U obrtu i djelatnostima slobodnih profesija u Hrvatskoj je krajem rujna ove godine bilo 223.365 zaposlenih, što je za 3.5 posto ili 8160 osoba manje nego na kraju kolovoza, pokazuju najnoviji podaci Državnog zavoda za statistiku (DZS).
U obrtu je krajem rujna 2024. bilo 205.219 zaposlenih, što je 3.9 posto ili 8478 zaposlenih manje nego u kolovozu.
Broj zaposlenih u djelatnostima slobodnih profesija uvećan je za 318 ili 1.7 posto, na njih 18.146.
Broj zaposlenih pao u 13 djelatnosti
Statistika pokazuje da je porast broja zaposlenih ostvaren u šest područja djelatnosti i kreće se od 0.1 posto u ostalim uslužnim djelatnostima, do 24.5 posto u rudarstvu i vađenju.
Broj zaposlenih pao je u 13 područja djelatnosti, u rasponu od 0.1 posto u zdravstvenoj zaštiti i socijalnoj skrbi, do 15.6 posto u pružanju smještaja te pripremi i usluživanju hrane.
Najviše je zaposlenih na kraju rujna unutar obrta i djelatnosti slobodnih profesija bilo u pružanju smještaja te pripremi i usluživanju hrane, njih 33.580, što je 15.5 posto manje nego u mjesecu ranije.
Slijedi građevinarstvo s 26.943 zaposlenih (jedan posto više), dok je u prerađivačkoj industriji radilo njih 25.480, pad od 1.9 posto.
Najveći pad u Ličko-senjskoj županiji
Prema županijama, broj zaposlenih u obrtu i slobodnim zanimanjima rastao je u osam županija i kreće se od 0.1 posto u Gradu Zagrebu do 0.8 posto u Koprivničko-križevačkoj županiji.
Pad je vidljiv u 11 županija i u rasponu je od 0.1 posto u Bjelovarsko-bilogorskoj županiji do 11.1 posto u Ličko-senjskoj županiji. U Sisačko-moslavačkoj i Karlovačkoj županiji broj zaposlenih ostao je na razini iz kolovoza 2024.