HRVATSKU je zahvatio novi val poskupljenja. Cijena plina za kućanstva će od 1. travnja ove godine biti viša za prosječnih 6,9 posto u odnosu na trenutno važeću cijenu, objavila je nedavno Hrvatska energetska regulatorna agencija (HERA) koja taj porast objašnjava porastom veleprodajne komponente cijene plina za 9,7 posto.
Ministar zaštite okoliša i energetike Tomislav Ćorić ljetos je pak najavio da je u drugom dijelu 2019. moguće povećanje naknade za obnovljive izvore energije, i to za jednu do dvije lipe po kilovatsatu (kWh). Prosječno bi kućanstvo tako trebalo izdvojiti tri do šest kuna više po računu za struju. Uz sve to, od 1. studenog kreće drastično poskupljenje smeća u Zagrebu, u prosjeku za 97,8 posto.
Upravno vijeće HERA-e donijelo je pak Odluku o iznosu tarifnih stavki za javnu uslugu opskrbe plinom za razdoblje od 1. travnja do 31. prosinca 2019. te za razdoblje od 1. siječnja do 31. ožujka 2020.
"Prema Odluci, krajnja cijena plina za kupce iz kategorije kućanstvo od 1. travnja 2019. bit će viša u odnosu na važeću cijenu, i to prosječno za 6,9 posto. Razlog tome je porast veleprodajne komponente krajnje cijene plina, odnosno referentne cijene, za 9,7 posto", navode iz HERA-e.
No kolika će točno biti cijena plina za kućanstva, ona će znati tek kada HERA objavi kompletnu Odluku o iznosu tarifnih stavki za javnu uslugu opskrbe plinom za razdoblje od 1. travnja do 31. prosinca 2019. te za razdoblje od 1. siječnja do 31. ožujka 2020. godine, s obzirom na to da svi opskrbljivači nemaju jednaku cijenu.
"Doći će do poskupljenja"
Osim cijene za kućanstva, porast će i cijena plina za poslovne korisnike, što bi moglo dovesti do poskupljenja ostalih proizvoda.
Financijski savjetnik Andrej Grubišić za Index je rekao da može doći do poskupljenja ostalih proizvoda, posebno u onim proizvodnim branšama u kojima je plin ključni energent i, samim time, jedna od najznačajnijih stavki u proizvodnim troškovima.
"Tu je sasvim izgledno da će doći do pritiska na dizanje cijena njihovih proizvoda, a to će dominantno ovisiti u kojoj mjeri će vlasnici tih kompanija biti spremni na svoj trošak progutati to poskupljenje ili će ga u određenoj mjeri podijeliti s kupcima svojih proizvoda. Recimo, plin je znatan dio troška proizvodnje u Petrokemiji, a samim time će cijena njihovih mineralnih gnojiva morati rasti", rekao nam je Grubišić.
Međutim, Hrvoje Stojić, glavni ekonomist Addiko banke, smatra kako poskupljenje plina neće dovesti do novog vala poskupljenja ostalih cijena proizvoda i usluga.
"Ne vjerujem da će doći do lančanih poskupljenja zbog najave podizanja cijena plina. PDV je išao dosta dolje, tako da nema straha od poskupljenja. Inflacija će ove godine biti ispod 1 posto, a lani je bila 1,5 posto, a uz to je pojačana konkurencija među trgovačkim lancima pa će dalje spuštati cijene", rekao je Stojić za Index.
Smatra kako je cijena plina ispod tržišno opravdanih razina te navodi kako se sad cijena podiže kako bi se osiguralo da bude bliža tržišno opravdanim. Kaže i da se to ne odnosi samo na plin već i na struju i ostale komunalne usluge. Na kraju zaključuje da sad imamo niže cijene komunalnih usluga nego što bismo trebali imati.
Stanovnike Zagreba čeka i dodatno poskupljenje
Inače, osim plina i struje, stanovnike Zagreba dočekat će, za razliku od ostatka zemlje, još jedno veliko poskupljenje – riječ je o odvozu smeća.
Mirka Jozić, pročelnica zagrebačkog gradskog Ureda za gospodarstvo i okoliš, potvrdila je da će cijena odvoza otpada u Zagrebu poskupjeti 1. studenog 2019. godine.
"Mi smo cijene zadnjih nekoliko godina smanjivali. Ako se baziramo na te dvaput snižene cijene, možemo reći da nešto raste sto posto', kazala je nedavno Jozić.
U konačnom iznosu, prosječno će zagrebačko kućanstvo u stambenoj zgradi plaćati 46,08 kuna više nego prije (opet bez PDV-a), a prema izračunu Holdinga, riječ je o prosječnom povećanju cijene od 97,8 posto.