Na svjetskim su tržištima cijene nafte prošloga tjedna pale više od 3 posto, nakon dva tjedna rasta, jer se krajem godine očekuje povećanje proizvodnje OPEC-a, a trgovci nisu sigurni da će do tada potražnja značajnije porasti.
Na londonskom je tržištu cijena barela prošloga tjedna pala 3.5 posto, na 71.89 dolara, dok je na američkom tržištu barel pojeftinio 5.2 posto, na 68.18 dolara.
Pad cijena ponajviše je posljedica vijesti da Saudijska Arabija namjerava odustati od ciljane cijene barela od 100 dolara i povećati proizvodnju u prosincu kako bi povećala svoj tržišni udio.
Rijad je u više navrata demantirao da cilja određenu cijenu, a izvori u Organizaciji zemalja-izvoznica nafte (OPEC) poručuju da plan o povećanju proizvodnje ne predstavlja odmak od službene politike grupe.
Još ljetos OPEC i saveznici tog kartela najavili su da će od prosinca povećati proizvodnju za 180 tisuća barela dnevno.
Potpisan sporazum u Libiji
Negativno je na cijene utjecala i vijest da su sukobljene strane u Libiji potpisale sporazum kojim je riješen spor oko središnje banke i kontroli prihoda od nafte, što bi moglo značiti da će se izvoz nafte normalizirati.
Zbog tog sukoba, naime, libijski je izvoz u rujnu spao na samo 400 tisuća barela dnevno, dok je prije sukoba iznosio više od milijun barela dnevno.
Kako se očekuje povećanje ponude, cijene nafte nisu porasle ni nakon vijesti o novim monetarnim i fiskalnim poticajnim mjerama kineskih vlasti, najvećim od pandemije.
Tako su vlasti smanjile kamatne stope i stope izdvajanja obvezne rezerve banaka kako bi potaknule kreditiranje. U tom cilju najavile su i ubrizgavanje izdašnih sredstava u državne banke.
Te bi mjere trebale ubrzati rast kineskog gospodarstva, najvećeg svjetskog uvoznika nafte.
„Unatoč agresivnim poticajnim mjerama u Kini, zabrinutosti zbog OPEC-ovog plana povećanja proizvodnje pritisnule su cijene nafte”, pišu analitičari tvrtke Aegis Hedging u osvrtu na situaciju na tržištu.