka. Jer ako se za grijanje izdvaja, odnosno za energiju više od 20 posto primanja u obitelji, onda ta obitelj spada u energetski siromašnu obitelj, a u Hrvatskoj je preko 60 posto energetski siromašnih obitelji, ne računajući velike gradove. Danas neki dižu i kredite da plate grijanje i ta je stavka najskuplja", rekao je Tomašić.
Objasnio je kako su energetski siromašni svi oni čiji troškovi za energiju (grijanje i struju) prelaze 20 posto ukupnih primanja.
Građani se, naglasio je, trebaju raspitati i informirati te odabrati najprihvatljiviji model grijanja.
"Ima toliko jeftinijih oblika grijanja. Danas je grijanje na struju postalo puno povoljnije nego prije. Zatim su tu peći na pelete koje su jako jeftin oblik grijanja. Ljudi se samo trebaju dogovarati. Ako se recimo stanari u zgradi dogovore da se sa sadašnje kotlovnice recimo prebace na plin, to im može smanjiti troškove za do 50 posto. Mogu napraviti svoje mini toplane jer se u transportu potroši i do 60 posto energije. Ovako se mogu izdvojiti iz toplane i napraviti svoje mini toplane, kao podstanice. Da bi to mogli trebaju prikupiti 90 posto potpisa stanara u zgradi.
Neke zgrade su same već napravile svoje podstanice, evo i neke u Zagrebu su to već napravili. Dakle, u gradovima je rješenje izgradnja kvartovskih mini toplana i prelazak na obnovljive izvore energije", zaključio je Tomašić.