PISALI SMO kako Ministarstvo poljoprivrede ima webshop, odnosno internetsku tržnicu na kojoj radi najmanje 25 zaposlenih te se plaćaju i održavanje i hosting.
>>Ovo je webshop Ministarstva poljoprivrede. U godinu i pol imali su 500 kupaca
Ukupno je 250 tisuća kuna plaćeno kompaniji Agrivi, specijaliziranoj za izradu informatičkih rješenja u poljoprivredi, digitalizaciju i općenito IT podršku poljoprivrednicima. Uz to, objavljen je natječaj za migraciju i nadogradnju vrijedan 350.000 kuna, koji je poništen 6. prosinca.
U svakom slučaju, radi se o želji države da na taj način prodaje proizvode malih proizvođača.
Pokušaj je to koji nije uspio, jednostavno rečeno - projekt nije zaživio.
Prijavljeno je 949 proizvođača iz cijele Hrvatske. Prema Upisniku poljoprivrednika koji vodi Agencija za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju, u Hrvatskoj djeluje 170.837 pravnih osoba koje obavljaju poljoprivrednu djelatnost, što uključuje obiteljska gospodarstva, samoopskrbna poljoprivredna gospodarstva, zadruge i trgovačka društva. Izraženo u postocima, tek je 0.5% pravnih osoba koje obavljaju poljoprivrednu djelatnost u Hrvatskoj prijavljeno u internetsku trgovinu Ministarstva poljoprivrede.
A ovo nije prvi put da se država petlja u ovakve projekte, odnosno u slobodno tržište. To najčešće loše završi po samu državu.
Slavna CRO kartica
Na pamet nam prvo pada projekt CRO kartice.
Projekt je to nastao kao poticaj domaćim turistima za putovanja po Hrvatskoj. Na karticu poslodavci uplaćuju neoporezivih 2500 kuna po radniku, a može se koristiti u svim poslovnim objektima koji su uključeni u program.
>>Ministarstvo se hvali da je broj onih koji nude popuste na CRO karticu narastao na 8
Ideja je u startu pogrešno zvučala jer nije bilo jasno zašto netko želi da se 2500 kuna uplati na nekakvu karticu pa da osoba taj novac može trošiti na za to predviđenim mjestima, a ne da novac osoba dobije na račun te ga iskoristi za što želi.
Još prije tri godine tadašnji ministar turizma Gari Cappelli izjavio je da će CRO kartica omogućiti između 10 i 21 tisuće novih radnih mjesta te od sedam do 11 milijardi kuna novih investicija. Kartica je trebala biti upotrebi od 1. siječnja prošle godine, potom od 1. lipnja, a na kraju je u opticaj puštena 1. srpnja.
U svakom slučaju, projekt je to koji je počeo u mandatu nekadašnjeg ministra turizma Garija Cappellija, a nastavila ga je ministrica Nikolina Brnjac.
Svaljena priča na koronu
Ona je lani izjavila da projekt nije uspio zbog korone.
"Imamo oko 2000 izdanih CRO kartica. Nažalost, mislim da je sada pogrešno vrijeme. Koronavirus je usporio to. Vidjet ćemo kakvi će biti rezultati kasnije, ali smatram to dugoročno dobrim projektom jer samom poslodavcu omogućuje isplatu 2500 kuna neoporezivo i neke popuste za korisnike", rekla je ona u kolovozu 2020. godine.
>>Sjećate se CRO kartica? Od 40.000 naručenih koristi ih se samo 2300
Index je u listopadu 2020. pisao kako se od srpnja te godine koristi 2300 kartica te da su na njih od 8. srpnja do 30. rujna uplaćena oko 3 milijuna kuna, a dosad je od tog iznosa potrošeno milijun kuna. Naručeno je ukupno 40 tisuća kartica.
Inače, udruga Glas poduzetnika provela je anketu među poduzetnicima i više od 90 posto njih izjasnilo se da svojim zaposlenicima neće davati CRO kartice.
"Nas stvarno zanima za koga se izdaju te kartice i tko će to platiti. Pokušavalo se prebaciti plaćanje regresa javnom sektoru na te kartice, no to su odbili, tako da ih neće dijeliti ni u javnom sektoru niti će ih dijeliti poduzetnici, tako da je ta CRO kartica debakl od početka", kazao je Bujas za Index.
