Poslodavci u Hrvatskoj u posljednje se vrijeme suočavaju s najvećom zaprekom - nedostatkom radne snage. Kako piše HRT, u Hrvatskoj je sve starije stanovništvo, a dobar dio radnoaktivnih zaposlio se izvan Hrvatske pa poslodavci sve više zapošljavaju strane radnike iz susjednih, ali i dalekih zemalja.
Zove se Netra Bogati, ima 41 godinu i došao je iz Nepala u Rijeku
Najviše radnih dozvola izdano je u području industrije i graditeljstva, turizma, prometa i trgovine. Među vozačima jednog od vodećih autobusnih prijevoznika u Hrvatskoj odnedavno je i 41-godišnji Netra Bogati. Otac dvoje malodobne djece u Rijeku je stigao u srpnju iz dalekog Nepala.
"Mnogo mladih ljudi napušta našu zemlju u potrazi za boljim poslom. Oduvijek sam želio doći u Europu. Preko agencije u Nepalu saznao sam da ovaj prijevoznik traži vozače, pa sam odlučio doći u Hrvatsku. Volim ovaj posao i zasad sam zadovoljan", rekao je Bogati u razgovoru za HRT. Zbog nedostatka radne snage vozači se traže ne samo u susjednim nego i u dalekim zemljama.
"Nedostatak je velik i pokušavamo na sve načine nadomjestiti radnu snagu", kazao je Dean Ilijić, rukovoditelj autobusnog prijevoznika Arriva za Primorsko-goransku županiju uz dodatak: "Sada imamo desetak posto strane radne snage. Imamo tu radnika iz BiH, Srbije, Nepala, Filipina..."
Najveći broj radnih dozvola izdan je u industriji i graditeljstvu
Posljednjih godina broj izdanih radnih dozvola za strance porastao je više od pet puta, ističu u Hrvatskoj udruzi poslodavaca.
"Ukupno je izdano 147 tisuća radnih dozvola na razini cijele Hrvatske do 31. listopada ove godine. Najveći broj radnih dozvola, skoro 40 posto, izdano je u industriji i graditeljstvu, nakon toga slijede ugostiteljstvo i turizam te proizvodne industrije, promet, veze i trgovina", rekla je HRT-u Maša Smokrović, predsjednica regionalnog ureda HUP-a u Rijeci.
Većina dozvola odnosi se na radnike s nižom i srednjom stručnom spremom. Za visokoobrazovanu radnu snagu i regulirane profesije poput zdravstvenih postupak je složeniji, posebno za osobe iz trećih zemalja.
"Postupak je kompliciraniji jer su ti radnici iz trećih zemalja završili obrazovanje sukladno svojim zakonskim regulativama, a postupak priznavanja njihove kvalifikacije u EU je dugotrajan i neizvjestan jer oni prolaze postupak licenciranja", dodala je Smokrović. U HUP-u procjenjuju da će iduće godine nedostajati oko 200 tisuća radnika. Očekuje se da će uz angažman studenata rasti i broj zaposlenih umirovljenika te stranih radnika.