BROJ ZARAŽENIH koronavirusom u svijetu prešao je dva milijuna, a dosad je umrlo više od 126.000 ljudi. Oporavilo ih se gotovo pola milijuna, ali još se ne može procijeniti do kad će pandemija trajati.
S koronavirusom su se teško nosile ili se i dalje nose najbogatije svjetske zemlje u kojima je život već tjednima paraliziran. Ljudi žive u uvjetima kakvi nisu zabilježeni ni u ratnom stanju, ekonomski gubici mjere se u tisućama milijardi dolara, a čak i najbolji zdravstveni sustavi umalo su se raspali pod pritiskom pandemije.
U Kini, Italiji, Španjolskoj, Velikoj Britaniji i SAD-u, zemljama koje su najteže pogođene, krivulja zaraženih i umrlih vrlo se sporo izravnava, ali trendovi ukazuju na to da prilaze vrhuncu epidemije i da bi krivulja uskoro mogla krenuti prema dolje.
No kako stoji u izvještaju International Rescue Comitteea (IRC), neprofitne humanitarne organizacije, siromašnim zemljama i zemljama trećeg svijeta prijeti katastrofa. U njima se koronavirus još nije raširio, ali je samo pitanje vremena kad će se to dogoditi. A te zemlje, tvrdi IRC, nemaju nikakve šanse u toj borbi.
Venezuela, jedan od najvećih izvoznika nafte i zemlja s najvećim prirodnim naftnim zalihama na svijetu, od 2010. godine je u katastrofalnoj krizi. Započela je pod vladavinom bivšeg predsjednika Huga Chaveza, a nastavila se i u mandatu Nicolasa Madura te je pogodila sve aspekte života u toj zemlji, pa tako i zdravstvo.
Samo 0,3 kreveta za intenzivnu njegu na 100.000 ljudi
Prema podacima IRC-a, iz Venezuele se iselilo više od pola medicinskog osoblja, a devet od 10 bolnica nema dovoljno potrepština za osnovni rad. Riječ je o zemlji s gotovo 29 milijuna stanovnika u kojoj ima samo 84 kreveta za intenzivnu njegu, odnosno oko 0,3 na 100.000 stanovnika. Usporedbe radi, Hrvatska (sedam puta manje stanovnika) ih ima 800 ili 14,7 na 100.000 stanovnika, što je više i od prosjeka EU (11,5). Predviđa se da će ekonomska kriza u Venezueli biti još teža, a kad se koronavirus počne širiti, zdravstveni sustav će kolabirati. U toj zemlji je trenutačno 197 slučajeva zaraze, ali to je tek početak.
Najveća humanitarna kriza u novijoj povijesti odvija se u Jemenu, u kojem 24 od 28 milijuna stanovnika treba humanitarnu pomoć. Građanski rat potpuno je uništio zemlju u kojoj je 17 milijuna ljudi gladno, a dosad je 85.000 djece mlađe od pet godina umrlo od gladi. Za odrasle podataka nema.
U Jemenu je samo pola državnih bolnica u funkciji, a dvije trećine stanovništva nema pristup ni liječniku opće prakse. Ograničen je i pristup vodi jer je u sukobima potpuno uništena ta infrastruktura pa u Jemenu traje najveća epidemija kolere u modernoj povijesti s više od milijun zaraženih i 2200 mrtvih. Prvi slučaj koronavirusa zabilježen je prošlog tjedna i IRC i Crveni križ upozoravaju da će doći do katastrofe neviđenih razmjera ako se Jemenu hitno ne pomogne.
Izbjegličkim kampovima prijeti katastrofa
Pomoć će trebati i Južni Sudan, koji je također pogođen glađu, a krajem veljače završio je sedmogodišnji građanski rat koji je upropastio zemlju. Na 11 milijuna stanovnika postoje samo 24 kreveta za intenzivnu njegu te 4 respiratora. Jedina dobra vijest je da je Južni Sudan država s najvećim postotkom ljudi mlađih od 18 godina (gotovo 50 posto) koji su u pravilu otporniji na koronavirus, ali bi nedostatak medicinske pomoći mogao biti koban.
Situacija je kritična i u brojnim izbjegličkim kampovima u Siriji, Grčkoj i Bangladešu. Riječ je o statistički najnaseljenijim područjima na svijetu gdje su tisuće ljudi nagurane u jako mali prostor. Tamo se također očekuje eksplozija koronavirusa, a naseljenost je i 8,5 puta veća nego na kruzeru Diamond Princess na kojem se koronavirus širio četiri puta brže nego u Wuhanu. Jednostavnom matematikom lako se mogu izračunati razmjeri katastrofe uđe li koronavirus u te kampove.
IRC je pozvao svjetske lidere da odmah usmjere 30 posto globalne humanitarne pomoći prema ovim zemljama, ukinu im sankcije i ne dopuste da se u njima dogodi najveća humanitarna katastrofa u povijesti.