VLADA očigledno smatra da je situacija s državnim financijama dovoljno dobra za povećavanje takozvanih povlaštenih mirovina i da će takva ostati. Usvojene su izmjene zakona o smanjenju mirovina ostvarenih po posebnim propisima, kojima se ukida 10-postotno smanjenje povlaštenih mirovina uvedeno 2010. Sabor je potvrdio tu odluku u petak.
Mirovine veće od 464.53 eura postupno će se vratiti na stare iznose. S 1. srpnja postotak njihovog smanjenja pada na 5, a s 1. siječnja iduće godine nametnuto smanjenje u potpunosti će se ukinuti.
"Nakon više od 12 godina predlaže se ukidanje te krizne mjere. Naša procjena je da su njome obuhvaćena 96.343 korisnika mirovine, od čega više od 63.000 hrvatskih branitelja, među kojima su umirovljeni policajci, hrvatski vojnici, vatrogasci te ostale kategorije koje su ostvarivale mirovine po posebnim propisima", izjavio je ministar rada i socijalne politike Marin Piletić na sjednici vlade.
Vojni veterani i bivši političari imaju puno veće mirovine od ostalih umirovljenika
To ne znači da će se apsolutni iznos vratiti na tadašnje stanje jer su današnje povlaštene mirovine daleko veće nego 2009., nego će se jednostavno povećati današnje za postotak za koji su smanjene 2010. Primarno se radi o mirovinama veterana iz Domovinskog rata, a najveće prosječne mirovine po tom propisu ostvaruju bivši zastupnici u Hrvatskom saboru, članovi vlade, suci Ustavnog suda i glavni državni revizor.
U Hrvatskoj 184.564 osobe ostvaruju mirovine po posebnim propisima, tzv. povlaštene mirovine, te postoji čak 17 kategorija po kojima su dobili status povlaštenih umirovljenika. U 17 kategorija su: djelatnici u tijelima unutarnjih poslova i pravosuđa te na poslovima razminiranja, vojne osobe, pripadnici "Hrvatske domovinske vojske 1941.-1945.", bivši politički zatvorenici, hrvatski ratni veterani iz Domovinskog rata, bivši pripadnici JNA, sudionici NOR-a, zastupnici u Hrvatskom saboru, članovi vlade, suci Ustavnog suda i glavni državni revizor, članovi nekadašnjeg Saveza Izvršnog Vijeća, bivši službenici u saveznim tijelima bivše SFRJ, redoviti članovi HAZU-a, radnici u Istarskim ugljenokopima "Tupljak", radnici profesionalno izloženi azbestu, pomorci i pripadnici HVO-a.
Podaci Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje za siječanj 2023. pokazuju da se više od trećine odnosi na povlaštene mirovine veterana Domovinskog rata. Točnije, 71.365 korisnika spada u tu kategoriju, a prosječna mirovina iznosi 886.94 eura mjesečno (6678.66 kn), s prosječnim stažem od 18 godina i 8 mjeseci. U rujnu 2009. isplačivano 66.074 mirovina za takve korisnike.
Najveće povlaštene mirovine ostvaruju zastupnici u Hrvatskom saboru, članovi vlade, suci Ustavnog suda i glavni državni revizor. Njih 685, s prosječnim radnim stažem od 32 godine i 10 mjeseci, u prosjeku prima mjesečnu mirovinu od 1520.17 eura (11.446,88 kn). U rujnu 2009. je takvih mirovina isplaćeno ukupno 479.
U odnosu na rujan 2009. su povlaštene mirovine ratnih veterana veće za 980.78 kn (17.21 posto), a bivših saborskih zastupnika i članova vlade za 2135.73 kn (22.94 posto). Mirovine koje nisu ostvarene po posebnim propisima (tj. nisu povlaštene) su narasle u istom razdoblju za 750 kuna, sa 2172.49 kn u rujnu 2009. na 2923.29 kn u siječnju 2023., u apsolutnom iznosu manje od povlaštenih.
