Oko 40 posto ilegalnih migranata koje Hrvatska zaustavi na svojoj granici stiglo je zrakoplovom u susjedne države, rekao je danas premijer Andrej Plenković, naglasivši da te zemlje trebaju uskladiti vizni režim s Europskom unijom.
Plenković: 40 posto migranata na granice stiže nakon dolaska avionom u BiH i Srbiju
Premijer je u petak navečer dao intervju za francuske medije, France24 i Radio France Internationale (RFI). "Zagovaramo potpuno usklađivanje vizne politike" država susjedstva s Europskom unijom kako bi se zaustavila "neprihvatljiva praksa da ljudi dolaze u Beograd i Sarajevo bez viza i onda postaju ilegalni migranti koji pokušavaju prijeći zelenu granicu".
"Četrdeset posto ilegalnih migranata koje je zaustavila hrvatska policija tako je došlo u regiju", rekao je Plenković u razgovoru za France24. Premijer je naglasio da većina članica EU želi zaustaviti ilegalne migracije na vanjskim granicama i ne dopustiti priljev migranata kao 2015. i 2016., koji je imao "negativne posljedice za europski politički spektar".
Plenković je rekao da je Hrvatska "suzdržana" u pogledu dogovora Italije i Albanije o osnivanju centara za ilegalne migrante na albanskom teritoriju za do 30 tisuća ljudi.
Hrvatski premijer rekao je da treba "vidjeti kako će taj projekt funkcionirati" u praksi i naglasio da se već vide pravni problemi jer su talijanski sudovi donijeli suprotne odluke.
Talijanski sud za migraciju je prošli tjedan presudio da 16 migranata poslanih u Albaniju iz Italije mora biti vraćeno nazad.
Srbija i proširenje
Francuski voditelj pitao je Plenkovića o dvostrukoj igri koju predsjednik Srbije Aleksandar Vučić igra na geopolitičkom planu.
Premijer je rekao da Srbija tek treba uskladiti svoju vanjsku i sigurnosnu politiku s EU ako želi postati članica, no da Beograd trenutno ima pristup u nekoliko smjerova.
"Malo s Bruxellesom, malo s Berlinom, malo s Parizom, pa Moskvom i Pekingom. To je njihov pristup i mislim da je važno da svi ključni partneri unutar EU i saveznici u NATO-u shvate tu politiku."
"Ako se Srbija istinski želi pridružiti Europskoj uniji morat će donijeti odluku, usprkos povijesnim vezama s Rusijom", dodao je premijer.
Naglasio je kako postoji novi elan u politici proširenja Unije, a da je "najveći promotor" toga ruski predsjednik Vladimir Putin koji je odlukom o napadu na Ukrajinu pogurnuo još država, poput Gruzije i Moldavije, prema Europi.
Plenković: Putin je najveći promotor proširenja Europske unije
Najveći utjecaj na proširenje u nadolazećim godinama će imati utjecaj primanja novih članica na proces donošenja odluka u europskim institucijama te utjecaj koji bi proširenje imalo na kohezijske politike, odnosno proračun. Govoreći o nedavnom referendumu na kojem su se Moldavci tijesno odlučili za europski put zemlje, Plenković je rekao da se na tom glasanju vidio "utjecaj vanjskih snaga" i hibridnog rata dezinformacijama.
Izrazio je podršku proeuropskoj predsjedničkoj kandidatkinji Maiji Sandu koja je kao pobjednica ušla u drugi krug, kao i proeuropskim snagama u Gruziji koja u subotu također izlazi na izbore, nakon godine u kojoj je vladajuća stranka donijela nekoliko zakona za koje se smatra da uzore imaju u ruskim.
"Milanović i ja nismo na istoj liniji o Ukrajini"
Na pitanje o sporu s predsjednikom Zoranom Milanovićem premijer je kazao kako on "nije na istoj liniji kad se radi o podršci Ukrajini", osudi ruske agresije i pomoći ukrajinskoj vojsci, referirajući se na njegovu blokadu misije EUMAM i aktivnosti NATO-a NSATU.
"To je loša odluka", a jedini dobitnik odbijanja NSATU-a u saboru "bio bi Kremlj", rekao je Plenković pa dodao da je tražio dodatno pojašnjenje detalja oko misije NATO-a za zastupnike sabora.