ZAPADNE nacije i Japan u utorak su kaznili Rusiju novim sankcijama zbog njezine odluke o slanju vojske u separatističke regije istočne Ukrajine te su zaprijetile novim mjerama ako odluči provesti punu invaziju na susjednu zemlju.
U jednoj od najvećih sigurnosnih kriza od Drugog svjetskog rata Sjedinjene Države, Europska unija, Velika Britanija, Australija, Kanada i Japan objavili su planove sankcija kojima će ciljati ruske banke i elitu, a Njemačka je zaustavila proces aktivacije plinovoda Sjeverni tok 2 kojim se plin doprema iz Rusije ispod Baltičkog mora do Europe.
Ogorčen dugoročnim ciljem Ukrajine da se jednoga dana pridruži NATO-u, ruski predsjednik Vladimir Putin ustvrdio je da je Ukrajina recentna tvorevina iz doba Sovjetskog Saveza, a zapravo je po njemu povijesna ruska zemlja te je uz njezine granice nagomilao više od 150.000 vojnika, prema američkim procjenama.
Ruskim vojnicima Putin je naredio da u odmetnutim istočnoukrajinskim pokrajinama Doneck i Luhansk budu raspoređeni kao "mirovne snage".
Takvo opravdanje za raspoređivanje vojske je "besmislica", ocijenile su Sjedinjene Države.
"Jednostavno rečeno Rusija je upravo objavila da će otkinuti dio Ukrajine", rekao je u utorak američki predsjednik Joe Biden i poručio: "To je početak ruske invazije."
Satelitske snimke
Satelitske snimke američke tvrtke Maxar u protekla 24 sata pokazuju nekoliko novih raspoređivanja vojske i opreme na zapadu Rusije i više od 100 vozila na manjem poligonu zračnih snaga na jugu Bjelorusije.
Ukrajinska vojska rekla je rano u srijedu da je jedan vojnik poginuo, a šest je ranjeno u 96 incidenata granatiranja koje su izveli proruski separatisti u prethodna 24 sata. Dodaje da su separatističke snage upotrijebile teško topništvo, raketne sustave Grad.
Ukrajina je u srijedu počela regrutirati rezerviste u dobi od 18 do 60 godina, a maksimalno razdoblje služenja je jedna godina.
Ukrajinsko ministarstvo vanjskih poslova upozorilo je u srijedu Ukrajince da ne posjećuju Rusiju i pozvalo svoje građane koji su već tamo da napuste zemlju.
"Ministarstvo vanjskih poslova preporučuje građanima Ukrajine da se suzdrže od bilo kakvih putovanja u Rusku Federaciju, a onima koji se nalaze u toj zemlji da odmah napuste njezin teritorij", priopćilo je ministarstvo.
Američki državni tajnik Antony Blinken i francuski šef diplomacije Jean-Yves Le Drian u utorak su otkazali odvojene sastanke dogovorene s njihovim ruskim kolegom Sergejem Lavrovom jer Putinovim potezom frenetični tjedan zapadne diplomacije nije uspio okončati krizu.
Biden šalje još vojske u baltičke zemlje
Biden je najavio da će ojačati vojnu prisutnost u baltičkim zemljama, Estoniji, Latviji i Litvi slanjem 800 vojnika i osam borbenih zrakoplova F-35 na istočno krilo NATO-a, rekao je američki dužnosnik, no riječ je o preraspodjeli vojske, ne o dodatnim snagama.
Putin nije pratio Bidenov govor u utorak te će Rusija prvo sagledati što je SAD nametnuo pa će tek onda odgovoriti, rekao je glasnogovornik Kremlja Dmitrij Peskov, kako prenose ruske novinske agencije.
Putin je rekao u srijedu da neće pregovarati o ruskim interesima i sigurnosti svoje zemlje koji su za njega "bezuvjetni", ali je otvoren za dijalog i spreman pronaći "diplomatska rješenja" u krizi s Ukrajinom.
Moskva traži sigurnosna jamstva, uključivo obećanje da Ukrajina neće nikada postati članica NATO-a, no Zapad Putinu u paketu za razrješenje krize nudi mjere izgradnje povjerenja i kontrolu naoružanja.
