PREMIJER Andrej Plenković je jučer najavio da će ići u promjene kaznenih zakona kako bi spriječio curenje informacija iz DORH-ovih predmeta koji kompromitiraju HDZ i njega osobno. Plenković je tako najavio posebnu zakonodavnu operaciju kako bi olakšao politički položaj sebi, HDZ-u i kompromitiranoj državnoj odvjetnici Zlati Hrvoj-Šipek. Pritom bi mogao ugroziti slobodu medija, što HDZ-u sigurno ne bi teško palo.
Plenković je naročito uznemiren nakon što su objavljene poruke koje su razmjenjivale njegova ministrica Gabrijela Žalac i njena frendica Josipa Rimac, u kojima se spominje "AP". Dodatno je uzdrman objavom poruka njegovog glasnogovornika Marka Milića, koji je s uhapšenim direktorom Hrvatskih šuma Krunoslavom Jakupčićem dogovarao uhljebljivanje školskog kolege.
Plenković i Hrvoj-Šipek na udaru javnosti
Sve to je dodatno kompromitiralo njemu poslušnu državnu odvjetnicu Zlatu Hrvoj-Šipek, koja je uhvaćena u još jednoj laži, ovaj put u vezi njene komunikacije s Josipom Rimac, uhapšenom u aferi Vjetroelektrane. Plenković je tako jučer uzeo u zaštitu državnu odvjetnicu, ali i sebe.
>> Plenković: Mijenjamo zakone, curenje informacija bit će kazneno djelo
"Očita je sprega pojedinih distributera informacija iz kaznenih predmeta s nekim zastupnicima. Ovo me u političkom smislu baš jako podsjeća na slovenski scenarij prije izbora", kazao je premijer dodavši da je to pitanje konteksta.
"Imamo oporbu koja radi enorman pritisak na DORH, sve ovo što se događa je pritisak na neovisno pravosudno tijelo. Mi nemamo saznanja o pojedinim predmetima ni koga zovu na ispitivanja ni kako što pokreću ni kako međusobno komuniciraju. To morate pitati njih, to je njihova nadležnost, nije nadležnost vlade", dodao je premijer.
Opozicija vrši pritisak, a ne vlast?!
O tome da opozicija vrši politički pritisak na DORH govorila je neki dan i državna odvjetnica u saboru. Hrvoj-Šipek smatra posve normalnim što je Plenković, kako je sam priznao, povremeno telefonski zove i sugerira joj kojim se predmetima treba baviti. To joj nije politički pritisak, ali jest kada je opozicija kritizira zbog očitog muljanja i propusta u radu. Hrvoj-Šipek i Plenković su, politički gledano, potpuno suglasni i ponavljaju u javnosti iste teze.
Premijer je na kraju svojeg obraćanja novinarima najavio da će se promijeniti Zakon o kaznenom postupku i Kazneni zakon.
"Ovakve situacije da nam stvari iz spisa namjerno, politički, selektirano, aranžirano izlaze van i čine političke probleme, to se više neće događati. To će biti kazneno djelo", naglasio je Plenković.
Maršavelski: Nema potrebe uvoditi novo kazneno djelo vezano za "curenje informacija"
Izvanredni profesor na Katedri za kazneno pravo zagrebačkog Pravnog fakulteta Aleksandar Maršavelski ne podržava premijerovu najavu. "Smatram da nema potrebe uvoditi bilo kakvo novo kazneno djelo vezano za "curenje informacija" jer je to već kažnjivo u mjeri u kojoj je potrebno", kaže.
"Naime, već postoji kazneno djelo kojim se štite informacije koje imaju karakter službene tajne prije i tijekom kaznenom postupka, a to je kazneno djelo "odavanja službene tajne" iz čl. 300. Kaznenog zakona za koje je propisana kazna zatvora do 3 godine. Je li određen podatak u postupku službena tajna ili nije ovisi o fazi postupka", objašnjava Maršavelski.
Postupanje tijekom izvida
U prvoj fazi se provode policijski izvidi, prije pokretanja istrage odnosno kaznenog postupka.
"Prema čl. 206.f. Zakona o kaznenom postupku, postupanje tijekom izvida je tajno i tijelo koje poduzima radnju upozorit će osobe koje u njoj sudjeluju da je odavanje tajne kazneno djelo. Inače, u nekim situacijama tijelo koje provodi izvide može, kada to nalaže interes javnosti, o tijeku izvida izvijestiti javnost", ističe.
