Kina je prošlog tjedna usidrila jedan od svoja dva "čudovišna" broda obalne straže unutar filipinske ekskluzivne ekonomske zone (EEZ), što je filipinski dužnosnik nazvao činom "zastrašivanja" u teritorijalnom sporu između Pekinga i Manile u Južnom kineskom moru. Glasnogovornik filipinske obalne straže Jay Tarriela rekao je da se brod kineske obalne straže CCG-5901 3. srpnja usidrio u blizini atola Sabina Shoal u otočju Spratly, oko 130 kilometara sjeverozapadno od filipinskog otoka Palawan, unutar filipinskog EEZ-a, piše CNN.
S istisninom od 12.000 tona i dužinom od 180 metara, CCG-5901 je tri puta veći od najvećih patrolnih brodova Obalne straže Sjedinjenih Američkih Država - National Security Cuttersa - zbog čega su mnogi promatrači kineski brod nazivali "Čudovištem". Dok je bio oko Sabina Shoala, kineski brod usidrio se unutar 800 metara od broda filipinske obalne straže, napisao je Tarriela u objavi na X. CCG-5901 je više od pet puta veći od filipinskog broda BRP Teresa Magbanua.
"Ovo je zastrašivanje"
"To je zastrašivanje koje provodi kineska obalna straža", rekao je Tarriela i dodao da Filipini neće odustati od stavova o Južnom kineskom moru: "Nećemo se povući i nećemo se dati zastrašiti." Na pitanje o filipinskim tvrdnjama tijekom redovitog brifinga za novinare u ponedjeljak, kinesko ministarstvo vanjskih poslova negiralo je da je spomenuto područje dio filipinske isključive ekonomske zone.
"Kineski vojni i policijski brodovi koji patroliraju i provode zakon u vodama u blizini Xianbin Jiaoa u skladu su s kineskim domaćim zakonom i međunarodnim pravom", rekao je glasnogovornik Lin Jian, koristeći kineski izraz za Sabina Shoal.
Kina tvrdi da ima "neosporan suverenitet" nad gotovo cijelim Južnim kineskim morem i većinom otoka i pješčanih sprudova unutar njega, uključujući one stotinama kilometara udaljene od kineske obale. Više nacionalnih vlada, uključujući Manilu, također polaže određena prava u ovom području. Međunarodni sud u Haagu presudio je 2016. u korist Filipina u važnom sporu jer je zaključeno da Kina nema pravnu osnovu za polaganje povijesnih prava na glavninu Južnog kineskog mora.
Ali Peking je ignorirao presudu. Umjesto toga, sve je više forsirao svoje teritorijalne zahtjeve na moru. Brodovi kineske obalne straže - pojačanim milicijskim čamcima - tijekom prošle godine sudjelovali su u brojnim sukobima u kojima su oštećeni filipinski brodovi, a filipinski mornari ozlijeđeni vodenim topovima.
Sukobi
Sukob u blizini potopljenog grebena Second Thomas Shoala u lipnju razbuktao se tako što su pripadnici kineske obalne straže mahali sjekirom i drugim oštrim ili šiljastim alatom prema filipinskim vojnicima i razrezali im gumeni čamac. Filipinski vojnik izgubio je palac tijekom sukoba.
CCG-5901 nije bio uključen u taj incident, ali je kružio područjima filipinskog EEZ-a, prema Rayu Powellu, stručnjaku za Južno kinesko more i direktoru SeaLighta u Centru za nacionalnu sigurnost Gordian Knot na Sveučilištu Stanford. "Odmah nakon dramatičnog sukoba kod Second Thomas Shoala, "Čudovište" je obišlo gotovo svaku filipinsku ispostavu i ključnu značajku u Južnom kineskom moru", rekao je Powell.
Powell i drugi analitičari kažu da je zastrašivanje jedan od glavnih zadataka broda CCG-5901, koji je veći od bilo kojeg običnog broda obalne straže na svijetu (jedino je specijalni ledolomac američke obalne straže veći) i čak premašuje razarače američke ratne mornarice. Razarači klase Arleigh Burke istisnine su 9700 tona ili manje i oko 10 metara kraći od broda CCG-5901.
U usporedbi vatrene moći, CCG-5901 je moćniji od National Security Cuttersa, s dva glavna topa od 76.2 mm u usporedbi s jednim glavnim topom od 57 mm na američkim brodovima. "Njegova veličina omogućuje mu da zastraši susjede, a istovremeno izbjegava implikacije eskalacije slanja pravog vojnog broda", rekao je Powell.
Obalna straža, poznata po plovilima s bijelim trupom, obično se angažira za provedbu zakona i operacije potrage i spašavanja. U većini zemalja od njih se obično ne očekuje da sudjeluju u vojnim operacijama. Obalna straža SAD-a, na primjer, dio je Ministarstva domovinske sigurnosti SAD-a, a ne Ministarstva obrane, iako brodovi Obalne straže SAD-a mogu u određenim scenarijima doći pod kontrolu američke ratne mornarice.
Središnji brod za veliku operaciju
Kineska obalna straža dio je narodne oružane milicije, koja je pod zapovjedništvom Središnjeg vojnog povjerenstva. Analitičari kažu da je to ključna razlika između dviju obalnih straža. "Nije zapravo namijenjen za obavljanje tradicionalnih misija obalne straže, već se prvenstveno koristi kao središnji element u kineskim paravojnim pomorskim snagama", rekao je Powell o "Čudovištu".
Carl Schuster, bivši direktor operacija u Zajedničkom obavještajnom centru američkog Pacifičkog zapovjedništva, rekao je da veličina i posada brodu CCG-5901 omogućuju da bude središnji zapovjedni brod za veću operaciju.
Napomenuo je da je kineski nosač zrakoplova također djelovao u blizini Filipina posljednjih tjedana i da je cilj bio demonstrirati Manili golemu kinesku pomorsku moć. Kina ima i najveću svjetsku mornaricu, u smislu broja brodova, kao i najveću svjetsku obalnu stražu.
Collin Koh, znanstveni suradnik na S. Rajaratnam School of International Studies u Singapuru, rekao je da "Čudovište" pokazuje sposobnost kineske vojske za "eskalaciju dominacije", dodajući da je brod koji su Filipini prethodno poslali u Sabina Shoal, Teresa Magbanua, bio jedan od najboljih.
"Kineska obalna straža ne želi biti nadmašena pa je ovo Čudovište došlo pokazali tko ima veće mišiće", rekao je Koh.