NOVE prognoze Europske komisije o razmjerno brzom oporavku Hrvatske od koronakrize u ovoj godini zvuče ohrabrujuće, ali male su šanse da će se ostvariti, upozoravaju ekonomisti.
U svojim novim, zimskim prognozama, naime, eurokrati prognoziraju da će hrvatsko gospodarstvo u ovoj godini rasti po stopi od 5.3 posto, dok bi gospodarstvo EU trebalo rasti po stopi od 3.7 posto. Ako bi se nove prognoze Bruxellesa ostvarile, Hrvatska bi u ovoj godini ostvarila treću po veličini stopu rasta bruto domaćeg proizvoda (BDP) u EU - iza Španjolske, 5.6 posto, i Francuske, kojoj u Europskoj komisiji u 2021. navješćuju gospodarski rast od 5.5 posto. Realizacija tih prognoza značila bi i da će hrvatska ekonomija u 2021. rasti brže od slovenske (4.7 posto) i talijanske (3.4 posto), kao i da će Hrvatska u ovoj godini imati najveću stopu rasta BDP-a među novim članicama EU.
Hrvatska previše ovisi o turizmu i to će usporiti oporavak njene ekonomije od koronakrize
Naravno, i nove su prognoze Bruxellesa pune ograda s obzirom na neizvjesnost u koju nas je gurnula koronakriza. Drugim riječima, i nove su prognoze podložne daljnjim promjenama. Ipak, u vladi u njima vide slamku spasa za koronakrizom već prilično izmučeno hrvatsko društvo, kao i za hrvatsku ekonomiju koju je pandemija koronavirusa bacila na koljena.
Neovisni ekonomisti, međutim, ne dijele taj optimizam. Upozoravaju da je Hrvatska jednostavno previše ovisna o turizmu i pratećim djelatnostima koje se temelje na izravnom ljudskom kontaktu, čije je ograničavanje i sprečavanje u fokusu borbe protiv korona pandemije. U ovom je trenutku, napominju, još jako teško procijeniti kako će se dalje razvijati situacija s pandemijom, a o tome će ovisiti i sudbina brojnih djelatnosti u Hrvatskoj. Stoga smatraju da će stopa rasta gospodarske aktivnosti u ovoj godini biti manja nego što sada najavljuju iz Europske komisije.
Lovrinčević; Sve dosadašnje prognoze su bile pogrešne jer su podcijenile učinak koronavirusa na ekonomiju
"Sve prognoze od pojave koronavirusa pokazale su se pogrešnima jer su podcijenile učinak koronavirusa na ekonomska kretanja. Najprije se očekivalo da će se problem virusa riješiti do ljeta, onda je to prolongirano na jesen pa je, s očekivanjima da cjepivo stiže, opet prolongirano na zimu. Sadašnje prognoze temelje se na pretpostavkama da će se do ljeta procijepiti 50 posto stanovništva Europe, da će cjepivo biti učinkovito i raspoloživo i da virus neće mutirati, a da će covid infekcija od jeseni biti pod nadzorom. Iz ovog što sada možemo vidjeti, bojim se da će procjepljivanje u Europi ići sporije od planiranog i da će se na jesen vjerojatno ići na nova ograničenja, iako će ona vjerojatno biti manja nego do sada", objašnjava za Index Željko Lovrinčević iz zagrebačkog Ekonomskog instituta.
Ekonomska cijena nastavka pandemije u ovoj godini bit će i sporiji oporavak od očekivanog. Upozorava i da smo u ovu godinu ušli s nastavkom cirkulacije koronavirusa i ograničenim lockdownom, a posljedica toga će vjerojatno biti i pad BDP-a u prvom ovogodišnjem tromjesečju od oko tri posto u odnosu na isto lanjsko razdoblje. Drugi ovogodišnji kvartal je, pak, još pod upitnikom, s obzirom na to da na predsezonu ni ove godine, kako sada stvari stoje, ne treba računati. Sama sezona ovisit će o epidemiološkoj situaciji i mogućnostima putovanja, pri čemu valja voditi računa da Hrvatska tu u velikoj mjeri zapravo ovisi o odlukama država iz kojih dolaze turisti i o njihovim ograničenjima putovanja.
