CNN je objavio zanimljivu reportažu o Bjelorusima koji u šumi u Poljskoj, nedaleko od granice s Ukrajinom, prolaze vojnu obuku. Sami sebe nazivaju bataljunom Pohonija. Radi se o skupini od 30-ak bjeloruskih emigranata, koji mahom žive u Poljskoj i drugim zemljama širom Europe te se nadaju da će se pridružiti stotinama svojih sunarodnjaka koji već ratuju protiv ruske vojske u Ukrajini.
Bjeloruski volonteri kažu kako, ako žele osloboditi Bjelorusiju od čvrstog stiska ruskog predsjednika Vladimira Putina, on prvo mora biti poražen u Ukrajini.
Tko su bjeloruski volonteri?
U skupini su muškarci stari od 19 do 60 godina. Nose replike jurišne puške kalašnjikov te uvježbavaju osnovne vojne manevre i taktike. Gotovo nitko od njih nema iskustva u borbi. Među njima su profesionalni igrač pokera, rock glazbenik i električar.
Vođa skupine je disident i restorater Vadim Prokopjev. "Ovo je naša prilika. Pozvao sam Bjeloruse da se uključe u borbu na strani Ukrajine jer je to prvi korak uoči borbe za Bjelorusiju", rekao je Prokopjev za CNN.
Većina članova skupine, uključujući Prokopjeva, bila je prisiljena napustiti Bjelorusiju 2020. godine, kad je proruski diktator i Putinov saveznik Aleksandar Lukašenko krvavo ugušio masovne prosvjede koji su izbili nakon što je proglasio pobjedu na izborima koje neovisni promatrači smatraju namještenima.
"Ako Ukrajina izgubi, Bjelorusija neće imati baš nikakve šanse za slobodu"
"Ako Ukrajina izgubi ovaj rat, Bjelorusija neće imati baš nikakve šanse za slobodu. Ako Ukrajina pobijedi rat, to će značiti da će Putin biti jako oslabljen i neće više moći podržavati Lukašenka ruskim resursima", tumači Prokopjev.
Borci iz bataljuna Pohonija žele se priključiti Međunarodnoj legiji za obranu Ukrajine, vojnoj postrojbi sastavljenoj isključivo od stranih volontera. No u trenutku kad su ih posjetili CNN-ovi reporteri, bjeloruski borci još nisu bili primljeni u tu postrojbu.
Stotine bjeloruskih volontera su već u Ukrajini te se bore rame uz rame s ukrajinskim vojnicima. Četvorica su ubijena od početka ruske invazije, rekla je bjeloruska oporbena čelnica Svetlana Tihanovskaja.
"Bjeloruski narod razumije da sudbina Bjelorusije ovisi o sudbini Ukrajine i zato je sad vrlo važno osloboditi Ukrajinu kako bismo se lakše riješili Lukašenkova režima na našem tlu", rekla je prekjučer Tihanovskaja za CNN.
Moskva, naime, koristi Bjelorusiju kao ključnog saveznika u invaziji na Ukrajinu. Na početku sukoba Putin je naredio svojim snagama da u Ukrajinu uđu preko granice s Rusijom i Bjelorusijom.
Bliske veze Putina i Lukašenka
Rusija koristi Bjelorusiju kao odskočnu dasku za mnoge zračne operacije u Ukrajini, pokazuju obavještajni podaci koje su prikupili NATO-ovi špijunski avioni. Ukrajinska vojska tvrdi da je oborila više projektila koji su ispaljeni s teritorija Bjelorusije.
Nakon što Rusi nisu uspjeli osvojiti Kijev, ruske snage na sjeveru Ukrajine povukle su se upravo u Bjelorusiju kako bi se pregrupirale.
NATO pak strahuje da bi Putin mogao pozvati Lukašenka da angažira bjelorusku vojsku kako bi pomogla ruskim snagama na bojišnici. U tom slučaju bi moglo doći do situacije da Bjelorusi, volonteri koji ratuju za Ukrajinu i Lukašenkova vojska, ratuju jedni protiv drugih.
Bidenova administracija kaznila je Minsk uvođenjem sankcija usmjerenih protiv bjeloruskih obrambenih kompanija, ministra obrane. Suspendirani su i uobičajeni trgovinski odnosi između SAD-a i Bjelorusije.
No Lukašenko nije pokazao nikakvo žaljenje. "Mi nismo započeli ovaj rat, naša savjest je čista, ali drago mi je da je počeo", rekao je Lukašenko novinarima u ožujku.
Ranije ovog tjedna Putin je zahvalio Lukašenku na potpori: "Nikad nismo sumnjali da će, ako nas itko podrži, to biti Bjelorusija."
"Oni su pravi heroji"
Bjeloruska oporba, rasuta i krhka nakon gušenja prosvjeda 2020. godine, kaže da su volonteri dio šireg napora za destabilizaciju Lukašenkova režima.
"Svi ti bjeloruski borci su pravi heroji. Sada brane Ukrajinu, a jednog dana bi mogli braniti Bjelorusiju", rekla je Tihanovskaja. "I najdulje putovanje mora početi negdje. Zato sada gradimo malu silu kako bismo s vremenom izgradili veću", rekao je Prokopjev.