S obzirom na to da je prosječna neto plaća u prosincu 2022. iznosila 1046 eura, povlaštene mirovine ratnih veterana su na razini 85 posto prosječne plaće, a povlaštene mirovine bivših saborskih zastupnika i članova vlade su 45 posto veće od prosječne neto plaće u Hrvatskoj.
Za usporedbu, prosječna nepovlaštena isplaćena mirovina je u siječnju 2023. iznosila 388.22 eura ili 2923.29 kn. Povlaštene mirovine podižu prosjek mirovina za 32.35 eura, pa prosječna mirovina koju isplaćuje HZMO iznosi 420.57 eura.
Mirovine u Hrvatskoj su premale jer je sustav neodrživ, osim ako su "povlaštene"
Situaciju oko rasta povlaštenih mirovina i općenito o stanju u mirovinskom sustavu Hrvatske komentirao je Marko Rakar, jedan od osnivača Udruge članova obveznih i dobrovoljnih mirovinskih fondova.
"Opći problem s povlaštenim mirovinama je u prvom redu to što ih ima iznimno velik broj, pa je dobro postaviti pitanje zašto imamo toliko povlaštenih mirovina. Osim toga, u strukturi naših umirovljenika je malen broj onih koji su zaista zaradili svoju redovnu starosnu mirovinu te se ogroman broj mirovina isplaćuje umirovljenicima koji nisu odradili puni radni staž", objašnjava.
U Hrvatskoj je 1.227.499 korisnika mirovina, dok u mirovinski sustav uplaćuje 1.610.157 osiguranika. To daje omjer od 1 umirovljenika na 1.31 radnika koji uplaćuje u mirovinski sustav, zbog čega taj sustav nije održiv.
Prosječni umirovljenik u Hrvatskoj ima 31 godinu radnog staža, prema podacima Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje. Starosna mirovina za one s 40 i više godina staža iznosi 588.01 euro, a njen udio u prosječnoj neto plaći iznosi 53.75 posto.
"Mišljenja sam da bi svaka isplata mirovine morala imati jasno naznačeno koliki je udio doista uplaćene i zarađene mirovine kroz redovni radni staž, a koliki dio mirovine je u biti prikrivena socijalna pomoć primateljima. To nam je bitno kao društvu kako bismo znali koliki je trošak socijalnih transfera budući da je u ovome trenutku oko polovice ukupnog mirovinskog fonda transfer iz državnog proračuna", smatra Rakar.
Ukupni rashodi za mirovine su u 2022. iznosili 45.26 milijardi kuna. Trenutno se iz državnog proračuna mimo doprinosa pokriva nešto manje od 39 posto ukupnih isplata mirovina, u 2022. 17-18 milijardi kuna.
Umjesto da se situacija iskoristi za otplatu duga, povećavaju se privilegije onima koji su već povlašteni
Vlada se može opravdavati da je situacija s državnim financijama dobra, prihodi proračuna rastu više od očekivanja, a javni dug pada. To sugerira da gospodarstvo cvjeta, pa si može priuštiti nagrađivanje korisnika povlaštenih mirovina.
Ali to je fiskalna iluzija koju stvara rast cijena. Glavni prihod državnog proračuna Hrvatske je PDV, koji je određen kao postotak od cijene. jednostavno, što više rastu cijene, to više raste PDV, a proračun se bolje puni. To daje iluziju velikog gospodarskog rasta, koji ustvari ne postoji. Ipak je inflacija skriveni porez, točnije, tako se bar ponaša, kao što je vidljivo na prihodima proračuna Hrvatske.
Javni dug izražen kao postotak u BDP-u također pada, ali u apsolutnom iznosu raste. U prosincu 2022. je iznosio 46 milijardi eura, dok je u prosincu 2019. iznosio 38.9 milijardi eura. Hrvatska se počela ekstremno zaduživati još 2008., na kraju te godine je javni dug iznosio 18 milijardi eura, a sada ima mogućnost da smanji zaduženost koja je nagomilana od te godine, prvo zbog krize, a nakon toga zbog pandemije.