Lavrov je odbacio prijetnju sankcijama Zapada kazavši: "Naši europski, američki, britanski kolege neće stati i neće se smiriti dok ne iscrpe sve mogućnosti takozvanog kažnjavanja Rusije."
Zaustavljen plinovod
Možda najvažnija mjera objavljena je njemačka odluka o zaustavljanu plinovoda Sjeverni tok 2, projekta vrijednog 11 milijardi dolara u vlasništvu ruskog plinskog diva Gazprom, a što će vjerojatno povećati cijene plina u Europi.
Plinovod od Rusije do Njemačke ispod Baltika, dug 1200 kilometara, tehnički je dovršen, a savezna agencija za mreže zaustavila je u studenom izdavanje dozvole tražeći od konzorcija Sjeverni tok 2, sa sjedištem u Švicarskoj, da se „organizira po njemačkim zakonima“, tj. da se odvoji vlasnička struktura od glavnog opskrbljivača, ruske državne kompanije Gazprom.
Projekt Sjeverni tok 2, koji su podržale sve njemačke vlade do sada i koji je trebao ublažiti pritisak na europske potrošače zbog skupe dobave energenata, od samog je početka izazvao prosvjed Ukrajine, Poljske i baltičkih članica EU zbog činjenice da plinovod potpuno zaobilazi teritorije tih zemalja te snažne kritike Sjedinjenih Država koje su upozoravale da će tim projektom Europa još snažnije energetski ovisiti o Rusiji.
Medvedev prijeti
Njemački ministar gospodarstva Robert Habeck upozorio je da će cijene plina u Europi vjerojatno rasti kratkoročno, a Dmitrij Medvedev, bivši ruski predsjednik, a sada zamjenik Sigurnosnog vijeća Rusije, dao je naslutiti da će se cijene plina udvostručiti.
"Dobrodošli u novi svijet u kojem će Europljani uskoro plaćati 2000 eura za tisuću kubika plina", napisao je Medvedev na Twitteru.
Kremlj je izrazio nadu da je zaustavljanje izdavanja dozvole za Sjeverni tok 2 privremena odluka i Putin je jasno dao do znanja da je Rusija "spremna nastaviti neprekidnu dobavu" plina svijetu.
Banke na udaru sankcija
Američke sankcije ciljaju ruske elite i dvije banke u državnom vlasništvu tako što ih isključuju iz američkog bankovnog sustava, braneći im trgovanje s Amerikancima i zamrzavajući njihovu aktivu u SAD-u. Sankcije također brane ruskoj vladi pristup financiranju na Zapadu.
Američke sankcije odnose se na banku VEB i vojnu banku Promsvjazbank putem koje se provode ugovori s područja obrane.
Dvije najveće ruske komercijalne banke, Sberbank i VTB dobit će američke sankcije ako Moskva odluči nastaviti dalje provoditi invaziju Ukrajine, najavio je američki dužnosnik.
Biden je objasnio da su nove sankcije u pripremi i bit će aktivirane u slučaju pune ruske invazije na Ukrajinu, no poručio je da su mjere osmišljene tako da ne štete Amerikancima u smislu rasta troškova energenata.
Rast cijene nafte
Cijene sirove nafte dosegnule su u utorak najviše razine od 2014. godine. Dužnosnik američkog State Departmenta rekao je da sankcije koje bi mogle biti nametnute u bliskoj budućnosti neće ciljati naftu i plin.
Britanija je uvela sankcije Genadiju Timčenku i još dvojici milijardera koji su blisko povezani s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom te protiv pet banaka - Rosija, IS Bank, GenBank, Promsvjazbank i Crnomorska banka.
Europska unija sankcionira 27 pojedinaca i entiteta, uključujući banke koje financiraju ruske političare i operacije na odcijepljenim teritorijima te mjere kojima cilja ruski dug.
Paket sankcija obuhvaća i sve članove donjeg doma ruskog parlamenta koji su glasali za priznanje odcijepljenih regija.