Foto: Index, PIXSELL/Filip Kos/Patrik Macek
U VIŠE članaka koje smo do sada objavljivali na Indexu analizirali smo sve neistine koje je o "spašavanju" Agrokora izrekla potpredsjednica vlade Martina Dalić.
Nakon serijala od tri članka koji potpuno razbijaju priču ministrice od najvećeg Plenkovićevog povjerenja došli smo do novih top pet laži Martine Dalić.
Krenimo redom.
1. LEX NISU RADILI STRUČNJACI IZ DVAJU MINISTARSTAVA
"Lex Agrokor su pisali stručnjaci iz dvaju ministarstava, nikakvi konzultanti", tvrdnja je potpredsjednice vlade Martina Dalić.
Naime, Dalić je odgovarala na upit saborskog zastupnika SDP-a Peđe Grbina koji je zatražio hitno očitovanje o medijskim napisima prema kojima je u pisanje Lex Agrokora navodno bilo uključeno odvjetničko društvo. Dalić je tako tvrdila da su na izradi Prijedloga radili stručnjaci Ministarstva gospodarstva, poduzetništva i obrta te stručnjaci Ministarstva pravosuđa.
"Ministarstva na izradi Zakona nisu angažirala ni domaće niti strane konzultante, nego je kroz dulje razdoblje u različitim fazama izrade zakona o određenim zakonskim rješenjima zatraženo mišljenje više vanjskih pravnih i financijskih stručnjaka različitih područja ekspertize i specijalizacije", stajalo je u posebnom priopćenju.
Sada se ispostavilo da to nije istina. Naime, 23. veljače osnovana je neformalna vladina skupina u kojoj su bili Ante Ramljak i Tomislav Matić kao predstavnici tada male nepoznate konzultantske tvrtke Texo Management, Matko Maravić i Tonći Korunić kao predstavnici InterCapitala, Branimir Bricelj iz tvrtke Altera Corporate Finance, Odvjetničko društvo Šavorić i Partneri te Zoran Besak iz Zadruge za etično financiranje (ZEF).
Skupina se nekada sastajala u zgradi vlade, a nekada u zgradi InterCapitala, a sve kako bi bili daleko od očiju javnosti. Postojala je posebna mail grupa u kojoj su svi imali službene mail adrese svojih tvrtki osim Dalić koja je koristila privatnu adresu na Hotmailu.
Iz te skupine proistekao je prvi prijedlog Lex Agrokora koji su predložili iz odvjetničkog društva Šavorić. Zamjerka je bila da je prijedlog pisan više kao ugovor nego kao zakon pa se morao modificirati u Ministarstvu gospodarstva.
2. AUTORI LEXA NISU RADILI PRO BONO
"Nitko od stručnjaka od kojih je zatražen savjet u procesu izrade prijedloga zakona nije bio honoriran", tvrdnja je koju potpisuje potpredsjednica vlade Martina Dalić u posebnom priopćenju Ministarstva gospodarstva.
U tajnoj vladinoj skupini bili su predstavnici privatnih tvrtki Texo Management, InterCapital i Altera Corporate Finance, odvjetničkog društva Šavorić i Partneri te Zadruge za etično financiranje. Svi su oni radili za Agrokor nakon 10. travnja ili im je bio ponuđen konzultantski ugovor.
Texo Management, tvrtka u kojoj je direktor bio aktualni vladin povjerenik za Agrokor, ima ugovor vrijedan 12 milijuna kuna godišnje i to za poslove restrukturiranja Agrokora. Tjednik Novosti prvi je u svibnju prošle godine objavio angažman InterCapitala, čiji su osnivači Tonći Korunić i Daniel Nevidal. Iz InterCapitala su tada odgovorili kako "nemaju komentara", dok su iz Agrokora potvrdili samo da ih je Ramljak kasnije angažirao kao savjetnike u restrukturiranju.
I tvrtka Altera za savjetovanje u restrukturiranju Agrokora prima sličan iznos kao i Ramljakov Texo. I odvjetničko društvo Šavorić i Partneri bilo je angažirano odmah po ulasku Ramljaka u Agrokor, a ponudu su jedino odbili iz ZEF-a. Ramljak im je kao vladin povjerenik nudio ugovor s Texo Managementom, no oni se nisu slagali sa samim Lexom i rješenjem za Agrokor.
Svi članove grupe bili su pozvani od strane vlade, sastajali se sa članovima vlade i premijerom Plenkovićem te su na kraju nagrađeni ugovorima od strane vladina povjerenika.
3. LEX AGROKOR JE IMAO ALTERNATIVU
Premijer Plenković i potpredsjednica vlade Martina Dalić tvrde da Lex Agrokor nije imao alternativu
I premijer Plenković i potpredsjednica Dalić često su prozivali oporbu i branili se kako je ideja Lex Agrokora bila jedini mogući prijedlog te da nisu imali alternativu.
No i to se pokazalo neistinom. Naime, predstavnici ZEF-a imali su prezentaciju tzv. New Deala, programa za spas Agrokora. Model New Deala prezentiran je najužem timu vlade RH u kojem su bili premijer Plenković, ministrica Dalić i (tadašnji)predstojnik kabineta Božinović, te stručnjacima uključenima u analizu situacije u Agrokoru, a to su bili Ramljak, Bricelj, Korunić, Matić i Besak.
