ZNANSTVENICI su otkrili do sada najmanju stabilnu crnu rupu, a s obzirom na to da je takve crne rupe teško opaziti, upitali smo našeg stručnjaka fizičara Darija Hrupeca koliko su one opasne i mogu li nas iznenada progutati, odnosno bez upozorenja uništiti cijeli Sunčev sustav.
Naime, astrofizičari su nedavno otkrili crnu rupu koja je 3,4 puta masivnija od Sunca. Udaljena je od Zemlje nekih 10.000 svjetlosnih godina, gdje orbitira oko divovske zvijezde otprilike jednom svaka 83 dana, piše New Scientist.
Unatoč golemoj masi, promjer ove crne rupe je samo 20 kilometara; dakle nešto je veća od Zagreba.
Je li dovoljno velika da nas proguta?
S obzirom na to da crnih rupa te veličine u svemiru ima u razmjerno velikom broju, ali ih je jako teško uočiti, upitali smo Darija Hrupeca predstavlja li nam takav svemirski fenomen ozbiljnu prijetnju.
Naime, kao što je Hrupec već napisao u svojoj kolumni za Index, supermasivne crne rupe nas mogu uništiti, ali one su predaleko, a male, koje bi mogli stvoriti LHC (mada do sada nije) ili kozmička zraka vrlo visoke energije koja upada u atmosferu, bile bi previše nestabilne i brzo bi se raspale u bljesku visokoenergijskog gama-zračenja.
Crna rupa veličine našeg Sunca
Dario Hrupec je već u svojoj kolumni spomenuo što bi se dogodilo kada bismo se približili crnoj rupi zvjezdane mase. Naime, velike crne rupe, zvjezdanih masa ili veće, stabilne su. One mogu progutati cijeli planet ili čak cijelu zvijezdu, ali ne na daljinu, s drugog kraja svemira.
Da bi objekt završio u crnoj rupi mora najprije doći vrlo blizu nje, objasnio je Hrupec. Kad bi se, primjerice, Sunce pretvorilo u crnu rupu mase Sunca (što se neće dogoditi), planeti ne bi završili u toj crnoj rupi nego bi se nastavili gibati po svojim putanjama jednako kao i prije.
Što ako nas iznenadi?
Kako bismo raspršili i posljednju bojazan od skrivenih crnih rupa koje velikim brzinama lutaju svemirom, upitali smo našeg fizičara bismo li ih uopće otkrili na vrijeme, odnosno kako znamo da već sada ne vrebaju u našoj blizini.
"Ova novootkrivena crna rupa ima više masa Sunca, dakle ona nije toliko mala. Odnosno, mala je u tom smislu da nas ne može uvući kao supermasivna crna rupa koja zna biti velika kao čitav naš Sunčev sustav.
Ono što je pozitivno kod supermasivnih crnih rupa jest da njih lako primijetimo jer izazivaju, zbog svoje mase, vrlo uočljive učinke. Crne rupe koje su zvjezdanih masa su toliko malih promjera da ih jako teško možemo spaziti u drugoj galaksiji. One su malene točkice koje oko sebe deformiraju svjetlost, ali u tako maloj mjeri da mi to sada ne možemo razlučiti. Kada bismo im prišli, ili one nama, dovoljno blizu, onda bismo vidjeli da se oko njih deformira prostor i da se tijela u njihovoj blizini drukčije gibaju", kazao je Hrupec za Index.
"Ne čekaju u zasjedi"
"Što bi se dogodilo da nam se približi crna rupa promjera 20 kilometara? Ne bi nas usrkala, bez brige. Morala bi nam doći jako blizu. Naime, kada bi ona letjela kao slobodni objekt i došla blizu granice našeg Sunčevog sustava, uočili bismo je prema nekim gravitacijskim perturbacijama i sigurno bi utjecala na gibanje nekih tijela.
S time da moram napomenuti da je malo vjerojatno da će crna rupa promjera dvadesetak kilometara negdje putovati, one su obično vezane uz neko drugo svemirsko tijelo.
Dakle, da se takve crne rupe nalaze blizu nas, u smislu blizine koja nas može ugroziti, mi bismo ih već vidjeli, odnosno uočili njihov utjecaj. U tom bismo slučaju vidjeli efekte izobličavanja zvjezdane pozadine; kao da su zvijezde oko njih iskrivljene i mutne. Tako da nema bojazni da se one skrivaju oko našeg Sunčevog sustava i čekaju negdje u zasjedi", zaključio je Hrupec.
Fizičar Dario Hrupec docent je na Odjelu za fiziku Sveučilišta u Osijeku. Radio je na FER-u i IRB-u u Zagrebu. Bavi se visokoenergijskom gama-astronomijom. Član je međunarodne kolaboracije MAGIC, čiji su Čerenkovljevi teleskopi smješteni na kanarskom otoku La Palmi, i međunarodne kolaboracije CTA, čiji se teleskopi tek grade na La Palmi i Paranalu.