Divlje svinje šeću po Zagrebu. Ovo su ključni razlozi

POSLJEDNJIH dana opet se mogu vidjeti divlje svinje kako šeću Zagrebom. Bliski susreti s tim životinjama u zadnjih su nekoliko godina postali uobičajeni, osobito u Maksimiru i Dotrščini. No sada su prošetale još dalje od Medvednice, sve do dječjeg igrališta u Ulici Vlade Gotovca u Španskom naselju i do bolnice na Jankomiru.

Divljih svinja ima nešto više

Neki građani nagađaju da ih privlače kontejneri sa smećem, no razloga je više.

Prije svega pokušali smo doznati ima li posljednjih godina više divljih svinja na Medvednici nego što ih je bilo prije.

Prema podacima koje smo dobili od Ministarstva poljoprivrede (MP), ima ih nešto malo više nego što je predviđeno kvotama Programa zaštite divljači.

Naime, ta kvota za divlju svinju iznosi 145 jedinki (matični fond 58 grla i prirast 87 grla), dok je 1. travnja 2022. utvrđeno brojno stanje od 157 grla, a 1. travnja 2023. godine 150 grla (tablica dolje).

Pritom u MP-u ističu da je za Medvednicu i navedeni Program, odnosno kontrolu populacije divljači koja u ovom području uzrokuju štete, nadležan Grad Zagreb.

Iz MP-a smo dobili i kratko tumačenje razloga zbog kojih se divlje svinje sve češće pojavljuju u Zagrebu:

"Divljač je prirodna pojava te se u instinktu, odnosno u potrazi za hranom, pojavljuje i u naseljima gdje ljudi ostavljaju otpad, a na rubnim dijelovima naselja često je veći broj neodržavanih i zapuštenih površina gdje divljač nalazi zaklon i mir."

MP također navodi da su posljednjih godina raspisani natječaji za sufinanciranje raznih zaštitnih sredstava, poput mrežastih i električnih ograda u vrijednosti od oko milijun eura, te natječaj težak oko 530.900 eura za sufinanciranje polica osiguranja kojima se nastoje otkloniti štete od divljači

Uzroci silaska divljih svinja u Zagreb su brojni

O uzrocima silaska divljih svinja u Zagreb podrobnije smo porazgovarali s našim stručnjakom dr. sc. Nikicom Špremom s Agronomskog fakulteta u Zagrebu, koji je doktorirao na divljim svinjama.

Šprem kaže kako se čini da ove godine na Medvednici ima nešto više divljih svinja.

"Zadnje dvije godine imali smo intenzivan odstrel zbog Naredbe o suzbijanju afričke svinjske kuge. Pretpostavljam, a imam i neke neslužbene informacije, da je ove godine broj odstrijeljenih divljih svinja bio nešto manji nego 2021. i 2022., kada je bilo odstrijeljeno najviše divljih svinja", kaže Šprem.

Zapušteni vrtovi su im idealni

Ističe da je puno čimbenika dovelo do ovoga što se sada događa.

"Ja sam ukazivao na problem i najavljivao da će on biti sve veći i veći. Naime, postoji nekoliko ključnih razloga zbog kojih se populacija divljih svinja povećala.

Prije svega to je promjena u staništu. Nekad su mala polja u podnožju Medvednice bila vrtovi koji su se obrađivali. Ljudi su ih održavali. No danas su to zapuštena i zarasla polja koja su idealno stanište za divlje svinje. One su se spustile s Medvednice u pojas u kojem nema lova. Tu su našle idealne uvjete", kaže naš sugovornik.

"Ja radim na Agronomskom fakultetu pa se znam prošetati do Dotrščine i Jazbine, gdje imamo naš vinograd. Ondje su nam divlje svinje napravile velike štete. One su sad našle pojas u kojem nema lova i u kojem imaju idealne uvjete za razmnožavanje i život. Tu ih nitko ne dira, imaju hrane i super im je", pojasnio je Šprem.

Klimatske promjene im jako pogoduju

Jedan od važnih čimbenika su klimatske promjene, za koje su brojna istraživanja pokazala da pozitivno utječu na populacije divljih svinja.

"Posebno ako pogledate nekoliko posljednjih zima, one su sve bile izrazito tople, bez velikih snježnih padalina. To je preduvjet da divlje svinje imaju jako dobru reproduktivnu moć. Jake zime smanjuju njihovu reproduktivnost", kaže Šprem.

Križanje s domaćim svinjama čini ih plodnijim

Još jedan problem je hibridizacija, odnosno križanje između divljih i domaćih svinja.