"Što se tiče vanjskog duga, on doista pada u odnosu na BDP budući da smo posljednjih godinu i nešto izloženi rekordno visokoj inflaciji kakvu nismo imali desetljećima, pa se samo čini kako nam dugovanja opadaju u odnosu na tu metriku, no to nas ne amnestira od odgovornosti da sagradimo funkcionalnu i jeftinu državu", napominje Marko Rakar.
"Inflacijska spirala s pozicije države ima svoje pozitivne i negativne učinke i te negativne ćemo tek osjetiti. Ovo je prilika i trenutak kada se treba pripremiti za nadolazeću krizu, prilika koju ćemo kao i svaki put do sada, očigledno, propustiti."
Predizborno kupovanje glasova interesnih skupina
Umjesto da odgovorno upravlja državnim novcem, novcem svih građana Republike Hrvatske koji plaćaju poreze, vlada premijera Plenkovića je odlučila povećati primanja upravo onima koji već imaju, s obzirom na okolnosti u kojima žive nepovlašteni umirovljenici, iznadprosječna primanja i povlaštenu poziciju.
Nema novca za pomoć socijalno najugroženijim i ranjivim skupinama, ali se povećavaju privilegije onih koji su već privilegirani. Oni koji primaju povlaštene mirovine su uvidom u stanje i odnose između povlaštenih i nepovlaštenih mirovina sasvim sigurno u dobroj situaciji i ne bi trebali biti prioritet po pitanju dijeljenja "viška" novca koji su građani Hrvatske dali državi.
"Iz proračuna za 2023. te najave poteza vlade u sljedećem razdoblju je sasvim jasno kako se priprema izborna godina te se darovi interesnim skupinama dijele šakom i kapom, neovisno o utemeljenju ili opravdanosti zahtjeva. U prirodi je politike da podmićuje svoje birače kratkoročnim darovima i obećanjima, ali smo, nažalost, deficitarni u državničkim potezima koji bi kratkotrajnu izbornu sreću zamijenili odlukama koje bi donijele dugoročni prosperitet", zaključuje Rakar.
Nema nimalo novca za potrebite, ali ima puno novca za povlaštene
Plenkovićeva vlast i HDZ su odbili prijedlog da se roditeljima njegovateljima produlji pravo na naknadu nakon smrti djeteta o kojem su brinuli, da imaju vremena tugovati zbog svog gubitka. Unatoč tome što se oko tog pitanja stvorio rijedak konsenzus politički raznolike oporbe, HDZ je ustrajao na tome da roditelje odmah nakon smrti djeteta koje su njegovali otjera na burzu.
Trošak te humane politike bi bio manji od 5 milijuna kuna godišnje, daleko manji od iznosa koji će država izdvojiti za povećanje povlaštenih mirovina. Izdvojit će građani Hrvatske jer oni i pune proračun, a bez uplata iz državnog proračuna ne bi bilo ni za mirovine.
Ali oni nisu tradicionalno glasačko tijelo HDZ-a i Plenković ne može računati da će ga održavati na vlasti. Politička je definicija "potrebitih", bar ona prema kojoj djeluje HDZ, da se radi o onima čije potrebe treba platiti da bi bili vjerni glasači. Za Plenkovića je tanka granica između povlaštenih i potrebitih kada se radi o tradicionalno vjernom biračkom tijelu.
Možda i majke njegovateljice trebaju mjesecima prijetiti plinskim bocama pod šatorom u centru Zagreba. Očito se nisu dovoljno jako borile ni za ljudska prava, a kamoli za privilegije. Sagledavajući povijest nezavisne Hrvatske, teško je oteti se dojmu da su najefikasniji načini ostvarivanja elementarnih ljudskih prava prodaja glasova HDZ-u, prijetnje plinskim bocama, ucjene i nasilje.