BORBA protiv korupcije je težak, spor i često opasan proces. Za provođenje antikorupcijskih zakona treba imati hrabrosti i upornosti. Malo koja osoba posjeduje želju, znanje i volju za posao lovca na korumpirane političare.
Jedna od osoba koje su bile jako predane borbi protiv korupcije i zbog toga su bile slavljene u svojim zemljama je Laura Codruta Kövesi. Slabo poznata u Hrvatskoj, ali nema osobe u Rumunjskoj koja ne zna za nju.
Dok je bila na čelu rumunjskog Ureda za borbu protiv korupcije od 2013. do 2018., političari u Rumunjskoj su strahovali od nje. Istražila je nekoliko tisuća članova koruptivne mreže Rumunjske, od političara, sudaca i poduzetnika do novinara. Njena neumoljiva borba je rezultirala osudom nekoliko desetaka gradonačelnika i lokalnih moćnika, nekoliko ministara, više od deset parlamentarnih zastupnika, a kruna svega bila je osuda bivšeg premijera Rumunjske Adriana Nastasea i gradonačelnika glavnog grada Sorina Oprescua.
Trenutno je na čelu Ureda europskog javnog tužitelja (EPPO), koji je odgovoran za uhićenje bivšeg ministra poljoprivrede Tomislava Tolušića u aferi oko takozvane "vinske omotnice" zbog kaznenih djela subvencijske prevare i zlouporabe položaja i ovlasti.
Strah korumpiranih političara u Rumunjskoj
Rođena je 1973. u središnjoj Rumunjskoj, a otac joj je također bio javni tužitelj. Studij prava upisuje 1991., upravo u trenutku kada Rumunjska izlazi iz komunističkog pravnog uređenja, a 1995. završava studij i postaje javna tužiteljica na sudu u gradu Sibiu.
Od 2006. do 2012. je glavna javna tužiteljica Rumunjske, a u međuvremenu stječe doktorat iz prava na sveučilištu u Temišvaru. Na čelu rumunjskog Ureda za borbu protiv korupcije bila je od 2013. do 2018. i za to je vrijeme postala strah svih dužnosnika u Rumunjskoj uključenih u korupciju.
Osuda je bilo preko 90 posto, a Ured za borbu protiv korupcije koji je vodila postao je institucija kojoj su Rumunji najviše vjerovali. U jednoj anketi 2016. 60 posto građana Rumunjske je izjavilo da ima povjerenja u Ured, dok je vladi vjerovalo samo 22 posto građana, a parlamentu tek 12 posto.
Nakon što je više od pet godina bila šefica Ureda za borbu protiv korupcije, gdje je nadgledala kazneni progon bivšeg premijera, ministara, brojnih gradonačelnika i poduzetnika optuženih za korupciju, smijenjena je po nalogu ministra pravosuđa u srpnju 2018. Bila je to godina masovnih uličnih prosvjeda protiv rumunjske vlade.
Veliki prosvjedi u Rumunjskoj 2017. i 2018.
Još u siječnju 2017. počele su demonstracije diljem Rumunjske zbog planova tadašnje vlade premijera Sorina Grindeanua da se izmijene neki antikorupcijski zakoni, uvede oprost za određene korupcijske radnje i općenito izmijene zakoni koji se odnose na zloupotrebu položaja i ovlasti. Na vrhuncu prosvjeda, kroz veljaču 2017., prosvjednici su se brojili u stotinama tisuća.
Zahtijevalo se odustajanje od novih zakona, koji bi ublažili kazne za korupciju, raspuštanje vlade i raspisivanje novih izbora. Postigao se široki konsenzus medija i društva oko toga da je cilj novih izmjena da se smanje kazne za korupciju onima koji su već osuđeni te prekinu procesi u slučajevima kada je suđenje u tijeku.
31. siječnja 2017. su zakoni ipak doneseni. Iako je na dnevnom redu sjednice vlade bilo samo prihvaćanje prijedloga proračuna za 2017., vlada je te večeri tijekom sjednice tajno predstavila i potvrdila prijedloge zakona.
Ministar pravosuđa Rumunjske Florin Iordache te večeri je objavio novinarima da su prijedlozi zakona odobreni i 30 minuta nakon toga počeo je prosvjed. U roku od dva sata prosvjed je narastao na 15.000 ljudi unatoč kasnim satima i hladnom vremenu. Zgrada vlade potpuno je okružena u par sati.