"U stočarstvu su godinama rađene selekcije domaćih svinja kako bi postale plodnije, kako bi imale kvalitetnije meso i slično. To se radilo za puno različitih svojstava. Kada pogledate današnje krmače divljih svinja, one imaju osam ili deset aktivnih sisa. Kada biste čitali literaturu iz 1930-ih i 1940-ih godina, u njoj biste našli da su imale četiri ili šest aktivnih sisa. To je konkretan pokazatelj da je genom domaćih svinja ušao u populaciju divljih, zbog čega one postaju sve plodnije i plodnije", ističe naš stručnjak.

Što ih se više lovi, to se više rađaju

Još jedan čimbenik je odgovor divlje populacije na izlov.

"Ako intenzivno lovite divlje svinje, one će povećavati svoju reprodukciju kako bi održale vrstu. Mi smo 2016. radili jedan rad po cijeloj Hrvatskoj u kojem smo pregledali preko 500 krmača. Došli smo do zapanjujućeg rezultata koji je pokazao da jedna krmača u prosjeku ima oko sedam mladunaca, što je izuzetno velik broj. Međutim, naša zakonska regulativa, koju donosi Ministarstvo poljoprivrede, ne prati taj trend. Ono još uvijek barata mnogo manjim brojkama u prirastu svinja. Nažalost, naši rezultati nisu primijenjeni u zakonodavstvu. To me jako boli. Ako već dobijemo novac iz državnog proračuna za znanstvena istraživanja, bilo bi normalno da se naši rezultati implementiraju u zakonodavstvu", žali se Šprem.

Lov na Medvednici ne može biti jako intenzivan

Još jedan važan čimbenik koji pridonosi problemu je činjenica da lovni intenzitet na Medvednici ne može biti tako velik kao u nekim drugim krajevima.

"Ondje se ne smiju koristiti sve tehnike lova jer ima mnogo šetača i planinara koji puno vremena provode u prirodi. Naravno da se onda populacija divljih svinja na Medvednici ne može uspješno kontrolirati. Rezultat je da se počela spuštati prema podnožju. Osobno sam vidio tragove divljih svinja u Maksimiru. U zadnje dvije-tri godine bilo je napisa u medijima o njihovim napadima na pse ondje. To je nešto što se može očekivati. Kada je riječ o Španskom, mogli bismo reći da im odgovara smeće iz kontejnera i da ih ono privlači. To nije razlog zbog kojeg su došle u Špansko, međutim, to im ide na ruku", tumači Šprem.

I drugi veliki gradovi imaju problem

Naš profesor s Agronomskog fakulteta kaže da već godinama ukazuje na problem prisutnosti divljih svinja u velikim gradovima.

"Ako u tražilicu na internetu upišete wild boar in Berlin ili Barcelona, vidjet ćete da problem postoji već 15-ak godina. Razgovarao sam s kolegom iz Barcelone i rekao mi je da oni iz užeg centra grada uklanjaju 500-tinjak divljih životinja godišnje. Dakle, iz strogog centra. Barcelona i Berlin su ekstremni primjeri toga kako su divlje svinje došle u grad. Primjerice, kada su prvi put ušle u Berlin, ljudi su govorili kako su to drage i lijepe životinje koje ne bi trebalo dirati. Međutim, onda su napravile golemu štetu na gradskom groblju. Moglo bi se reći da su ga prerovale. Ljudi su osjetljivi i sentimentalni kada su u pitanju takve stvari pa je krenula kontrola populacije. Napravili su zakonsku regulativu i u Berlinu sada više-manje dobro kontroliraju stanje populacije", kaže naš sugovornik.

Sve je manje lovaca i sve su stariji

Globalno je velik problem i to što je u Europi u 15 godina broj lovaca smanjen za dva milijuna.

"Imali smo ih 9 milijuna, a danas ih je oko 7 milijuna. To je također razlog zbog kojeg je divljih životinja sve više. Lovaca je sve manje, sve su stariji, imaju sve manje vremena i sve teže kontroliraju populacije", kaže Šprem.

Svinjska kuga nam je u blizini

Napominje da se posebno boji afričke svinjske kuge.

"U Mađarskoj je ona od naše granice udaljena svega 220 km. U Srbiji nam je na nekih 150 km od granice. U Italiji svinjska kuga stvarno divlja na tri mjesta, u Rimu, Genovi i Torinu. Pitanje je vremena kada će virus doći u Hrvatsku, a on uzrokuje mortalitet između 90% i 95%. Kada dođe, a pitanje je dana kada će se to dogoditi, više me nećete zvati zbog problema pojave divljih svinja i šteta koje uzrokuju. Mislim da postoje metode, koje su isprobane u velikim gradovima poput Barcelone i Berlina, kojima se njihova populacija može kontrolirati. Nažalost, Grad Zagreb nije vodio brigu o tome. Taj se problem stalno gurao pod tepih", zaključio je Šprem.