"I u ovoj godini sve će ovisiti o epidemiološkoj situaciji, ali mislim da gospodarski rast neće biti viši od tri do četiri posto. No sve je jako neizvjesno i podložno promjenama", poručuje Lovrinčević.
Pribičević: Povlače se usporedbe s razdobljem španjolske gripe, ali i tada su ekonomiji trebale godine za oporavak
Ni Vedrana Pribičević iz Zagrebačke škole ekonomije i managementa ne očekuje brz oporavak u ovoj godini. Naša sugovornica upozorava da i sama Europska komisija u izvješću ukazuje na negativne rizike, poput problema dostupnosti cjepiva i cijepljenja stanovništva te mogućnosti nastavka mjera "zaključavanja" europskih ekonomija. Sve bi to za posljedicu imalo sporiji oporavak od onog kojem se sada nadaju u Bruxellesu i Zagrebu.
"Mislim da se radi o pretjerano optimističnoj procjeni jer postoji velika količina neizvjesnosti, posebno oko cijepljenja koje, kako vidimo, ne ide po planu. Taj optimizam u procjeni vođen je i činjenicom da se očekuje boom potrošnje nakon što se ljudi cijepe, kao što se dogodilo u 20-im godinama prošlog stoljeća, nakon španjolske gripe. Međutim, zaboravlja se da je i tada trebalo nekoliko godina da se ekonomija oporavi, pa će tako biti i ovdje", ističe za Index Pribičević.
Kaže da je stopa rasta BDP-a od dva do tri posto vjerojatno maksimum koji u ovoj godini možemo očekivati. Naravno, i takva stopa gospodarskog rasta ovisit će o turističkoj sezoni, koja će opet ovisiti o stanju pandemije koronavirusa.
Potrošnja građana će teško u ovoj godini potaknuti rast: tvrtke otpuštaju, plaće se režu, a ponovno su krenule i ovrhe i naplata kredita
Okidače gospodarskog rasta u Hrvatskoj u ovoj godini u Europskoj komisiji vide ponajprije u oporavku osobne potrošnje i obnovi od zagrebačkog i petrinjskog potresa. I dok obnova, u kombinaciji s novcem iz fondova EU, ima realne izglede potaknuti građevinu i niz drugih djelatnosti te podići hrvatsko gospodarstvo s recesijskog korona-dna, stvari bi s potrošnjom stanovništva mogle prilično zakazati.
O tome dovoljno govori i podatak da je u četvrtak na burzi rada bilo prijavljeno oko 164.000 ljudi, ili gotovo četiri tisuće više nego prije samo 40-ak dana, odnosno krajem prošle godine. To, naravno, nije i stvaran broj radnika koji su u ovoj godini ostali bez posla, budući da je dio nezaposlenih našao drugi posao. Ipak, ukazuje na to da se burza rada puni prilično brzom dinamikom. Istodobno, u četvrtak je u ponudi bilo samo oko 14.000 radnih mjesta.
Dio tvrtki svojim je radnicima u koronakrizi smanjio i plaće. Procjene analitičara govore da će se taj trend najvjerojatnije nastaviti i u ovoj godini, pogotovo ako podbaci turistička sezona, a time i prihodi turističkih i ugostiteljskih, ali i brojnih drugih poduzeća. Mnogi poduzetnici već su i stavili ključ u bravu, a mnogi upozoravaju da u ovakvim uvjetima poslovanja neće moći opstati još dugo.
Usporedno s tim, država je odmrznula ovrhe, a i banke su ponovno krenule u naplatu kredita. Sve to uvelike ograničava raspoloživ novac u kućnim budžetima, a time i mogućnosti potrošnje građana.