Izdano 3359 kartica
No, što se s projektom događa sada?
Iz Ministarstva turizma su nam odgovorili kako je trenutno plaćanje usluga karticom moguće u svim ugostiteljskim objektima (restorani, kafići, fast food itd.) te u svim objektima koji pružaju uslugu smještaja (hoteli, kampovi, pansioni, privatni iznajmljivači itd.) koji prihvaćaju plaćanje bankovnim karticama. Karticom je također omogućeno plaćanje usluga chartera (iznajmljivanje brodova) te plaćanje ostalih turističkih usluga na području RH putem turističkih agencija.
"Daljnje aktivnosti na razvoju projekta 'Hrvatska turistička kartica' idu u smjeru proširenja prihvatljivih turističkih djelatnosti koje se mogu plaćati Hrvatskom turističkom karticom kako bi se uključili i ostali nacionalni parkovi, parkovi prirode, muzeji, kazališta i sl., a nastavak ovih aktivnosti predviđen je nakon smirivanja aktualne pandemije. Naime, zbog specifičnih okolnosti uzrokovanih pandemijom, kada su poslodavci brinuli primarno o očuvanju radnih mjesta, bile su smanjene mogućnosti intenzivnijeg razvoja projekta", navodi se u odgovoru Ministarstva te se dodaje da je karticu moguće zatražiti u poslovnicama Hrvatske poštanske banke ili Podravske banke te da će se ostale banke priključivati sukladno provedbi Mjere u skladu sa svojim mogućnostima i poslovnim odlukama.
Pitali smo Ministarstvo koliko je projekt ukupno koštao državu, a dobili smo odgovor koji se tiče održavanja i uspostave izvještajnog sustava.
"Ministarstvo turizma i sporta, nakon provedenog postupka javne nabave, sklopilo je u ožujku 2020. godine Ugovor s AKD d.o.o., ukupne vrijednosti 456.250,00 kuna, za uspostavu i održavanje izvještajnog sustava praćenja provedbe mjera i korištenje Platnog instrumenta 'Hrvatska turistička kartica', koji je potpisao tadašnji ministar Gari Cappelli", stoji u njemu.
"Do 30. studenog 2021. godine izdano je 3359 kartica, ukupne vrijednosti uplata u iznosu od 15.381.730 kuna te ukupne potrošnje vrijednosti 13.377.947 kuna. Do sada je ukupno ostvareno više od 65 tisuća transakcija", navodi se u odgovoru.
Inačica CRO kartice za djecu
Država je uspostavila i inačicu CRO kartice za - djecu.
>>Nakon fijaska CRO kartice država je izmislila istu stvar, ali za djecu
Radi se o projektu Mudrica - e-dječja kartica.
"E-dječja kartica Mudrica projekt je Središnjeg državnog ureda za demografiju i mlade, namijenjena je roditeljima i skrbnicima, čije korištenje, u suradnji s javnim i privatnim sektorom, omogućava razne pogodnosti i popuste na proizvode i usluge", stoji u opisu Mudrice.
"E-dječja kartica - Mudrica je aplikacija za mobilne uređaje (iOS i Android), namijenjena je roditeljima, čije korištenje omogućava pogodnosti ili popuste na robe ili usluge s dogovorenim partnerima", nešto je jasniji opis na samoj stranici Mudrice.
Ukratko, u suradnji s partnerima, od kojih je većina u vlasništvu države, roditelji za djecu mogu ostvarivati nekakve popuste. U Ministarstvu rada smatraju da je riječ o pronatalitetnoj mjeri, odnosno da će postojanje Mudrice ljudima biti plus kad razmišljaju o stvaranju potomstva.
Većina partnera su državne firme.
Projekt zasad košta 3.2 milijuna kuna
Iz Središnjeg državnog ureda za demografiju i mlade objasnili su nam kako projekt s danom 21. prosinca 2021. godine navršava godinu dana postojanja.
"Trenutno se radi na poboljšanju informatičkog sustava prema sugestijama od strane korisnika, partnera te samih službenika koji su sudjelovali u razvoju. Do sada je aplikacija preuzeta više od 16.000 puta. E-dječja kartica - Mudrica trenutno broji 15.300 korisnika te je taj broj u svakodnevnom linearnom porastu", naveli su.
Odgovorili su na pitanje koje se tiče novca koji je ukupno uložen u projekt.
