JE LI VLADA mogla u ožujku znati kakvo će biti kretanje cijena, odnosno je li mogla znati da više nema potrebe za Uredbom kojom se Ina prisilila da prodaje sav plin koji proizvede HEP-u?
>>Plenković je kriv za aferu s plinom. Sve je potpisivao, a tvrdi da ništa ne zna
>>Dobar posao u Hrvatskoj: HEP kupi za 47€, proda PPD-u za 11€. PPD proda za 105€
Zbog produženja te uredbe šteta se procjenjuje na desetak milijuna eura, dok svakim danom raste za dodatnih pola milijuna eura.
Plenković još skuplja informacije, HEP poručuje da je informirao Ministarstvo
Danas uredba nije na snazi. Vlada ju je ukinula, a Plenković, pak, govori da je njegova vlada u krizi omogućila jeftine cijene energenata. "120.000 ljudi u RH bi bilo bez plina bez naše odluke da HEP otkupljuje plin od Ine", rekao je Plenković.
Plenković je jučer rekao i da je odlukom da se sav Inin plin proda HEP-u postignuto da plin ostane u Hrvatskoj, da bi se osigurala sigurnost opskrbe i da bi za hrvatske građane cijene plina bile jeftine.
No na mnoga pitanja na konferenciji za novinare nije imao odgovor.
"Radi se o skupljanju informacija koje nemamo...", rekao je Plenković u jednom trenutku.
Kao što je Index pisao, bez obzira na to koliko se premijer pravdao hitnošću i nužnošću situacije te željom da se građanima i kompanijama iz Hrvatske osigura jeftinija energija, produživanje uredbe u ožujku je bila odluka koja je izravno dovela do situacije da HEP mora Ini plaćati plin po višestruko većoj cijeni nego što ga može prodati.
Povrh svega, HEP je ustvrdio da su oni u više navrata informirali Ministarstvo (kojem je na čelu Davor Filipović) o nastalim problemima s viškovima plina, no da im nitko nikad nije odgovorio. Filipović je potvrdio da je dobio dopis.
"Sve ovo što se radi - prodaja, kupnja, dopunjavanje skladišta, ima li dovoljno ili nema kapaciteta - posao je Uprave. Nije posao ministra da vodi brigu o tome kako se kupuje i prodaje. Zato imamo uprave tih poduzeća", rekao je Filipović i odbacio svoju odgovornost.
Plenković u veljači 2022.: Pratimo situaciju na tržištu
Osim toga što je HEP slao dopise, zanimljivo se prisjetiti prijašnjih izjava Plenkovića, koji je često napominjao kako njegova vlada prati stanje na tržištu energenata.
U veljači 2022., dok je vlada pripremala paket mjera zbog poskupljenja, Plenković je govorio kako njegova vlada prati situaciju na tržištu.
"U proteklom razdoblju pozorno smo analizirali kretanje cijena energenata, pratimo što rade druge zemlje i pripremili smo sveobuhvatan paket mjera koji će vlada predstaviti sredinom idućega tjedna", rekao je Plenković.
U veljači ove godine Plenković je rekao da bi bez mjera vlade cijene energije za mnoge subjekte bile puno veće, dodavši da ministri analiziraju situaciju nakon 1. travnja, s obzirom na to da mjere vlade po pitanju tih cijena traju do 31. ožujka.
Ključne riječi su, dakle, da ministri analiziraju situaciju, koju očito nisu mogli dobro proanalizirati budući da je produljenje ove uredbe dovelo do toliko gubitaka HEP-a.
U ožujku ove godine isto se baratalo s brojkama
S brojkama je baratao i u ožujku ove godine, poručivši da će cijena struje ostati ograničena još šest mjeseci, a plina idućih godinu dana.
"Gledajući porast cijena plina za kućanstva u glavnim gradovima Europske unije, mi smo opet predzadnji", poručio je predsjednik vlade, kazavši da, dok je prosječna cijena plina u EU rasla 92 posto, u Hrvatskoj je taj rast bio samo 13 posto.
"Na ovaj način osigurali smo više nego priuštive cijene plina za naše građane i za njihove kućne proračune", naglasio je.
Rečeno je tada da cijena plina ostaje ista i za sve mikro, male i srednje poduzetnike s prosječnom godišnjom potrošnjom do 10 GWh, ostvaruje se vaučerom pomoću aplikacije HAMAG-BICRO, a vrijednost mjere iznosi 55 milijuna eura.
Uglavnom, cijeli paket mjera, četvrti po redu, bio je vrijedan 1.7 milijardi eura te se sastojao od tri elementa pomoći - ublažavanja rasta cijena energije, zaštite od inflacije te posebnih potpora i poticaja.
Ukupno je na pomoć za ublažavanje rasta cijena energije osigurano 1.181 milijardu eura, a kad se radi o takvim brojkama, jednostavno je čudno ne znati situaciju na tržištu.
Pratila se i situacija s benzinom i dizelom
A situacija se pratila i 2021. godine, kako se tada pohvalio Plenković. Doduše, tada nije govorio o plinu, već o benzinu i dizelu, ali poanta je ista, da vlada prati rast cijena, znači stanje na tržištu, zato što to jednostavno spada pod obim poslova vlade.