I Europska komisija vrluda u prognozama
Neizvjesnost koju nam je donijela koronakriza je takva da i stručnjaci Europske komisije svako malo mijenjaju prognoze gospodarskih kretanja. Tako su u Bruxellesu u ljetnim prognozama Hrvatskoj za ovu godinu najavljivali rast BDP-a od 7.5 posto, u jesenskim su prognozama taj očekivani rast umanjili na 5.7 posto, a sada, u zimskim prognozama, govore o rastu od 5.3 posto. Silaznom putanjom kreću se i njihove prognoze za cijelu EU: na ljeto su očekivali da će gospodarstvo Unije u ovoj godini rasti po stopi od 5.8 posto, na jesen su govorili o rastu od 4.1 posto, a sada spominju rast od 3.7 posto.
Jedna od dobrih stvari u novim prognozama Bruxellesa je očekivanje da je hrvatsko (i europsko) gospodarstvo u prošloj godini manje potonulo nego što se ranije očekivalo. Naime, Europska je komisija u svojim ljetnim prognozama Hrvatskoj za 2020. prognozirala pad BDP-a od čak 10.8 posto, potom je on u jesenskim prognozama umanjen na 9.6 posto, a sada kažu da smo u 2020. potonuli 8.9 posto. U slučaju EU u cjelini, u Bruxellesu su na ljeto očekivali da će pad gospodarske aktivnosti u Uniji u 2020. iznositi 8.3 posto, na jesen su govorili o padu BDP-a od 7.4 posto, a sada spominju pad od 6.3 posto.
Dublje od Hrvatske lani su potonule samo Španjolska, Grčka i Malta, zemlje koje također ovise o turizmu
No čak i s tako ublaženim projekcijama pada BDP-a u prošloj godini, Hrvatska loše kotira. Naime, veći pad BDP-a od Hrvatske lani su imale jedino Španjolska, čak 11 posto, zatim Grčka, 10 posto, i Malta, devet posto. Sve tri zemlje su, baš kao i Hrvatska, u velikoj mjeri ovisne o turizmu. Čak i turistički također jake i koronakrizom teško pogođene Italija, Francuska i Portugal lani su, prema novim prognozama Europske komisije, imale manji pad BDP-a od Hrvatske. Konkretno, talijansko je gospodarstvo, prema tim prognozama, lani potonulo 8.8 posto, francusko 8.3 posto, a portugalsko 7.6 posto. I susjedna Slovenija je lani, prema brojkama eurokrata, imala manji pad BDP-a od Hrvatske, 6.2 posto. Sa stopom pada BDP-a od 8.9 posto, Hrvatska je, proizlazi iz zimskih prognoza eurokrata, najgore prošla među tranzicijskim članicama EU.
Zbog svega toga ekonomisti upozoravaju kako je sve izglednije da će pravi oporavak u hrvatskom slučaju zapravo krenuti tek u sljedećoj godini. I u Europskoj komisiji, čini se, sve više se klade upravo na sljedeću godinu. Primjerice, u jesenskim su nam prognozama za 2022. najavljivali stopu rasta BDP-a od 3.7 posto, a sada već govore o gospodarskom rastu u 2022. od 4.6 posto. Naravno, pod pretpostavkom da se dotad riješimo koronavirusa.
Ako korona ostane među nama duže vrijeme, morat ćemo resetirati ekonomiju
Na kraju, otvoreno je i pitanje što ako koronavirus postane naša realnost u dužem razdoblju. Iako je to pitanje na koje bi odgovor trebali dati prvenstveno epidemiolozi, ono ima i ogromne ekonomske implikacije, posebno za zemlje koje toliko ovise o turizmu i uslugama kao što je Hrvatska. Kada je još prošle godine dio ekonomista govorio da ćemo, unatoč pojavi cjepiva, vjerojatno tijekom cijele ove godine, a možda i početkom sljedeće, nositi maske, malo je tko u to vjerovao. Sada, međutim, to već izgleda kao prilično realna opcija.
"Postoji opasnost i da ćemo se morati suočiti s mogućnošću da koronavirus još dugo ostane među nama. Takav scenarij bio bi opasan za zemlje koje jako ovise o turizmu, poput Hrvatske, odnosno koje imaju 'kontaktnu ekonomiju'. Tada bi se postavilo i pitanje kako funkcionirati u takvom okruženju, posebno s ovakvim razinama dugova", zaključuje Lovrinčević.