"Po mom mišljenju kada se radi o predmetima u kojima su involvirane visoko rangirane osobe u politici kao što su članovi Vlade, gradonačelnici i sl., poželjno je da se na odgovarajući način izvještava javnost o tim postupcima, dakako, u mjeri u kojoj to ne bi štetilo tim postupcima", dodaje.
Tajnost istrage
Maršavelski napominje da u fazi istrage, prema čl. 231. Zakona o kaznenom postupku, tijelo koje vodi istragu može rješenjem odrediti tajnost cijele ili dijela istrage pojedinim situacijama ako bi javno objavljivanje podataka iz istrage štetilo probicima postupka.
"Ako istraga nije tajna, onda se objavljivanje informacija iz istrage ne može niti tretirati kao kazneno djelo. I ovdje, kada istraga nije tajna i kada se radi o postupcima gdje postoji javni interes, poželjno je da državno odvjetništvo na odgovarajući način komunicira s javnosti o tim postupcima kako bi se izbjeglo parcijalno puštanje informacija od pojedinih stranaka u postupku", objašnjava ovaj pravnik.
U kasnijim fazama postupka nema tajnosti, osim u postupcima koji se vode prema maloljetnicima.
"Štoviše, kada je podignuta optužnica protiv visokorangiranih političkih dužnosnika, smatram da bi se ona trebala javno objaviti, a ne da javnost špekulira o pojedinim sadržajima iz optužnice", kaže Maršavelski.
"Odavanje službene tajne u pretežito javnom interesu"
Inače, moguće je izmjenama Zakona o kaznenom postupku proširiti dijelove i sadržaje postupka koji predstavljaju službenu tajnu, što će za posljedicu imati i širu primjenu kaznenog djela odavanja službene tajne, napominje Maršavelski.
"Međutim, treba imati u vidu i odredbu članka. 300 stavka 2. Kaznenog zakona prema kojem je isključeno to kazneno djelo ako je odavanje službene tajne počinjeno u pretežito javnom interesu", zaključuje ovaj profesor kaznenog prava.
Nobilo: Ako je curenje kazneno djelo, moguće je i prisluškivanje novinara
Poznati odvjetnik i praktičar Kaznenog zakona Anto Nobilo se u izjavi za Index šali da premijer Plenković, izgleda, misli kako "treba disciplinirati novinare i odvjetnike".
"Plenković je konzistentan s tim prijedlogom, kao što je to u skladu s načinom na koji HDZ upravlja državom. Iz objavljenih SMS-ova je jasno da dužnosnici postupaju u osobnom ili stranačkom interesu, ali ne u javnom interesu. U interesu je javnosti, naravno, da se takve radnje otkriju. No, HDZ-u javni interes nije interes pa koriste mehanizme na raspolaganju da to opstruiraju i zaštite se. To je posljedica partijskog načina upravljanja državom", kaže.
Pitamo Nobila kako bi to uopće izgledalo u praksi. SOA bi prisluškivala novinare, odvjetnike obrane i zaposlenike DORH-a?
"Ako je davanje informacija iz istrage medijima kazneno djelo, onda oni mogu koristiti svaku mjeru koja je predviđena u zakonu o kaznenom postupku. To uključuje i mjere poput prisluškivanja telefonskih razgovora, stavljanja buba, agenata provokatora…", nabraja Nobilo.
"Država u čijem fokusu nije javni interes"
"Naravno da bi javni interes trebao prevagnuti, ali ovo je država u kojoj u fokusu nije javni interes. U jednom od SMS-ova možemo pročitati da obnovljive energije HDZ-u ne donose glasove pa će od toga odustati. Mi smo u čistoj partijskoj državi, odluke se ne donose u institucijama, nego u stranci. Plenković štiti sebe i svoj najbliži krug", smatra Nobilo.
Pitamo ga da komentira odnos glavne državne odvjetnice Zlate Hrvoj-Šipek i premijera Plenkovića.
"Hrvoj-Šipek nikako ne ovisi o opoziciji. Oni mogu pričati što hoće, ali je ne mogu smijeniti. To pak može učiniti Plenković sa svojom saborskom većinom. Njoj je jedino bitno što Plenković misli i ona vrlo kooperativno odrađuje što treba odraditi. Plenković i Hrvoj-Šipek s tom pričom o pritisku opozicije na DORH rade prozirnu zamjenu teza. Mogu Grmoja i Benčić govoriti o njoj što god, ali je ne mogu smijeniti", zaključuje Nobilo.