NAKON sjednice vlade, premijer Andrej Plenković predstavio je javnosti nacrt Nacionalnog plana oporavka i otpornosti koji će Hrvatskoj poslužiti za dobivanje 6.3 milijarde eura bespovratnih sredstava u narednih nekoliko godina.
Nacionalni plan oporavka i otpornosti (NPOO) od 2021. do 2026. godine sadrži prijedloge projekata u šest područja ukupne vrijednosti 49.08 milijardi kuna.
Od toga je 54 posto namijenjeno projektima u gospodarstvu, 15 posto u obrazovanju, znanosti i istraživanju, 12 posto obnovi zgrada, 10 posto javnoj upravi i pravosuđu, pet posto zdravstvu i četiri posto tržištu rada i socijalnoj zaštiti.
To je ujedno šest područja koja su obrađena u dokumentu u kojemu se kao lajtmotiv kroz sva područja provlače digitalizacija i zelena energetska tranzicija.
POGLEDAJTE KONFERENCIJU
"Vlada je predano radila na pripremama Nacionalnog plana, dokumenta koji će poslužiti za dobivanje 6.3 milijarde eura bespovratnih sredstava u sljedećih nekoliko godina. Ideja je da sve komponente koje su u njemu sadržane - obrazovanje, javna uprava, pravosuđe, državna imovina, tržište rada, socijalna zaštita, obnova zgrada, znanost, gospodarstvo, zdravstvo - pomognu i reformskom zamahu vlade, javnim i privatnim ulaganjima, da pridonesu rastu BDP-a.
Ideja je da minimalno 20 posto sredstava bude usmjereno na digitalnu tranziciju, a minimalno 37 posto na zelenu tranziciju. Te investicije su bitne za ekonomiju, naš razvoj. Želimo da ga u sljedećih mjesec dana vidi i javnost. Sredinom travnja ćemo imati i raspravu u saboru, osluškivat ćemo mišljenja svih sudionika. Načelno je obveza da se Plan dovrši do kraja travnja i da nakon toga krene evaluacija EK, a potom bude usvojena na Vijeću. 13 posto sredstava trebalo bi biti uplaćeno kao predujam za korištenje sredstava", rekao je Plenković na sjednici vlade.
"Vratimo se u ljeto prošle godine kad su se zaključivali pregovori o Višegodišnjem financijskom okviru. Hrvatska je tada dobila za idućih 10 godina 24.5 milijardi eura. Kad tome pridodamo oko 5.3 milijarde eura iz okvira 2014.-2020., to znači da ćemo u ovom periodu imati na raspolaganju 30 milijardi eura koje će biti uložene u hrvatsko gospodarstvo", rekao je Plenković.
Hrvatskoj je ukupno na raspolaganju oko 24.5 milijardi eura, a od tog iznosa iz Mehanizma za oporavak i otpornost osigurali smo bespovratnih oko 6.3 milijarde eura, što je preko 12 posto BDP-a iz 2020. godine.
"Tu je i Fond za oporavak i otpornost (RRF) za 2021.-2026. gdje su nam na raspolaganju 6.3 milijarde eura bespovratnih sredstava plus mogućih 3.6 milijardi eura zajmova", poručio je Plenković.
"To je 12 posto BDP-a iz proračuna za 2020. Tako visoku razinu između iznosa sredstava i BDP-a nema niti jedna druga članica EU-a", rekao je i dodao kako su reforme nužne da bi se koristila ova sredstva.
"Po drugom kriteriju, eura po stanovniku, nakon Grčke smo drugi. Glavni kriterij bio je što smo najmlađa članica EU", objasnio je premijer.
"Namjena Plana za oporavak i otpornost su konkretne reforme i povezane investicije koje donose najveću korist za gospodarstvo i društvo u cjelini te stoga mehanizam ne poznaje podjelu na javna i privatna ulaganja", objasnio je premijer.
"Nužno je da se minimalno 20 posto iz ovih sredstava usmjeri u digitalnu tranziciju te minimalno 37 posto u zelenu tranziciju te da se poštuje načelo nenanošenja značajne štete, što znači da sve reforme ne bi smjele utjecati na politiku klimatskih promjena", rekao je Plenković.
Da bismo dobili novac moramo provesti reforme
Premijer je kazao da to nije novac koji EU daje vladi pa ga baca nekome tko ima problema nakon covid-krize.
"Ovo nije helicopter money", rekao je Plenković.