Kroz 2017. su se prosvjedi gotovo svakodnevno održavali, a u lipnju je postavljen novi premijer iako iz iste stranke kao i prijašnji. U siječnju 2018. i taj premijer daje ostavku, a prosvjedi se ponovno intenziviraju. 20. siječnja je od 50 do 100 tisuća ljudi sudjelovalo u maršu protiv korupcije ulicama Bukurešta. Izabrana je nova premijerka, iz iste stranke, a prosvjedi su se nastavili.
Neko vrijeme se smiruju, ali u kolovozu počinju novi masovni prosvjedi, koji postaju nasilni. Policija je koristila suzavac i vodene topove, a neki prosvjednici su pretučeni. Ozlijeđeno je oko 450 prosvjednika.
Sporni zakoni su na kraju povučeni, a stranka koja ih je izglasala, Socijalno-demokratska Stranka (SDP), izgubila je predsjedničke izbore 2019. Na parlamentarnim izborima 2020. izlaznost je iznosila samo 33.33 posto, a iako je SDP izgubio velik broj mjesta, ipak je ostao najjača stranka. No zbog gubitka velikog broja mjesta nije mogla sastaviti novu vladu, pa je vlast preuzela koalicija predvođena Nacionalnom Liberalnom Strankom (PNL).
Smijenjena politički montiranim procesom
Početkom 2018. tadašnji ministar pravosuđa predložio je razrješenje Laure Codrute Kövesi s mjesta glavne tužiteljice Ureda za borbu protiv korupcije, nakon što je podnio izvješće o njezinom načinu vođenja te institucije.
Među optužbama su bili pretjerano autoritarno ponašanje, uključenost u istrage drugih tužitelja, određivanje prioriteta dosjea prema medijskom utjecaju, kršenje odluka Ustavnog suda Rumunjske i nelegalni dogovori s tajnom službom Rumunjske. Predsjednik ju je ispočetka odbio smijeniti, ali ga je odluka Ustavnog suda natjerala na to.
5. svibnja 2020. Europski sud za ljudska prava presudio je da je spomenutim otpuštanjem Kövesi povrijeđeno njezino pravo na pošteno suđenje, kao i pravo na slobodu govora. U listopadu 2019. potvrđena je kao prva čelnica novouspostavljenog Ureda europskog javnog tužitelja (EPPO), koji se posebno bavi prevarama koje uključuju fondove EU i međudržavne porezne prevare.
Na čelu je tijela EU koje čisti Hrvatsku od lopova
Prije uspostave EPPO-a samo su državne vlasti mogle istraživati i procesuirati zločine s fondovima EU i poreznim prevarama, a nisu mogle djelovati izvan svojih granica. OLAF i Europol također nisu mogli djelovati.
Institucija je decentralizirana, bazirana oko delegiranih europskih tužitelja koji se nalaze u svakoj državi članici koja sudjeluje. Središnji ured sastoji se od glavnog europskog tužitelja uz podršku 22 europska tužitelja, kao i tehničkog i istražnog osoblja. EPPO može zatražiti uhićenje osumnjičenika, ali to mora potvrditi nadležno državno tijelo.
Do sada se Poljska, Mađarska, Švedska, Danska i Irska još nisu priključile radu Ureda europskog javnog tužitelja.
Osim Tolušića, po nalogu Ureda europskog javnog tužitelja na čelu s Laurom Codrutom Kövesi uhićeni su i predsjednik uprave GK grupe Robert Gotić, bivši direktor Grupe Coning Stjepan Ptiček te bivši direktor Varkoma Željko Bunić, u aferi Pročistač.
Na listu treba dodati i bivšu HDZ-ovu ministricu Gabrijelu Žalac te ravnatelja Središnje agencije za financiranje i ugovaranje programa i projekata Tomislava Petrića, u aferi Softver. Ured je u svibnju objavio i da istražuje 10 hrvatskih državljana, među kojima su među kojima su i gradonačelnik Nove Gradiške Vinko Grgić, bivši velikogorički gradonačelnik Dražen Barišić te poduzetnik Krešo Petek.
Poprilično dobar rezultat rada ispostave Ureda europskog javnog tužitelja u Hrvatskoj jer je uspostavljen tek prije malo više od godinu dana, 1. lipnja 2021. S obzirom na to tko je šefica na razini cijele EU, beskompromisna borba protiv korumpiranih političara može se očekivati i dalje, a do kraja godine bi ispostava u Hrvatskoj mogla nakupiti pozamašan broj predmeta.