Prošlo je više od četiri mjeseca otkako su novinari upitali premijera Andreja Plenkovića bavi li se aferom "plin za cent", odnosno temom prodaje viškova plina HEP-a. Podsjetimo, Plenković je 27. srpnja izjavio kako se ne bavi tom temom niti će se njome baviti idućih nekoliko tjedana.
"Odstupanja su se dogodila, detaljno ćemo vidjeti kako i zašto, ali to nije neka tema koja je predmet našeg interesa danas niti će biti idućih nekoliko tjedana", kazao je tada Plenković nakon sjednice vlade. Nije želio jasno odgovoriti imaju li tadašnji čelnik HEP-a Frane Barbarić i ministar gospodarstva Davor Filipović još uvijek njegovo povjerenje.
"To nije u ovom trenutku tema kojom se bavimo zato što imamo druge teme", dodao je. "Danas neće, sutra neće, dok smo u vremenu koje je posvećeno godišnjem odmoru sigurno neće", odgovorio je premijer na upit hoće li se povjeravati tko govori istinu, a tko laže o plinskoj aferi.
Jeftin plin većinom završavao kod Vujnovca
Cijela priča oko afere je krenula početkom ljeta kada je otkriveno da HEP prodaje plin ispod svake cijene i dnevno gubi oko pola milijuna eura. Iz HEP-a su tvrdili kako su bili prisiljeni prodavati plin ispod cijene na dražbama jer više nemaju gdje skladištiti viškove plina. Optužili su i ministra Filipovića da kasni s odlukom koja bi sve to spriječila.
Mostov saborski zastupnik Zvonimir Troskot je objavio da HEP od Ine nabavlja plin po cijeni od 47.60 eura po megavatsatu, a zatim ga putem Hrvatskog operatora tržišta energije (HROTE) opskrbljivačima prodaje znatno jeftinije, zbog čega u nekim slučajevima dnevno gubi oko 500.000 eura. Iznio je i podatak da je HEP samo u lipnju na viškovima plina izgubio 10 milijuna eura.
Ubrzo se utvrdilo da su velike količine tog jeftinog plina prodavane Pavlu Vujnovcu, odnosno tvrtki Prvo plinarsko društvo (PPD). N1 je pisao, pozivajući se na pouzdane izvore, da je PPD u lipnju od ukupno 343 tisuće MWh plina kupio 63 posto.
USKOK tih dana ušao u HEP
Iako nije sve bilo za cent ili nekoliko centi, bilo je prilično jeftino: prosječna cijena po kojoj je PPD nabavio plin iz HEP-ovih zaliha bila je oko 11 eura.
Šef HROTE-a Boris Abramović je sredinom srpnja potvrdio navedenu informaciju, iako su se iz PPD-a branili kako su kupili svega 11 posto spornog plina. Izbio je otvoreni rat između vlade i HEP-a, pri čemu je glavno pitanje bilo je li ministar Filipović bio upozoren da hrvatskom tržištu prijeti pojava viškova plina na tržištu koji će se prodavati ispod tržišne cijene.
Plenković se kasnije hvalio kako je vlada zaustavila prodaju plina ispod cijene. "Vlada je izmijenila odgovarajuću Uredbu i zaustavila to", kazao je Plenković 13. srpnja i ponovio da će se analizirati kako je došlo do "situacije u lipnju". Tih dana je USKOK ušao u HEP. Ispred zgrade HEP-a u Ulici grada Vukovara 37 došla su dva Uskokova automobila, a istražitelji su pokupili sporne dokumente.
Barbarić smijenjen zbog potpuno druge afere
Međutim, mjeseci su prolazili, a tema je polagano gubila interes političara, medija i javnosti. Vlada je u rujnu smijenila šefa HROTE-a, koji je zapravo prvi upozorio na problem viškova HEP-ovog plina. Na zatvorenom dijelu sjednice Nadzornom odboru HROTE-a predloženo je imenovanje Darjana Budimira, dosadašnjeg Abramovićevog zamjenika, na čelnu poziciju te državne tvrtke.
Prije nekoliko dana smijenjen je i šef HEP-a Frane Barbarić, ali ne zbog plinske afere. Plenković je smijenio Barbarića jer je Općinsko državno odvjetništvo u Splitu protiv njega podiglo optužnicu zbog kaznenog djela protupravne gradnje.
Pozicija HDZ-ovog resornog ministra Filipovića nikada nije dovedena u pitanje, iako su se pojavili navodi da je putem dopisa, ali i na sastanku pred brojnim svjedocima, upozoren na viškove plina.