NAJZELENIJE zemlje svijeta ujedno su i dobrostojeće zemlje s najvišim BDP-om po glavi stanovnika, pokazala je karta koja ocjenjuje Indeks zaštite okoliša (EPI).
Prema analizi objavljenoj na stranici Visualise Capitalist, Hrvatska se našla među 40 najzelenijih zemalja svijeta na listi na kojoj dominiraju zemlje EU. No, s druge strane, kada se gledaju države EU, našla se na samom začelju, uglavnom u društvu bivših socijalističkih zemalja kao što su Poljska, Latvija, Litva, Mađarska i Rumunjska.
Popis najboljih predvodi Danska koja je ujedno i svjetski predvodnik u smanjivanju negativnog utjecaja na klimatske promjene. Slijede ju Luksemburg, Švicarska, Velika Britanija i Francuska. Švedska je osma kada se gledaju svi čimbenici indeksa zajedno, no prva je prema preradi otpada i recikliranju. Finska, koja je ukupno sedma, plasirala se u sam vrh po tretiranju otpadnih voda, zajedno s Nizozemskom, Švedskom i Singapurom. Španjolska je 14. ukupno, ali je osma po očuvanju bioraznolikosti i staništa. Velika Britanija je druga nakon Danske po smanjenju emisija CO2.
U društvu najzelenijih iz ostalih krajeva svijeta našli su se još i Japan na 12. mjestu, Australija na 13., Novi Zeland na 19., Kanada na 20., SAD na 24. i Južna Koreja na 28.
Što znači da je neka zemlja zelena?
Indeks EPI razvilo je američko sveučilište Yale, a mjeri 32 čimbenika među kojima su najvažniji klimatske promjene, bioraznolikost, kvaliteta zraka i kvaliteta voda.
Svaki pokazatelj uspješnosti s visokim EPI-jem, poput "zaštite okoliša", podijeljen je u pododjeljke. Nacije se ocjenjuju u svakom podsektoru na skali do 100, a više zemalja može se rangirati na prvo mjesto u bilo kojoj od kategorija.
Različiti sektori nose različit udio u ukupnom indeksu. Primjerice, vitalnost ekosustava čini 60% EPI-ja, klimatske promjene čine 24%, a smanjenje emisija CO2 čini 13.2%.
Zemlje na vodećim pozicijama uglavnom su uravnotežene i podjednako dobre u većem broju čimbenika, dok su među slabije rangiranima razlike veće. Primjerice, Singapur je svjetski predvodnik u održivom ribarenju, no budući da nije podjednako dobar u drugim čimbenicima, završio je na 39. mjestu. Kina je predvodnica u zamjeni automobila na fosilna goriva električnim, no zbog drugih lošijih ocjena nije se našla ni među prvih 40. SAD je šesti u poljoprivrednoj održivosti, no 24. je ukupno.
Vodeće zemlje u kontekstu klimatskih promjena su Danska, Velika Britanija, Rumunjska, Francuska i Švicarska.
Vodeće po kvaliteti zraka su Finska, Austrija, Švedska, Island i Norveška.
Zanimljivo je da čak 30 zemalja ima ocjenu 100 u održivom ribarstvu, što pokazuje da ima puno zemalja kojima je to pitanje prioritet.
Najzelenije uglavnom su i najbogatije
Prema Svjetskoj banci, prvih 40 najzelenijih zemalja ujedno su i zemlje koje spadaju u kategoriju onih s visokim osobnim dohotkom.
Ključni razlog zašto su bogatije nacije rangirane bolje su visoki troškovi infrastrukture potrebni da bi zemlja bila zelena. Sve, od smanjenja onečišćenja zraka i obrade vode, preko nadzora nad opasnim otpadom do ublažavanja krize javnog zdravstva, je skupo (primjerice, pročistači zraka i vode ili sustavi za recikliranje otpada), no istovremeno ima ogroman potencijalni utjecaj na građane.
Najzelenije zemlje svijeta, poput Norveške, Švicarske, Islanda, Danske i Švedske, ujedno imaju i velik BDP. Primjerice, Danska ima BDP od 60.170 USD po glavi stanovnika. Očekivano, korelacija, mada je visoka, nije potpuno uniformna. Tako, primjerice, SAD ima viši BDP (65.298 USD) od cijelog niza zemalja koje su po EPI-ju bolje pozicionirane (grafika dolje).
Hrvatska ima BDP od 14.936 USD po glavi stanovnika, po čemu je vrlo blizu zemljama koje su slično rangirane po EPI-ju. Poljska ima BDP od 15.693 USD, Litva 19.602, Latvija 17.829, Mađarska 16.732, a Rumunjska 12.920.
Slovenija, koja ima BDP od 25.946 USD, na 18. je mjestu u svijetu po EPI-ju.
Na samom začelju liste nalaze se siromašne zemlje poput Liberije, koja je završila na posljednjem, 180. mjestu, Mjanmara, Afganistana, Sijera Leonea, Obale Bjelokosti, Gvineje, Madagaskara i Čada.
Iz svega navedenog može se zaključiti da je gospodarski razvoj i garancija blagostanja i održivosti u ekološkom smislu.