Da bi Komisija odobrila ova sredstva, nužna je provedba reformi. Tri su temeljna zahtjeva.
"Najmanje 37 posto sredstava mora se usmjeriti na investicije koje doprinose zelenoj tranziciji, najmanje 20 posto sredstava mora biti usmjereno na digitalnu tranziciju, a cijeli plan mora poštovati načelo da ne nanosi značajnu štetu. To znači da sve reforme ne bi smjele negativno utjecati na politiku klimatskih promjena, trebale bi pridonijeti zaštiti voda, kružnoj ekonomiji, sprečavati onečišćenja", pojasnio je.
U fokusu je i energetska obnova zgrada koja će poslužiti i za obnovu Zagreba, Banovine i drugih krajeva pogođenih potresom.
Plan je strukturiran u pet komponenti i jednu inicijativu:
Za gospodarstvo bi išlo 54 posto alokacije, za javnu upravu i pravosuđe 10 posto, na znanost i obrazovanje 15 posto, tržište rada 4 posto, zdravstvo 5 posto i obnovu zgrada 12 posto.
Raspodjela ulaganja po komponentama
Podjela novca po komponentama
Planovi bi Komisiji trebali biti dostavljeni do 30. travnja. Rasprava u saboru bit će 14. travnja.
"Komisija radi na odobrenju, šalje Europskom vijeću. Nakon što Vijeće odobri, ide odluka o avansiranju sredstava."
Zadnji datum je 31. prosinca, a najviše 13 posto sredstava može doći kao avans do kraja godine.
"U rukometnom smislu, idemo u trokorak. Prvo idemo napraviti plan ulaganja koja su 100 posto bespovratnih sredstava. Onda idemo na višegodišnji financijski okvir, naša je nacionalna participacija 15 posto: 85 posto EU sredstava, 15 posto naših sredstava. Treći korak, za koji imamo vremena do 2023. za dodatnih 3.6 milijardi eura iz instrumenta EU sljedeće generacije. I na taj način koristimo sva sredstva koja su nam na raspolaganju", rekao je Plenković.
Pogledajte cijeli Nacionalni plan oporavka i otpornosti
Nacionalni plan oporavka by Paula Manitasevic on Scribd
Ministar financija Zdravko Marić rekao je kako vlada smatra da plan pokriva sva područja koja su važna za hrvatsko gospodarstvo i društvo.
Premijera su novinari pitali koje je jamstvo za reforme kad se četiri godine neke stvari nisu pomaknule s mjesta.
"Dosta smo napredovali u pogledu digitalizacije od 2008. Stvari nisu tako banalne kao što sugerirate. Ja vidim da rastu plaće i to posebno u mandatu naše vlade. Važno je da se ovaj dokument odobri i da se krene u investicije", rekao je premijer.
Novac će dobiti biorafinerija u Sisku i Rimac
Tomislav Ćorić, ministar gospodarstva i održivog razvoja, otkrio je neke od projekata koji će se financirati ovim novcem. To su biorafinerija u Sisku, kao i projekti tvrtke Rimac Automobili.
"Projekt Rimac Automobila i biorafinerije su projekti koji afirmiraju zelenu i digitalnu agendu u punom smislu te riječi. Ideja je jasna, Hrvatska treba iskoristiti ovu omotnicu kao i višegodišnji financijski okvir za tranziciju na niskougljično gospodarstvo te smjer kojim idemo kroz Nacionalnu razvojnu strategiju i višegodišnji financijski okvir afirmira ovaj smjer", rekao je Čorić.
Dodao je kako će se paralelno ići s drugim projektima i da će se napraviti terminski plan po godinama.
Beroš o dugu veledrogerijama
Na pitanje što će se promijeniti po pitanju reforme zdravstva i što se konkretno radi da se riješi problem s veledrogerijama, ministar Vili Beroš je kazao da je plan važan za reforme zdravstvenog sustava. Osvrnuo se i na problem obustave lijekova.
"Prije dva tjedna ravnatelji bolnica su dobili upute da posebnu pozornost obrate na distribuciju lijekova i da na vrijeme jave ako prijeti nestašica. Takve informacije trenutno nemamo, a jutrošnji slučaj nema veze s tim i ravnatelj KBC-a Zagreb Ante Ćorušić će se očitovati", rekao je.
Plenkovića su pitali kako komentira to da je predstavnike veledrogerija naljutila njegova jučerašnja izjava da nisu kruha gladni.
"Ne znam što su se naljutili. Beroš i Marić će to riješiti", rekao je.