"Cijena nafte varira na globalnom i mediteranskom tržištu te se bilježi njen rast, a onda i rast cijene benzina i dizela", rekao je Plenković, podsjetivši da uz naftu te cijene čine i trošarine, marže i PDV.
Dodao je da su tadašnji ministri financija i gospodarstva Zdravko Marić i Tomislav Ćorić bili zaduženi da detaljno prate razvoj situacije, naznačivši da će se održati i sastanak na tu temu.
"Razgovarat ćemo sa socijalnim partnerima i vidjeti kako će se situacija dalje razvijati te je li potrebna određena intervencija. Za to postoje alati. Pratimo detaljno situaciju s cijenama", rekao je također Plenković.
I u lipnju 2022. pratio je Plenković rast cijena naftnih derivata.
“Prema preliminarnim podacima koji su meni danas tijekom dana bili dostupni, čini mi se da će cijene i dizela i benzina zaista malo varirati. Jedan malo ide dolje, drugi malo ide gore, tako da bi to trebalo za iduća dva tjedna ostati približno u okvirima kakvi su danas”, kazao je Plenković gostujući u središnjem Dnevniku HRT-a.
Još u svibnju se pisalo o viškovima, što su radili u vladi?
Plenković se, kako vidimo, hvali paketima pomoći te naznačuje da će se pratiti situacija na tržištu. Uz poskupljenje goriva, također napominje da se detaljno prati situacija s cijenama naftnih derivata. Kako onda vlada nije mogla u ožujku prošle godine jednako tako pratiti stanje na tržištu plina, odnosno ako je pratila, je li mogla prepoznati što će se dogoditi?
Kako smo pisali, još u svibnju se u stručnim medijima Europe pisalo da postoji višak plina na tržištu. Kako je onda moguće da nitko ništa nije znao?
Ukratko, HEP je zbog odluke vlade Andreja Plenkovića kupovao plin od Ine po cijeni od 47 eura po megavatsatu te ga prodavao građanima i zaštićenim kupcima za 41 euro, no onda su se skladišta napunila i nastali su viškovi. Prema protokolu, plin se zatim prodaje, ali po tržišnoj cijeni. Tako je HEP plin prodavao u prosjeku za oko 11 eura, a onda je taj isti plin opet prodan na tržištu po višim cijenama.
Sve je počelo u rujnu 2022.
Sve to bilo je moguće jer je na nekoliko dokumenata svoj potpis stavio upravo premijer Andrej Plenković. Sve je krenulo 14. rujna 2022. godine, kad je vlada donijela Uredbu o izmjeni i dopuni uredbe o otklanjanju poremećaja na domaćem tržištu energije, kojom je Ina postala prisiljena prodavati sav plin koji proizvede u Hrvatskoj HEP-u po točno određenoj cijeni. Naravno, cijena je bila ispod tržišne.
U istoj uredbi je određeno da Ina mora i plin koji je već prodan ugovorom nekom drugom kupcu, a prije stupanja uredbe na snagu objavom u Narodnim novinama, prodati HEP-u.
Ini je naloženo povećanje proizvodnje plina za 10 posto, a izričito se navodi da "...Vlada Republike Hrvatske donosi odluke o raspodjeli kapaciteta plina iz stavaka 1. i 2. ovoga članka te cijeni plina po kojoj je Hrvatska elektroprivreda d.d. dužna prodavati energetskim subjektima...".
Na kraju se potvrđuje kako "Prirodnim plinom ... raspolaže Hrvatska elektroprivreda d.d. za potrebe i na način određen sukladno članku 5.a stavcima 4., 5. i 6. ove Uredbe." Članak 5.a stavak 5. se odnosi na spomenuti dio uredbe prema kojem vlada određuje kome i po kojoj cijeni HEP mora prodavati plin.
Zašto je uredba produžena?
I tu dolazimo do poteza vlade koji povlači brojna pitanja.
Uredba kojom se Ina prisiljava da prodaje sav plin koji proizvede HEP-u trebala je trajati do 31. ožujka ove godine. Taj mjesec je cijena plina pala na manje od 50 eura po megavatsatu te se kretala između 39 i 49 eura na glavnoj europskoj burzi u Nizozemskoj. Unatoč tome, vlada je produljila rok u kojem Ina mora nastaviti prodavati plin HEP-u
Nova cijena iznosila je 47 eura po megavatsatu. S obzirom na to da je zima do ožujka već bila prošla, energetska kriza se nije dogodila, skladišta diljem Europe bila su puna plina, a uvedeni su opskrbni pravci - odluka o produljenju uredbe sve do kraja ožujka 2024. je, najblaže rečeno, nepromišljena.
Skladišta plina su puna, HEP ne može slati svojim kupcima više nego što zatraže pa je prisiljen rješavati se viškova. Kada se procijeni da postoji prevelika količina plina u sustavu, Hrvatski operator tržišta energije (HROTE) organizira aukcije na kojima se viškovi prodaju po niskim cijenama. A višak su kupovali PPD, E.ON Plin te MET Croatia.