"Ukupna ulaganja u Projekt e-dječja kartica - Mudrica u 2020. godini i 2021. godini iznose 3.264.782,61 kn s PDV-om", naveli su iz Ureda, dodajući kako na projektu Središnjeg državnog ureda za demografiju i mlade rade državni službenici zaposleni u Središnjem državnom uredu za demografiju i mlade.
Što se tiče partnera, naveli su da ih je iz privatnog i javnog sektora 103. Njih 23 su iz kategorije transport i putovanja, 22 iz kategorije kultura i obrazovanje, dok 21 pripada sektoru turizma, sporta i zabave, a 16 sektoru trgovine. Ured je pronašao i 11 partnera za kategoriju zdravlje i ljepota, osam partnera za dom i vrt te je u kategoriji usluge suradnja ostvarena s dva partnera.
Otvorena trgovina na malo
Ne treba zaboraviti ni činjenicu da se Hrvatska odlučila okušati u maloprodaji prehrambenih proizvoda - sira, pršuta, jaja, šunke, ribe i druge hrane.
>> Država otvorila dućan sa sirom i jajima. To nije samo bizarno nego i opasno
Tako je u središtu Zagreba lani u prosincu otvorena Kuća hrvatske hrane - Crotaste. Trgovina je, kako su objavili mediji, rezultat suradnje Hrvatske agencije za poljoprivredu i hranu (HAPIH), Agro-klastera Vukovarsko-srijemske županije i te, najistočnije hrvatske županije, kao i Ministarstva poljoprivrede.
Ministrica Vučković i ministar Banožić fotografirali su se na otvorenju dućana
Znakovita je izjava koju je tada za Index dao predsjednik Uprave Emmezete Slobodan Školnik.
"To je zapravo nelojalna konkurencija trgovcima. Država se ne bi trebala baviti poslom u kojem postoji jaka konkurencija i brojni poduzetnici koji znaju taj posao i dokazali su se na tržištu niti to spada u njene djelatnosti. Ako već žele promovirati hrvatske proizvode, što nisu otvorili takvu trgovinu u Londonu, Parizu ili Madridu?! U isto vrijeme spašavaju gubitaše", ističe za Index predsjednik Uprave Emmezete Slobodan Školnik.
"Država je kroz razne državne institucije pokazala fundamentalno nerazumijevanje tržišne ekonomije i pozicije države u takvoj ekonomiji. Nije im, recimo, palo na pamet da tim novcem potaknu osnivanje zadruge koja bi bila predstavnik OPG-ova, kao što je zadrugarstvo temelj švicarske i brojnih drugih europskih ekonomija, nego otvaraju državni dućan novcem poreznih obveznika koje nitko ništa nije pitao. Ovo nije prvi takav primjer u zadnjih nekoliko mjeseci, prisjetimo se velebne predizborne najave državnog booking portala i dubrovačkog studentskog doma koji nudi ugostiteljske usluge", prokomentirao je tada za Index suosnivač i izvršni direktor Glasa poduzetnika Dražen Oreščanin.
Prihod od 600 tisuća kuna
Iz Hrvatske agencije za poljoprivredu i hranu odgovorili su nam da trgovina posluje u okviru Agro-klastera d.o.o. Vinkovci, a misije tvrtke su povezivanje malih proizvođača hrane, promocija i plasman njihovih proizvoda na tržišta koja su im teško dostupna. Prema odgovoru koji smo dobili, državni dućan u godinu dana je dnevno u prosjeku zarađivao 1660 kuna, dok je prosječni iznos svakog izdanog računa iznosio oko 120 kuna.
"Kontaktirali smo partnera, Agroklaster d.o.o., da nam za potrebe pisanja ovog odgovora iskaže ostvareni prihod od otvaranja, on je s danom 11.12.2021. godine iznosio oko 600.000 kuna, a u trgovini je do sada ispostavljeno nešto više od 5000 fiskalnih računa", navodi se u odgovoru.
"Hrvatska agencija za poljoprivredu i hranu uložila je u uređenje i opremanje trgovine 225.881,40 kn. U potresu koji je pogodio Zagreb početkom ove godine bilo je određenih oštećenja zidova, posebice stropova na galeriji, te je još dodatnih 53.612,50 kn uloženo u sanaciju", dodaju.
