21. veljače 2017. donesena je odluka Ustavnog suda da se ne prihvaćaju prijedlozi za ocjenu ustavnosti Zakona o pobačaju i tad je Hrvatskom saboru naloženo da u roku od dvije godine donese novi zakon u skladu s odlukom Ustavnog suda. Ovaj rok je istekao, a još uvijek nije poznato ni kad bi se isti mogao donijeti, no od dobro upućenih izvora doznajemo da bi se moglo uvesti obavezno savjetovanje ženama koje se odluče na abortus. Isto tako doznajemo da još uvijek nije osnovano ni Povjerenstvo za izradu novog zakona.
Ministarstvo zdravstva tek je u prosincu 2018. oformilo radnu skupinu kojoj je zadatak prikupiti materijale o tome kako je pobačaj reguliran u zemljama EU-a te ostalim europskim zemljama koje nisu članice EU-a.
Razgovarali smo s članicom te radne skupine prof. dr. sc. Urelijom Rodin, koja je voditeljica Odjela za istraživanje i praćenje zdravstvene zaštite majki i predškolske djece pri Hrvatskom zavodu za javno zdravstvo.
"Obavezno savjetovanje imaju Francuska, Belgija, Italija i Njemačka"
"Naša radna skupina ima zadatak napraviti evaluaciju kriterija za pobačaj u Europi, kako bi procijenili kakve kriterije koriste zemlje u EU i van nje u određivanju dozvola za namjerni pobačaj. Temeljem onog što pretražujemo bi Povjerenstvo za donošenje zakona dalo svoje određeno mišljenje o tome koji bi kriteriji bili najbolji za Hrvatsku. Obavezno savjetovanje prije pobačaja imaju Njemačka, Belgija, Francuska (ona ima i savjetovanje nakon pobačaja) i Italija. U ta savjetovanja uključeni su psiholozi, socijalni radnici pa i psihijatri. Nismo našli da je igdje savjetovanje religioznog tipa. Samo se u Njemačkoj spominje da žene mogu ići i kod svećenika. U tim zemljama gdje je savjetovanje obavezno daje se određeni rok do kad se isto mora obaviti, a da se žena ne dovede u situaciju da ne može na pobačaj jer je premašila dozvoljeni rok za prekid trudnoće. Tako se savjetovanje mora obaviti najkasnije od 3 do 7 dana prije termina pobačaja", rekla je za Index prof. Rodin.
Istaknula je kako Belgija i Francuska imaju modele savjetovanja na kojima se ženama loše materijalne situacije koje se odlučuju na abortus daje mogućnost da, ako ipak rode, da se djeca smjeste u institucije na neko vrijeme dok se roditelji ne snađu, a bez da izgube roditeljsko pravo.
Navela je kako je psihosocijalno savjetovanje žena obavezno baš u razvijenim zemljama kako bi žene dobile sve informacije o postupcima pobačaja i posljedicama istog na zdravlje te o budućoj kontracepciji.
Kaže kako je u Hrvatskoj, kao i u većini zemalja EU-a, pobačaj dozvoljen do 12. tjedna trudnoće (računajući od dana zadnje menstruacije kod žena s urednim ciklusom). Dodaje i kako Hrvatska kao i ostale zemlje EU-a zadnjih godina bilježi pad abortusa na zahtjev.
"Pobačaj je u Hrvatskoj dostupan"
"Međutim jedan dio abortusa nije prijavljen. Pojedine zdravstvene ustanove u potpunosti ne ispunjavaju svoju zakonsku obvezu koja se odnosi na prijavljivanje pobačaja pa djelomično i zato stopa pobačaja može biti niža. Drugo je, ali to ne znamo sigurno iako sumnjamo na to, a to je da se ilegalno rade pobačaji u privatnim klinikama. Također podaci pokazuju da u svijetu nije rijetkost da žena umre od posljedica pobačaja, a mi u Hrvatskoj, otkako ona postoji, nismo zabilježili smrt žena od posljedica abortusa. Nemamo čak ni zabilježene hospitalizacije od posljedica pobačaja, odnosno samo ponekad kad su u pitanju spontani pobačaji. To je dokaz da se pobačaji kod nas odvijaju u profesionalnim uvjetima", rekla je prof. Rodin.
Navodi i kako je pobačaj dostupan ženama u Hrvatskoj unatoč tome što neke bolnice ne rade pobačaj.
Jedna od njih je, kao što smo pisali, Opća bolnica Sveti Duh u kojoj se svi liječnici pozivaju na pravo na priziv savjesti.
"Svaka ustanova je dužna osigurati ženama pobačaj tako da imaju ugovorno rješenje s nekom drugom bolnicom, a Sv. Duh ima ugovor s KBC Sestre milosrdnice. Problem je ako neka bolnica to nema riješeno, onda bi ona trebala snositi određene posljedice, budući da ženama moraju osigurati pobačaj. Neke velike zemlje imaju klinike za pobačaje u velikim gradskim centrima. Cijela Austrija koja ima oko 8,7 milijuna stanovnika ima samo šest, sedam gradova gdje se može napraviti pobačaj, a mi u svakoj županiji imamo bolnicu ili dvije u kojoj se pobačaj može napraviti", rekla je prof. Rodin.
Navela je i kako podaci koje ima HZJZ pokazuju da je korištenje kontracepcije u Hrvatskoj nisko, međutim ističe i kako im to nije uvid u stvarnu situaciju jer se nigdje ne vodi istraživanje o uporabi kondoma.
Prof. Rodina smatra da su mladi danas dobro educirani o metodama zaštite i planiranja obitelji što vide prilikom predavanja koja drže osnovnoškolcima.
"Neće se ići u restrikcije, ali..."
Razgovarali smo i s drugim dobro upućenim izvorima koji su nam rekli kako će Hrvatska vjerojatno ići u smjeru ostalih europskih zemalja koje imaju obavezno savjetovanje, no navode kako se ne bi smjelo dogoditi da zbog savjetovanja žena prođe maksimalno dozvoljeni rok kad je pobačaj dozvoljen.
"Neće se ići na restrikcije. Svima je važno fizičko i mentalno zdravlje žena u Hrvatskoj. No ženi kod koje je napravljen pobačaj, nju se mora savjetovati o kontracepciji, dobit će određene upute i opet će sama odlučiti što će. Pacijente se treba educirati. Isto tako ih se prije pobačaja treba educirati o posljedicama pobačaja koje mogu biti neplodnost. To se zove savjetovanje", rekli su nam izvori koji su uključeni u pripremu Zakona o pobačaju.