POKRETAČ projekta "Volim ljuto" ljuto Goran Vrabec jučer je na LinkedInu pokazao kako svoje sadnice na zagrebačkom području čuva od tuče.
Jaka tuča je pogodila zagrebačko područje
"U 10 godina nismo imali jaku tuču, sve do jučer. Mreže i plastenici su u 5 minuta spasili cijelo poslovanje. U poslu uvijek postoji rizik, ali da sam htio stvari prepustiti slučaju, igrao bih loto, ne bih postao poduzetnik", napisao je on.
Podsjetimo, jučer je tuča pogodila zagrebačko područje. Najgora situacija bila je u dijelovima Gornje Stubice, gdje je padala tuča veličine ping-pong loptica. U Donjoj Stubici tuča je bila veličine lješnjaka, ali je padala vrlo kratko. Nevrijeme je zahvatilo i dio Oroslavja, ali i Igrišće, Jakovlje te Bistru.
Odmah se govorilo i o šteti. Tako je gradonačelnik Oroslavja Viktor Šimunić rekao Hini da je tuča u jednom dijelu grada jako padala i da je vidljiva šteta.
"U obilasku smo grada. Vidljiva je šteta na usjevima. U kontaktu smo s poljoprivrednicima, no još uvijek ne znamo točne razmjere štete", rekao je gradonačelnik Šimunić.
Vrabec: Ovo ne bi trebalo biti ništa neuobičajeno
Vrabec je poljoprivrednik poduzetnik čije obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo danas ima cijelu paletu proizvoda na bazi ljutih paprika - umake, ajvare, zimnice. Nazvali smo ga i pitali je li način na koji je on zaštitio svoje biljke nešto poseban ili zapravo dostupan svima.
"To ne bi trebalo biti ništa neuobičajeno, ovo je standardna mreža koja je dostupna svima. Tu je, dakle, konstrukcija s mrežom protiv tuče i dio je baš pod plastenicima. Ali nama je ovo jako potrebno jer imamo sirovinu koja nije drugdje dobavljiva. Radi se o čili papričici, naš cijeli brend ovisi o toj sirovini", rekao je on.
Govori da bi, da nemaju ovu zaštitu, nakon jučerašnje tuče morali staviti ključ u bravu i dati otkaz desetak ljudi.
"Klasično osiguranje nama ništa ne znači, ozbiljna proizvodnja bez ovakve zaštite nama nije opcija. Mi se bavimo uzgojem čili papričica, bilo koje povrće je osjetljivo na tuču, a naše biljke su jako kratke i imaju široke listove što ih čini još osjetljivijim", kazao nam je.
"Da nismo to imali, morao bih do jeseni otpustiti dio ljudi iz firme"
Pitamo ga zašto drugi to ne rade. Dapače, česti su slučajevi kad se ljudi žale kako im je tuča uništila usjeve.
"Teško mi je komentirati druge, mi to radimo praktički od početka, ne smijemo stvari prepustiti slučaju. Posao nije slučajnost, posao je više od slučajnosti. Ako ćemo računati na slučajnosti, radije ću igrati loto", kazao je.
Pitamo ga što bi bilo da jučer to nisu imali.
"Da nismo to imali, morao bih do jeseni otpustiti dio ljudi iz firme jer bez te mreže ove čili papričice ne bismo mogli igdje nabaviti, godinu dana bismo morali raditi s deset puta manjim kapacitetom, što bi smanjilo prihode i funkcioniranje tvrtke", zaključio je Vrabec.
Kako je sve počelo?
Vrabec je, podsjetimo, još 2016. godine za Index progovorio o svom uspješnom projektu.
"U proljeće 2012. posijao sam 15-ak sadnica čili papričica čije sam sjeme nabavio preko interneta i rezultati su bili odlični s obzirom na to da su to biljke koje traže mnogo topline. Za najveći dio uspjeha oko uzgoja je zapravo zaslužna moja majka Nada koja se već dugo godina bavi poljoprivredom i upoznata je sa svim tajnama uzgoja.
>> Lijepa priča nedjeljom: Volim ljuto - kako od poljoprivrede napraviti biznis
Nakon odličnog uspjeha s uzgojem sam napravio stotinjak umaka i zamolio prijatelja da mi napravi etikete za njih i te umake sam podijelio prijateljima kao poklon za Božić. Umaci su svima bili jako dobri i željeli su još, tako da se tu rodila ideja za posao s čili papričicama i njihovom preradom. Početni kapital je zapravo bio jako mali, tj. uloženo je jako puno rada, truda, znanja i neprospavanih noći.
Roditelji su mi ustupili jedan od plastenika veličine od oko 120 četvornih metara koji su koristili za uzgoj ostalog povrća i brinuli se o samom uzgoju, a ja sam otvorio OPG, riješio papirologiju, pokrenuo web-shop i počeo s pripremom umaka i eksperimentiranjem recepata za nove proizvode", kazao je tada Vrabec.