"U svrhu prodaje i promocije u trgovini se nudi veliki broj proizvoda sa zaštićenim europskim i hrvatskim oznakama kvalitete i sljedivosti i svi proizvodi su isključivo hrvatskog porijekla. U 70 metara kvadratnih trgovine Crotaste do sada je plasirano 830 raznih artikala, a poslovni odnos je ostvaren s više od 400 OPG-ova iz cijele Republike Hrvatske. Ni jedan OPG koji je bio zainteresiran za suradnju i ponudu svoje robe u ovom prostoru nije odbijen", naveli su.
Odgovorili su i kako u trgovini Crotaste rade tri djelatnika koji imaju zaključene ugovore o radu na određeno vrijeme s Agro-klasterom d.o.o., od čega jedna prodavačica na puno radno vrijeme, druga prodavačica na nepuno radno vrijeme i stručni suradnik - komercijalist, koji je zadužen za narudžbe i isporuke robe, također na puno radno vrijeme
Online portal za booking, srećom za sada samo ideja
HDZ je u svojoj kampanji za parlamentarne izbore 2020. godine, pak, najavio kako će država pokrenuti online portal za booking, uz proviziju od pet posto.
Naveli su i kako će otvoriti 20.000 novih radnih mjesta u turizmu te potaknuti izgradnju do 7000 novih hotelskih soba do kraja mandata.
>>HDZ najavljuje: Pokrenut ćemo portal za booking i zaposliti 20.000 ljudi
To je odmah naišlo na brojne negativne reakcije.
"HDZ ovim segmentom svog programa pokazuje da je protiv slobodnog tržišta, i to na onaj najgadljiviji način, direktnog uplitanja u isto s našim novcem, praktički velike većine tvrtki, a i samim tim projektom je direktna i u cijelosti nelojalna konkurencija i svim RH portalima i putničkim agencijama koji u svojim paketima/aranžmanima nude i privatni smještaj", rekao je tada Hrvoje Bujas iz udruge Glas poduzetnika.
"Ovo je dvostruko ljeviji program od onog koji nudi Restart koalicija jer predviđa još veću ulogu države u ekonomiji. Program koji nudi HDZ je otvoreni poziv na još veću involviranost države u ekonomiji. Problem je jedino to što se to radi tuđim novcem", upozorio je za Index financijski stručnjak i konzultant Andrej Grubišić.
"Prosječan strani turist smještaj nalazi pomoću dvije ili tri digitalne platforme. Kakva je tu logika da država pokrene nekakvu domaću digitalnu platformu za smještaj i kako bi ona uopće konkurirala digitalnim svjetskim divovima?" zapitala se Maruška Vizek iz zagrebačkog Ekonomskog instituta.
Pitali smo Hrvatsku turističku zajednicu više o ovom projektu, no oni su nas uputili na Ministarstvo turizma od kojega nismo dobili odgovor.
Kupovina INA-e, milijuni eura bačeni na konzultante
Država, također, s vremena na vrijeme spomene kako želi kupiti, odnosno nacionalizirati INA-u.
Mađarski MOL najveći je pojedinačni dioničar INA-e u kojoj drži 49.1 posto dionica (4.908.207 dionica), dok hrvatska država ima 44.8 posto (4.483.552 dionice), a privatni i institucionalni dioničari 6.1 posto dionica (608.241 dionicu).
Do nacionalizacije INA-e još uvijek nije došlo, ali simptomatično je kako se s vremena na vrijeme to spomene, onako, kao se napominje da se misli o nacionalnom interesu.
A, upravo obratno, ne treba biti nikakav ekonomski mag da se zaključi kako nacionalizacija naftne kompanije, kad je sve bliža budućnost koja podrazumijeva isključivo električne aute na cestama, dakle ona vozila koja ne idu na fosilna goriva, ne djeluje kao pametan gospodarski potez.
>>Vlada izabrala međunarodni konzorcij koji će ih savjetovati ako krenu u otkup dionica INA-e
No, tu se ne radi samo o praznim najavama nego su neki koraci već učinjeni. A ti koraci - koštaju.
Tako je vlada na sjednici 2018. usvojila prijedlog odluke o odabiru investicijskog savjetnika u transakciji moguće kupnje dionica koje drži MOL u INA-i i naknadne prodaje kupljenih dionica strateškom partneru te o davanju ovlasti za pregovore s odabranim investicijskim savjetnikom.
