SAVJETNIK premijera za ekonomiju Zvonimir Savić gostovao je na N1 televiziji te je govorio o rastu cijena i mjerama kojima vlada planira ublažiti udar na građane.
"Možemo krenuti redom. Kada govorio o inflaciji, rastu cijena, uistinu je zamijećeno da posljednjih mjeseci raste pritisak na rast cijena, to je globalna pojava. Naša stopa inflacije dosad nije nikakav ekstrem, ono što je trenutno vidljivo je da od 12 grupa proizvoda, za koje se prate cijene, samo za 3 se bilježi natprosječni rast cijena, to je i cijena hrane i pića, u ovom trenutku je stopa rasta na razini EU. Ove godine će biti veća nego prošle godine zbog rasta cijena energenata", rekao je.
"Prosječna plaća zadnjih godina rasla brže od inflacije"
Ističe i kako treba gledati i širu sliku, odnosno druge države. Kaže, u Rumunjskoj je u drugoj polovici 2021. godine cijena plina narasla za 233%, dok u Hrvatskoj nije bilo rasta cijena plina za kućanstva.
"Morate znati da vlada godinama provodi mjere koje utječu na standard građana. Smanjila se stopa PDV-a na cijeli niz prehrambenih artikala i na lijekove, tu se i u poreznim reformama vidi znatno rasterećenje i stanovništva i gospodarstva. Uzmimo u obzir i da je prosječna plaća porasla za 1600 kuna, zadnjih 4-5 godina preko 15%, dakle brže nego inflacija", veli.
Ističe i kako je prošle godine rast prosječne plaće bio veći od rasta inflacije te da je prosječna plaća u posljednje četiri godine rasla između 1600 i 1700 kuna. "Mjere koje vlada provodi doprinose jačoj otpornosti i stanovništva i gospodarstva. Nama je cilj da prosječna plaća bude 1000 eura u godini uvođenja eura", objašnjava.
"Mjere vlade sigurno će biti znatno rasterećenje"
Osvrnuo se i na mirovine.
"Što se tiče mirovina, plan vlade je bio 5% u mandatu, porast je bio u prosjeku preko 18%. Kada pitate za mjere, postoji cijeli niz mjera koje planiramo provesti vezano uz ublažavanje rasta cijena. Recimo vaučeri za struju, 64.000 naših najugroženijih kućanstava već primaju vaučere od 200 kuna. Ono što je plan je širiti obuhvat vaučera, da pokriva i plin, povećati iznos i proširiti krug onih koji ih primaju.
Tu će država znatno uskočiti, upravo se računa, moramo napraviti procjenu i očekivanog rasta i pritiska na dohotke. Možete očekivati analizu i rast vaučera za onoliko koliko je adekvatno da znatnije kompenzira rast cijena. Razmatra se i mogućnost smanjenja naknada HEP-a, a planira se i smanjenje porezne presije koja je izravno vezana uz energente, odnosno plin. Dakle cijeli niz aktivnosti za ublažavanje situacije. Mjere vlade sigurno će biti znatno rasterećenje", tvrdi.
Na koga će se širiti vaučeri?
"Prvi su oni koji su i dosad bili, dakle 64.000 kućanstava, proširio bi se obuhvat imajući u vidu koliko rast cijena utječe na druge koji su na granici siromaštva, neće pokrivati samo struku nego i plin. Razmatramo sve opcije", kaže.
Dodao je i kako u ovom trenu nemaju točnu brojku kućanstava na koju će proširiti vaučere, ali da neće biti zanemareni oni u najvećoj potrebi. "Cilj vlade je amortizirati negativne učinke rasta cijena." Što se indeksacije mirovina tiče, kaže kako pregovori traju i da će sigurno biti pomaka na bolje.
"Cijene plina su zagarantirane do 1. travnja"
Osim toga rekao je i da s donošenjem mjera ne kasne.
"Što se tiče cijena plina, udar na kućanstva nije sada, cijene su zagarantirane do 1. travnja. Stanovništvo se ne mora brinuti. U ovom trenutku ni po čemu ne kasnimo, sve mjere moramo jako dobro kalibrirati i pripremiti. Mjere će biti donesene na vrijeme."
Što se tiče računa koje su dobili poduzetnici u Zagrebu, kaže: "Jako je neobično da se prvi put u povijesti ne poštuju ugovorne obaveze, imaju oko 8000 poduzetnika koji su neopravdano dobili povećane račune. Ono što bi svakako trebalo, sigurno Gradska plinara je za to odgovorna i Grad Zagreb bi za to trebao snositi breme. Vidjet ćemo što vlada može napraviti, nije da o tome ne razmišljamo, ali odgovornost kreće od Grada Zagreba. Država razmišlja o pružanju pomoći tim poduzetnicima. Ne vidim razlog zašto Grad Zagreb ne bi snosio teret odgovornosti."
"Crne liste uopće nisu isključene"
Komentirao je i crne liste trgovaca.
"Crna lista je jedna od mogućnosti, ona nije uopće isključena. Postoji nekoliko modela koji uključuju i crne liste. Zaštita potrošača je broj jedan tijekom uvođenja eura. To se postiže dvojnim isticanjem cijena i fiksnim tečajem. Ne postoji samo jedna jedina aktivnost, bit će cijeli niz mjera koje će u konačnici doprinijeti tome da dvojno iskazivanje cijena bude prisutno i da eliminiramo svaku mogućnost za neopravdan rast cijena.
Sam ulazak u eurozonu malo diže cijene, znamo koji su proizvodi najrizičniji za neopravdani rast cijena, to će se pratiti. Mi u ovom trenu ne znamo koliki je fiksni tečaj konverzije, to ćemo znati u 6. ili 7. mjesecu. Svako neopravdano podizanje cijena bit će sankcionirano. O sankcijama se raspravlja i to će biti zakonski regulirano."