Prijedlog New Deala osiguravao je zadržavanje vlasništva Agrokora u hrvatskim rukama te je jamčio njegovu integriranost u proizvodne i distribucijske procese s prioritetom plasmana domaćih proizvoda. New Deal je imao tri faze transformacije Agrokora od kojih je najbitnija ona treća prema kojoj bi se najveći dio financijskog duga reciklirao putem izdavanja obveznica za njegovo refinanciranje od strane poduzeća koje bi preuzelo sve obaveze Agrokora. Obveznice bi bile izdane uz prinos od 1 posto što bi bitno olakšalo njihovu otplatu s obzirom na to da je prosječna cijena zaduživanja Agrokora prije bila viša od osam posto. Tako izdane obveznice bi HNB prihvaćao kao prvorazredni kolateral što bi bankama ublažilo pad kamatnih prihoda u odnosu na očekivane.
Agrokor bi bio ostao u hrvatskim rukama. No Dalić je to sasjekla, a javnost je ostala uskraćena za alternativu.
Napomenimo kako oko donošenja Lex Agrokora nije postojala uobičajena javna rasprava u kakvoj bi alternative svakako došle do izražaja.
4. DALIĆ JE NAMJERNO RADILA U TAJNOSTI I OBMANJIVALA JAVNOST O TOME
"Ministarstvo gospodarstva, poduzetništva i obrta nije izradilo popis, zapis ili bilo koji drugi oblik dokumenta koji bi sadržavao popis pravnih i financijskih stručnjaka koji su davali mišljenja te nije zatražilo, niti posjeduje, pisani tekst mišljenja istih, u svezi izrade Prijedloga zakona", stajalo je u svibnju prošle godine u pismenom obrazloženju Ministarstva gospodarstva koje vodi potpredsjednica vlade Martina Dalić u odgovoru na pitanje tko je pisao Lex Agrokor.
Popisa, zapisa i dokumenta nije bilo jer je Dalić od početka, odnosno od 23. veljače, smisleno oformila radnu skupinu za Agrokor, iz kojeg će poteći Lex Agrokor, a da nikome od članova nije ponudila ugovor ili bilo koji vladin dokument iz kojeg bi bilo vidljivo da u iznalaženju rješenja za Agrokor rade za vladu. Dalić je s tom radnom skupinom komunicirala preko privatne mail adrese. Riječ je o očiglednoj zloupotrebi.
"Molimo svu komunikaciju koja je poslana sa službenih adresa (fizičkih i e-mail adresa) Ministarstva gospodarstva, a tiče se procesa izrade Zakona o postupku izvanredne uprave u trgovačkim društvima od sistemskog značaja za Republiku Hrvatsku", glasio je upit iz formulara Prava na pristup informacijama. Dalić je slobodno mogla na te upite odgovarati negativno.
Sastanci te tajne radne skupine održavani su prvo u vladi, a zatim u zgradi InterCapitala. Štoviše, putem maila i sama Dalić u jednom trenutku za sastanke nudi prostorije u vladi pa se odmah nakon toga ispravlja te nudi da se sastanak ipak održava u nekoj od poslovnih prostorija članova grupe "daleko od znatiželjnih očiju javnosti".
Riječ je o namjernoj obmani i tajnom udruživanju, koje je rezultiralo unosnim nagradama za konzultante u Agrokoru.
5. ITEKAKO ĆEMO PLATITI DALIĆKIN PLAN ZA AGROKOR
"Zakon o postupku izvanredne uprave vrlo je jasan: izvanredna uprava može završiti na tri načina - nagodbom, stečajem ili prekidom postupka od strane suda što ustvari implicira da vlasnik riješi problem. Nijedan od ova tri načina ne uključuje angažiranje sredstava poreznih obveznika i upravo zbog toga tijekom cijelog ovog procesa, svih ovih mjeseci, vlada inzistira na poštovanju zakona", rekla je Martina Dalić krajem prošle godine odgovarajući na pitanje hoće li porezni obveznici plaćati dug Agrokora.
Tvrdnju da građani neće plaćati dug Agrokora Dalić je ponovila više puta, baš kao i premijer Plenković.
Naravno, to nije točno. Državne institucije i tijela u vlasništvu države, kao što su HBOR, HPB, gradovi i općine, HAC, ministarstva, HEP, Hrvatske vode i slično, na Agrokoru su prema nekim izračunima već sada izgubili preko 1,2 milijarde kuna. Primjerice, HBOR i HPB davali su kredite Agrokoru koji se neće moći naplatiti jer ti subjekti nisu bili uključeni u roll up.
Gradovi i općine također su u ovoj priči itekako izgubili na nenaplaćenim naknadama za komunalne doprinose i prireze, dok su druge javne i državne institucije izgubile sredstva iz vodnih, šumskih i drugih naknada. Radi se, dakle, o potraživanjima koja ovi subjekti imaju prema Agrokoru, a koja stoje posljednja u naplatnom redu i koja će vrlo vjerojatno biti otpisana.
Računica je jednostavna i ona do sada iznosi 1.274.935.442,55 kuna koliko iznose potraživanja koja nikada neće biti naplaćena, a krajnji iznos će biti poznat nakon nagodbe. Isto tako, povrat ulaganja budućih vlasnika restrukturiranog Agrokora vrlo vjerojatno će se vratiti putem viših cijena i tarifa naplaćenih od korisnika banaka ili kupaca proizvoda i usluga plasiranih putem Agrokorovih poduzeća.