Izabrana je zajednička ponuda koju su dali Morgan Stanley, Intensa Sanpaolo i PBZ Zagreb. Cijena? Osam milijuna eura.
>>Vlada odabrala novu konzultantsku tvrtku za otkup dionica Ine od MOL-a
No, tu su stvari očito zapele.
Premijer Andrej Plenković kazao je na sjednici vlade 2019. da je došlo do poteškoća s odabranim konzultantom za INA-u, da poteškoće nisu bile razriješene kako je odgovaralo vladi te da je odabrana druga globalna investicijska kuća, koja je također bila na natječaju.
Angažirana je te 2019. godine konzultantska kuća Lazard. Inače, cijena usluge Lazarda je nešto veća od prvotno prihvaćene ponude te je iznosila gotovo devet milijuna eura.
Inače, kako su nam pojasnili iz Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja, s prvotno odabranim konzorcijem nije potpisan ugovor o pružanju usluga investicijskog savjetnika pa mu nisu ni isplaćena nikakva financijska sredstva.
Pitali smo Ministarstvo koliko je novca isplaćeno Lazardu.
"Vrijednost njihove ponude bila je 8.945.000,00 eura, što uključuje naknadu za fazu pripreme transakcije, naknadu za fazu izvršenja - transakciju kupnje dionica, ukoliko ona bude uspješno izvršena, te naknadu za trošak angažiranja ostalih profesionalnih savjetnika - pravnih, računovodstvenih, komercijalnih, tehničkih, te savjetnika za zaštitu okoliša, a čiji angažman je nužan radi uspješne provedbe planirane transakcije. Od tog iznosa, Republika Hrvatska je do sada isplatila samo naknadu za fazu pripreme transakcije i to u iznosu od ukupno 22.803.38,66 kuna. Iznos obuhvaća naknadu investicijskom savjetniku Lazard Frères SAS, kao i naknade za usluge koje su, u postupku dubinskog pregleda poslovanja INA-e, pružili ostali profesionalni savjetnici pravne, računovodstvene, komercijalne i tehničke struke, te profesionalni savjetnici za zaštitu okoliša", naveli su iz Ministarstva.
Vrhovni sud pomrsio planove
Pitali smo Ministarstvo i u kojoj je moguća nacionalizacija trenutno fazi.
"O otkupu dionica koje MOL drži u INA-i održano je nekoliko sastanaka između predstavnika države i predstavnika MOL-a, a o tim sastancima nadležno Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja redovito izvješćuje javnost putem svojih mrežnih stranica www.mingor.hr. Više informacija o razgovoru dviju strana na temu realizacije otkupa dionica nismo Vam u mogućnosti dati, prije svega jer je INA kompanija listana na Zagrebačkoj burzi te bi iznošenje bilo kakvih detaljnijih podataka predstavljalo ponašanje suprotno odredbama Zakona o tržištu kapitala i Zakona o zaštiti neobjavljenih informacija s tržišnoj vrijednosti", odgovorili su.
Što se tiče kratke kronologije, vlada je MOL-u dala ponudu lani u studenome. Ministar Tomislav Ćorić je tada rekao da postoje dvije opcije otkupa dionica.
"Jedna je da država u cijelosti financira otkup dionica, što neizbježno povećava javni dug države i to ćemo nastojati izbjeći, a druga opcija je da se u otkup, uz državu, uključe domaće tvrtke", otkrio je on.
Ove godine, pak, MOL je poručio kako ne želi prodati svoj udio u INA-i po cijeni koja kompenzira njegove investicije u hrvatsku kompaniju.
Međutim, u međuvremenu je Vrhovni sud u listopadu odbio žalbe USKOK-a i optuženika te je potvrdio prvostupanjsku presudu kojom je bivši premijer Ivo Sanader zbog primanja mita od šefa mađarskog MOL-a Zsolta Hernadija osuđen na šest godina, dok je Hernadi kažnjen s dvije godine zatvora
Stoga je ministar Ćorić nedavno upitan o kupovini INA-e. Odgovorio je da su, s obzirom na sve ono što se dogodilo u proteklih mjesec dana i na pravomoćnu presudu Vrhovnog suda, okolnosti tog procesa bitno promijenjene u odnosu na one od prije nekoliko mjeseci.
Stoga, dodao je, u ovom trenutku ne može se očekivati odluka o otkupu.