Kad se aktualni američki predsjednik Donald Trump prošlog rujna u New Yorku susreo s ukrajinskim predsjednikom Volodimirom Zelenskim, još kao kandidat na izborima, zračio je samopouzdanjem i tvrdio da bi mogao vrlo brzo zaustaviti rat u Ukrajini.
"Ako pobijedimo, mislim da ćemo to riješiti jako brzo", rekao je tada. Koliko brzo? To je variralo. Nekoliko dana prije tog susreta u televizijskoj debati rekao je da će "riješiti situaciju prije nego što i postane predsjednik". Time je nadmašio i svoje ranije obećanje iz svibnja 2023., kada je tvrdio da će okončati sukob u prva 24 sata mandata.
Trump je sada već više od dva mjeseca u Bijeloj kući i čini se da mu polako postaje jasno kako zaustavljanje ovako kompliciranog sukoba neće ići tako lako, piše BBC. Prošli vikend u televizijskom intervjuu priznao je da je bio "pomalo sarkastičan" kad je obećavao da će zaustaviti rat u jednom danu.
Nekoliko je razloga zašto stvari ne idu kako su Trump i njegov tim očekivali.
Trump oduvijek vjeruje da se sve može riješiti ako sjedne za stol s drugim vođom i postigne dogovor. S ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom prvi je put razgovarao 12. veljače sat i pol i razgovor je opisao kao "izuzetno produktivan". Ponovno su razgovarali 18. ožujka.
No ti pozivi nisu donijeli rezultat koji je Trump želio, privremeni 30-dnevni prekid vatre. Jedino što je uspio izvući od Putina bilo je obećanje da će Rusija prestati napadati ukrajinsku energetsku infrastrukturu.
Međutim, Rusija je to prekršila već nekoliko sati kasnije.
Putin je prošlog tjedna prvi put govorio o pregovorima, čak mjesec dana nakon telefonskog razgovora s Trumpom. Tada je dao do znanja da je protiv američkog pristupa koji prvo traži privremeni prekid vatre, a tek onda razgovor o trajnom miru.
Umjesto toga, Putin je rekao da se najprije moraju rješavati "temeljni uzroci rata", pod čime misli na širenje NATO-a i postojanje Ukrajine kao suverene države, što Rusija vidi kao prijetnju.
Izložio je dugačak popis pitanja i uvjeta za koje želi da se riješe prije nego što dođe do bilo kakvog dogovora.
Bijela kuća je zaključila da je prepreka miru upravo predsjednik Zelenski. Zapadni diplomati priznaju da je ukrajinskoj vladi trebalo vremena da shvati koliko se svijet promijenio dolaskom Trumpa.
No američki pritisak na Kijev, koji je kulminirao neslavnim sastankom u Ovalnom uredu - kada su Trump i njegov potpredsjednik JD Vance napali Zelenskog - potrošio je puno vremena i političke energije.
Osim toga, to je dodatno zategnulo odnose SAD-a i Europe, što je stvorilo još jedan diplomatski problem koji se morao rješavati. A svo to vrijeme Putin je čekao sa strane i promatrao.
Ukrajinska ponuda u početku je bila privremeni prekid vatre u zraku i na moru, što bi bilo lakše nadzirati. No prošlog tjedna na pregovorima u Džedi SAD je inzistirao na tome da prekid vatre obuhvati i više od 1200 kilometara dugu bojišnicu na istoku Ukrajine. To je odmah zakompliciralo cijelu priču, pa je Putin to odbio.
Ipak, čak i dogovor oko manje zahtjevne ideje - da se zaustave napadi na energetsku infrastrukturu - ima probleme. Pojedinosti tog dogovora bit će glavna tema pregovora koji bi se trebali održati u ponedjeljak u Saudijskoj Arabiji.
Vojni i energetski stručnjaci pripremaju popise potencijalno zaštićenih elektrana - nuklearnih i drugih - i pokušat će dogovoriti koja oružja ne bi smjela biti korištena.
No postavljanje jasnih granica između energetske infrastrukture i ostalih civilnih ciljeva neće ići brzo. Treba imati na umu i to da Ukrajina i Rusija ne razgovaraju izravno, već svaka strana pregovara s Amerikom, koja potom prenosi poruke. To dodatno usporava proces.
Trump je puno vremena potrošio na pokušaje da dogovori okvirni sporazum kojim bi američke tvrtke dobile pristup ukrajinskim ključnim mineralima. Neki su to vidjeli kao ulaganje u budućnost Ukrajine, a drugi kao iznuđivanje njezinih prirodnih bogatstava.
Zelenski je isprva inzistirao da se o tome može razgovarati tek kad SAD obeća sigurnosne garancije za Ukrajinu, no Bijela kuća je to odbila. Tvrdili su da će prisutnost američkih tvrtki i radnika biti dovoljna mjera odvraćanja protiv Rusije.
Na kraju je Zelenski popustio i pristao na dogovor o mineralima bez ikakvih sigurnosnih jamstava. No SAD ni danas nije potpisao taj sporazum, nadajući se da će ispregovarati bolje uvjete, pa čak i pristup ukrajinskim nuklearkama ili njihovo vlasništvo.
Zaustavljanje rata može biti nevjerojatno komplicirano i sporo. Istina je da ne bi došlo ni do ove točke bez Trumpovog guranja, ali sve ide puno sporije nego što je on zamišljao.